{"id":417583,"date":"2024-11-25T06:01:30","date_gmt":"2024-11-25T05:01:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=417583"},"modified":"2024-11-25T06:01:30","modified_gmt":"2024-11-25T05:01:30","slug":"fairuz-dusa-libanona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/11\/25\/fairuz-dusa-libanona\/","title":{"rendered":"Fairuz \u2013 du\u0161a Libanona"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Dora Pavkovi\u0107<br \/>\n<\/strong><br \/>\nFairuz (ro\u0111ena kao Nouhad Haddad) vjerojatno je najve\u0107a i najpopularnija arapska pjeva\u010dica modernog doba i tzv. dragulj libanonske glazbe. Svjetski je poznata i nastupala je na svim kontinentima. Bila je glas arapskog naroda \u2013 bez obzira na politi\u010dko opredjeljenje \u2013 otkako je po\u010dela raditi profesionalno kao jedna od mladih libanonskih umjetnica koja je nastupala na me\u0111unarodnom festivalu u Baalbeku. Prodala je vi\u0161e od 150 milijuna plo\u010da diljem svijeta, \u0161to je, uz Umm Kulthum, \u010dini najprodavanijom bliskoisto\u010dnom umjetnicom svih vremena.<\/p>\n<p>Nouhad Haddad ro\u0111ena je 20. studenog 1934. u Libanonu u sirijskoj i maronitskoj kr\u0161\u0107anskoj obitelji kao najstarije dijete Wadija Haddada i Lize al-Boustani. Odrasla je u skromnom okru\u017eenju u staroj \u010detvrti Zukak el Blat u Beirutu, gdje je njezin otac radio kao tipograf u maloj tiskari. Nouhad je poha\u0111ala \u0161kolu Saint Joseph za djevoj\u010dice u Bejrutu sve dok te\u0161ko\u0107e Drugog svjetskog rata nisu prisilile njezinog oca da je premjesti u dr\u017eavnu \u0161kolu. Mlada Fairuz svoj je pjeva\u010dki talent pokazala jo\u0161 kao dijete i \u010desto je pjevala za obitelj i susjede.<\/p>\n<p>U srednjoj \u0161koli, u dobi od 14 godina, otkrio ju je Mohammed Fleifel, jedan od osniva\u010da Nacionalnog glazbenog konzervatorija u Bejrutu, koji je bio u potrazi za talentima za novoosnovanu zborsku skupinu koja bi nastupala na tada novoj nacionalnoj radio postaji. Zadivljen njezinim talentom, postao je njezin prvi agent i menad\u017eer; pomogao joj je da upi\u0161e konzervatorij, gdje je studirala pet godina.<\/p>\n<p>Fleifel je vjerovao u metodu treniranja pjeva\u010da koja je u to vrijeme prevladavala u Egiptu \u2013 pjevanje stihova iz Kur\u2019ana \u2013 koja je iznjedrila i karijere Umm Kulthum i Mohammeda Abdula Wahaba. Ova vje\u0161tina, koju je Fairuz koristila u velikoj mjeri u svojoj intonaciji i vladanju klasi\u010dnim jezikom, iskristalizirala se u njezinom pjevanju maquama, klasi\u010dne arapske pjesni\u010dke forme i svjetovnog glazbenog \u017eanra.<\/p>\n<p>Fairuz je svoju glazbenu karijeru zapo\u010dela kao \u010dlanica zbora Libanonske radio postaje. Njezin konzervativni otac u po\u010detku se protivio, ali je Nouhad smatrala je da bi joj novac zara\u0111en od pjevanja mogao pomo\u0107i da postvari svoj pravi cilj \u2013 postane u\u010diteljica. Otac je na kraju pristao, pod uvjetom da je brat svaki dan prati u studio.<\/p>\n<p>Halim Al-Rumi, skladatelj i glazbeni direktor na radiju, prepoznao je njezin jedinstveni talent i postavio je za solisticu. Skladao je pjesme posebno za nju i dao joj je umjetni\u010dko ime Fairuz (\u201ctirkizna\u201d) jer ga je njezin glas podsje\u0107ao na dragi kamen. Upoznao ju je i s Assijem Rahbanijem, policajcem po zanimanju, koji je zajedno sa svojim bratom, pjesnikom Mansourom Rahbanijem, \u010desto dolazio u radio postaju. Tako je ro\u0111en jedan od najzna\u010dajnijih, najplodnijih i najdugovje\u010dnijih timova u arapskoj glazbi.