\u0160to ka\u017eu neurolozi o na\u0161oj velikoj ljubavi prema spavanju na kau\u010du.<\/p>\n
Jesu li kreveti tako dobri da bi ih neko trebao proglasiti nelegalnima? Ili su u me\u0111uvremenu postali ne\u0161to kao zabranjeno vo\u0107e \u2013 tako udobni, tako privla\u010dni da im naprosto ne mo\u017eemo odoljeti. Jer kako druga\u010dije objasniti da ve\u0107ina nas puno lak\u0161e zaspi na kau\u010du, a \u010dim ustane i ode u krevet, razbudi se kao usred dana. Je li fora u tome da smo svi mi kau\u010doljupci negdje duboko u sebi mazohisti pa volimo da se nakon kratkog sna probudimo kao prebijene ma\u010dke? \u010citaj, s bolovima u kostima, le\u0111ima i vratu.<\/p>\n
Za\u0161to je dnevna soba privla\u010dnija od spava\u0107e sobe?
\nUostalom, svaki dizajner \u0107e vam re\u0107i da kau\u010di nisu stvoreni za spavanje. Iako, naravno, ima carskih kau\u010deva koji izgledaju kao da bi na njemu moglo zaspati i petoro ljudi ako treba, ve\u0107ina ih ipak nije tako krojena da bi se \u010dovjek mogao po\u0161teno izvaliti i zaspati. U \u010demu je dakle trik? I je li mogu\u0107e da na\u0161a dnevna soba izgleda znatno udobnije od spava\u0107e?<\/p>\n
Krivi program u glavi<\/p>\n
Prema neurologu Karolu Uscamaitiju, mozak ponovo mora nau\u010diti povezivati krevet sa snom kako bi se mogao prebaciti u na\u010din spavanja. Dakle, glavni razlog zbog kojeg puno lak\u0161e zaspimo na kau\u010du je taj \u0161to smo mozgu godinama usa\u0111ivali krivu informaciju \u2013 dnevna soba je mjesto za spavanje. Ta pogledajte samo one meke jastu\u010di\u0107e, prigu\u0161enu rasvjetu i tu ugodnu distrakciju zvanu TV ili komp koja vas zabavlja, tje\u0161i i umiruje, ba\u0161 poput ugodnog zvuka ki\u0161e (koji isto uspavljuje), a istovremeno vam govori i da niste sami.<\/p>\n
Strah od spava\u0107e sobe<\/p>\n
A \u0161ta je onda spava\u0107a soba? Mjesto na kojem se kona\u010dno mo\u017eemo koncentrisati na sve ono \u0161to nas mu\u010di, pla\u0161i i opsjeda. Naime, ovaj oblik nesanice ponekad zaista mo\u017ee biti posljedica va\u0161e tjeskobe, ka\u017eu stru\u010dnjaci. A to zna\u010di da je va\u0161 mozak po\u010deo spava\u0107u sobu vezati s negativnim osje\u0107ajima i nekom vrstom anksioznosti, a time i budnog stanja prepunog pitanja. No mo\u017ee biti i da ste naprosto poremetili svoj prirodni ritam spavanja poslijepodnevnim drijemanjem na kau\u010du.<\/p>\n
Kako se odviknuti od drijeme\u017ea na kau\u010du<\/p>\n
Ne \u017eelimo sada ulaziti u va\u0161e novogodi\u0161nje rezolucije, ali ako je na listi va\u0161ih \u017eelja i ona da vratite dobar san u krevet, vrijeme je da se po\u010dnete lagano odvikavati od spavanja na kau\u010du. Tri su na\u010dina, kako to mo\u017eete nau\u010diti. Iako je svima nama jako privla\u010dna ideja da gledamo telku u polo\u017eaju rimskog cara, poku\u0161ajte ostati uspravni. Jer, jednom kada zalegnete, uskoro \u0107ete zaspati.<\/p>\n
Nadalje, iskoristite pauze za reklamu za brzu vje\u017ebu istezanja ili popijte \u010da\u0161u vode i pokrenite va\u0161 krvotok. I pod tri \u2013 pobrinite se da u dnevnoj sobi ima dosta svjetla. Ne, to ne zna\u010di da morate i tokom cijele godine zadr\u017eati bo\u017ei\u0107nu rasvjetu, ali mo\u017eda biste osim svije\u0107e mogli upaliti i jo\u0161 koji izvor svjetlosti. No ako uprkos svemu tome i dalje tonete u slatke snove to mo\u017ee zna\u010diti samo to da je program zbilja lo\u0161 ili da ste previ\u0161e tulumarili, (izvor:mood.hr<\/a>.)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160to ka\u017eu neurolozi o na\u0161oj velikoj ljubavi prema spavanju na kau\u010du.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":417854,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-417851","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417851","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=417851"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417851\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":417855,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417851\/revisions\/417855"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/417854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=417851"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=417851"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=417851"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}