Inicijativom se tra\u017ei od Ustavnog suda da pokrene postupak ispitivanja ustavnosti i poništi \u010dlanove 21 i 28 Zakona, koji propisuju obavezu za sve osobe obuhva\u0107ene popisom da odgovore na sva pitanja i to ta\u010dno i potpuno, što uklju\u010duje i pitanja o vjeroispovjesti i nacionalnoj, odnosno etni\u010dkoj pripadnosti. <\/p>\n
\u010clan 28 predvi\u0111a nov\u010danu kaznu do dvadeset minimalnih plata za one koji to ne u\u010dine.<\/p>\n
Akcija za ljudska prava isti\u010de "da je ljudsko pravo svakoga da se nacionalno, odnosno etni\u010dki i vjerski ne opredjeli, odnosno da ne izrazi svoju opredjeljenost". <\/p>\n
"Iako se u popisnom obrascu ("popisnica"), objavljenom na internet stranici MONSTAT-a, uprkos spornim \u010dlanovima Zakona, neposredno primjenjuje Ustav, pa se u rubrici pod ta\u010dkom 14 "vjeroispovjest" objavljuje upozorenje da lice nije du\u017eno da se izjasni o svojoj vjeroispovjesti pozivom na \u010dl. 64 Ustava, isto upozorenje je izostalo u rubrici "Nacionalna, odnosno etni\u010dka pripadnost". Pretpostavljamo da je ovo zbog toga što Ustav Crne Gore, za razliku od ranijih Ustava Republike Crne Gore i Povelje o ljudskim i manjinskim pravima Srbije i Crne Gore, ne predvi\u0111a izri\u010dito pravo da se ne izjasni o nacionalnoj, odnosno etni\u010dkoj pripadnosti. Me\u0111utim, sloboda da se izrazi takva pripadnost, koju Ustav garantuje u \u010dlanu 79, ta\u010dka 1 (Zaštita identiteta, u okviru manjinskih prava) podrazumijeva i slobodu da se ona ne izrazi. To pravo je izri\u010dito garantovano \u010dlanom 3, stav 1 Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, koja obavezuje Crnu Goru da obezbijedi da svako ko odlu\u010di da se nacionalno ili etni\u010dki opredijeli ili ne opredijeli zbog toga ne snosi štetne posljedice", objašnjava Akcija za ljudska prava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"