<\/p>\n<p>Njihova suradnja isprva je bila u obliku prilagodbe modernih zapadnja\u010dkih plesnih melodija u kontekst arapske glazbe. Prva pjesma bra\u0107e Rahbani koju je Fairuz otpjevala na postaji bila je melankoli\u010dna i romanti\u010dna \u201cItab\u201d. Ova je pjesma pokrenula njezinu karijeru i gotovo preko no\u0107i je proslavila u Libanonu. Otputovali su u Damask 1952. kako bi snimili pjesmu na sirijskoj radio postaji. I tamo je odmah postala hit te se glas o ovoj mladoj zvijezdi pro\u0161irio po cijelom arapskom svijetu. Uslijedilo je razdoblje eksperimentiranja s razli\u010ditim glazbenim formama. Godine 1953. Assi je zaprosio Fairuz te su se sljede\u0107e godine vjen\u010dali i preselili u ku\u0107u u selu Antiliyas u blizini Bejruta. Prekrasan ruralni mediteranski ambijent njihovog doma \u010desto je slu\u017eio kao inspiracija za mnoge njihove pjesme.<\/p>\n<p>S obzirom na njenu prirodnu srame\u017eljivost i suzdr\u017eanost, nastupanje na koncertima nije bilo lako za Fairuz (postala je prepoznatljiva po pomalo uko\u010denom dr\u017eanju za vrijeme koncerata), ali je bila marljiva i neustra\u0161iva. Fokusiraju\u0107i se na pjevanje, a ne na pokrete tijela, osvojila je brojnu publiku na svom prvom nastupu na Me\u0111unarodnom festivalu u Baalbeku 1957. Obitelj Rahbani odabrala je pjesmu o ljepoti Libanona za njezin debi, pobjedni\u010dku strategiju koja joj je ubrzo donijela medalju od predsjednika. Kasnije su je i \u010delnici mnogih arapskih zemalja ugostili i odlikovali je.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/OI-tr1XntsE?si=JytikuhzBWMNeNZ6\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Arapski intelektualci brinuli su se da bi pa\u017enja politi\u010dara mogla rezultirati kooptacijom obitelji Rahbani u propagandne svrhe. Me\u0111utim, Fairuz, Assi i Mansour nastavili su pjevati samo za slavu zemlje, a ne za konkretne stranke i politi\u010dare. Skladali su i izvodili niz pjesama za sve glavne arapske prijestolnice i svaka je postala proslavljeno djelo popularne umjetnosti. Brojne su nacije preuzele te pjesme kao sekundarne ili \u201eneslu\u017ebene\u201c nacionalne himne.<\/p>\n<p>Pjevanjem za Palestinu i odavanjem po\u0161tovanja arapskim prijestolnicama umjesto vo\u0111ama, Fairuz je osigurala naklonost publike, ali i pozitivne stavove prema Libanonu. Od samih po\u010detaka svoje profesionalne karijere bila je uspje\u0161na \u201cveleposlanica\u201d svoje zemlje. Iako je bila kr\u0161\u0107anka (gr\u010dko-pravoslavna), njezine su pjesme prihvatile sve strane u gra\u0111anskom ratu (1975.\u20131990.), bile one kr\u0161\u0107anske ili muslimanske, libanonske, palestinske ili sirijske. Tijekom dugog gra\u0111anskog rata odbila je napustiti zemlju, \u010dak i kad su to u\u010dinili gotovo svi drugi popularni umjetnici.<\/p>\n<p>Umjetni\u010dka ostav\u0161tina Fairuz i Rahbanija bila je u skladu s dru\u0161tvenim i kulturnim razvojem u Libanonu i na Bliskom istoku. U godinama nakon Drugog svjetskog rata po\u010dela je ekspanzija urbanih zajednica i sve ve\u0107i zapadni utjecaj na svakodnevni \u017eivot ljudi u toj regiji. Javnost je bila dodatno zapaljena nacionalisti\u010dkim osje\u0107ajima koji su uslijedili nakon stjecanja neovisnosti Libanona 1943. godine. Sve je vi\u0161e raslo uvjerenje da je kulturnoj ba\u0161tini potreban razvijeniji nacionalni izraz koji bi odgovarao novoj slici zemlje.<\/p>\n<p>Glazba Fairuz i Rahbanija poja\u010dala je ovu sliku kombiniraju\u0107i otkri\u0107a suvremenih zapadnja\u010dkih tehnika skladanja s oblicima, uzorcima i zvukovima tradicionalne glazbe Bliskog istoka, stvaraju\u0107i tako moderan glazbeni jezik koji se dotad nije \u010duo u Libanonu. Kontekst je bio nedvojbeno urban, ali inspiracija je bila pu\u010dka i ruralna. Fairuzine pjesme bile su vrhunska manifestacija ovog novog glazbenog izri\u010daja. Njezin cjelokupni repertoar obilje\u017een je inovativno\u0161\u0107u. Pjevala je o romanti\u010dnoj ljubavi i jednostavnom \u017eivotu, o ljubavi prema domovini i \u010de\u017enji za izgubljenim Jeruzalemom; pjevala je stare beduinske napjeve i opskurne pastirske pjesme; od zaborava je spasila muashahat, glazbeni oblik koji se prvi put \u010duo u vrtovima Andaluzije; interpretirala je qasidu i nashid, dva visoko strukturirana lirska oblika stiha i, s jednakim uspjehom, improvizacijske vokalne izraze poznate kao mawal i meyjana.<\/p>\n<p>Kasnih sedamdesetih Fairuzina rastava od Assija okon\u010dala je i njezinu umjetni\u010dku suradnju s bra\u0107om Rahbani, no nastavila je sura\u0111ivati sa sinom i k\u0107eri, tako\u0111er glazbenicima. S reputacijom koja je porasla tako da je uklju\u010divala cijeli arapski svijet i iseljeni\u010dke zajednice u Europi i Americi, pjesnici i skladatelji posvuda su pohrlili pisati za Fairuz. Rezultat je bio repertoar od vi\u0161e od 800 pjesama, tri igrana filma i 400 LP snimaka u razdoblju od tri desetlje\u0107a. Pozivali su je da gostuje u glavnim arapskim prijestolnicama. Nastupala je i u New Yorku, San Franciscu, Montrealu, Londonu i Parizu. Jordanski kralj Hussein dodijelio joj je Medalju \u010dasti 1963. godine i Zlatnu medalju 1975. godine.<\/p>\n<p>U o\u017eujku 1994., u dobi od 60 godina, Fairuz je odr\u017eala koncert u Olympiji u Londonu, privukav\u0161i preko 6000 obo\u017eavatelja. Zapadni kriti\u010dari uspore\u0111uju je s Billie Holiday i nazivaju je \u201carapskom Marijom Callas\u201c.<\/p>\n<p>Godine 1997. Libanon je \u017eelio slu\u017ebeno obilje\u017eiti kraj gra\u0111anskog rata povratkom Me\u0111unarodnog festivala u Baalbeku. Ljudi su zahtijevali Fairuzin povratak, a 1998. godine njezina izvedba \u2013 kojoj je prisustvovala publika od gotovo sto tisu\u0107a ljudi \u2014 bila je posvuda hvaljena. Tog je prolje\u0107a Fairuz nastupila i u Las Vegasu, privukav\u0161i vi\u0161e od 14 000 ljudi.<\/p>\n<p>Iako je nakon toga rje\u0111e nastupala i snimala, ostala je aktivna. Od 2002. do danas snimila je tri albuma, od kojih je posljednji, Bebalee, izdan 2017., a producirala ga je njezina k\u0107erka. Na albumu se nalazi Fairuzina obrada Lennonovog hita \u201cImagine\u201d koju je posvetila izbjeglicama, te drugih slavnih pjesama koje su je inspirirale tijekom karijere.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/voxfeminae.net\/strasne-zene\/fairuz-dusa-libanona\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Dora Pavkovi\u0107 Fairuz (ro\u0111ena kao Nouhad Haddad) vjerojatno je najve\u0107a i najpopularnija arapska pjeva\u010dica modernog doba i tzv. dragulj libanonske glazbe. Svjetski je poznata i nastupala je na svim kontinentima. Bila je glas arapskog naroda \u2013 bez obzira na politi\u010dko opredjeljenje \u2013 otkako je po\u010dela raditi profesionalno kao jedna od mladih libanonskih umjetnica koja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":417586,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-417583","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417583","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=417583"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417583\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":417588,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417583\/revisions\/417588"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/417586"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=417583"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=417583"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=417583"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}