{"id":417547,"date":"2024-11-24T06:48:18","date_gmt":"2024-11-24T05:48:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=417547"},"modified":"2024-11-24T06:48:18","modified_gmt":"2024-11-24T05:48:18","slug":"odakle-je-zapravo-musk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/11\/24\/odakle-je-zapravo-musk\/","title":{"rendered":"Odakle je zapravo Musk?"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Marko Kostani\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Ovisno o afinitetima, mo\u017eete ga smjestiti na ovo ili ono mjesto u poretku, ali video-klip Jovanke Joli\u0107 u kojem Elona Muska porijeklom smje\u0161ta u Republiku Srpsku spada me\u0111u vrhunce ovda\u0161nje internetske ba\u0161tine.\u00a0Pored samog bizarnog sadr\u017eaja, viralnosti i pretvaranja klipa u obrazac za generiranje mimova, doprinio je i Jovankin talent za ekspresiju. Naime, nakon \u0161to je voditelju odgovorila kultnim protupitanjem: &#8220;Elon Musk? On je iz Republike Srpske, ako se ne varam?&#8221; Jovanka je napravila dramsku pauzu popra\u0107enu sugestivnim i potisnutim osmijehom. Lice voditelja u tom trenutku ne vidimo, ali znamo da mu je u opis posla spadalo da ostane pribran pri suo\u010davanju i s lu\u0111im konstrukcijama. Motivirana, pretpostavljamo, izostankom potvrdne gestikulacije s druge strane stola, Jovanka dramsku pauzu prekida i pita: &#8220;Je li tako?&#8221; I odlazi u povijest.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/IJQU_q883vI?si=HcqdwMNEJ-7ctb7k\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Me\u0111utim, time jo\u0161 nisu iscrpljeni svi aspekti koji su klip u\u010dinili toliko popularnim i prepoznatljivim. Svi, naravno, znamo da Jovanka, ponukana la\u017enom Muskovom izjavom, sa\u010dinjenom sredstvima umjetne inteligencije, izmi\u0161lja. Ali nismo ni sasvim sigurni odakle Musk stvarno dolazi. I ne radi se tu o biografskim detaljima odrastanja i poslovne putanje. Sve je to dobro poznato. Radi se o tome da mi zapravo ne znamo odakle dolaze genijalni poduzetnici. Je li posrijedi uro\u0111eni talent koji se ne mo\u017ee svesti na dru\u0161tvene uvjete ili bo\u017eja providnost koja izmi\u010de ovozemaljskom? Takvi ljudi se naprosto dogode i oni su taj motor koji vu\u010de \u010dovje\u010danstvo naprijed. Mo\u017eda zvu\u010di pomalo karikirano, ali takve predod\u017ebe prevladavaju na svim razinama: od teorija inovacije na akademiji preko medijskih pri\u010da o uspjehu do svakodnevnih suo\u010davanja s malo zahtjevnijim birokratskim zadatkom. Postoje ljudi, dr\u017eave i poduzetnici. Kao \u0161to i Jovanka ne zna odakle potonji dolaze, tako ni dru\u0161tvo ne zna. Oni se naprosto dogode ili ne dogode, a mi mo\u017eemo pomo\u0107i samo tako da im uklanjamo prepreke. Jovankina etni\u010dka genealogija je tu samo da zamijeni socijalnu mistiku ili izostanak dru\u0161tvene genealogije.<\/p>\n<p>A da sve ne ostane samo na mistici pobrinuo se sam Musk. Prvo kupnjom Twittera koji je pretvorio u X i javnom podr\u0161kom Donaldu Trumpu koja mu je u ruke donijela upravljanje agencijom za demontiranje ameri\u010dke birokracije. U tom se procesu Musk i politi\u010dki transformirao. Ili razotkrio, kako kome pa\u0161e. Dugo ga se smatralo centristom i mahom politi\u010dki neutralnim poduzetnikom, da bi posljednjih godina postao svojevrsni guru globalne ekstremne desnice. Je li se, eto, samo &#8220;opustio&#8221; ili je posrijedi druk\u010diji tip transformacije? Ostanemo li samo na individualnoj razini, ne\u0107emo dospjeti dalje od nepouzdanih \u0161pekulacija.<\/p>\n<p>Naime, individualni politi\u010dki prevrati mogu biti uzrokovani raznim okida\u010dima ili njihovim kombinacijama koji i ne moraju biti striktno politi\u010dke prirode ili u\u010dinak nekog (raz)uvjeravanja. Tako da ih se bolje kloniti kao kona\u010dnih obja\u0161njenja \u010dak i ako to\u010dno znamo koji su motivacijski sklopovi i \u017eivotna iskustva posrijedi. Naprosto su previ\u0161e nasumi\u010dni i premalo dru\u0161tveno indikativni. I zato se treba poku\u0161ati osloniti na pone\u0161to \u0161ire kadrove. U ovom slu\u010daju na Silicijsku dolinu i znakovit zaokret udesno koji se na toj lokaciji, a i metonimiji suvremenog kapitalizma, dogodio u posljednjih nekoliko godina. A to je kontekst u kojem i Musk obitava.<\/p>\n<h4 style=\"text-align: center;\"><strong><span style=\"color: #993300;\">Zanima nas nudi li Musk novi tip ekonomskog utjecaja kapitala na vlast koji bi se morao registrirati ili je tek rije\u010d o slu\u010dajnoj i pomalo bizarnoj epizodi za koju nije izvjesno kako \u0107e zavr\u0161iti<\/span><\/strong><\/h4>\n<p>Pri tom zadatku oslonit \u0107emo se na pomo\u0107 Bena Tarnoffa, ameri\u010dkog autora \u010diji se interesi nalaze na sjeci\u0161tu suvremene tehnologije i ekonomije. Suo\u010den s interpretacijskim izazovom skretanja Silicijske doline udesno, Tarnoff se netom pred ameri\u010dke izbore na stranicama The New York Review of Booksa pozabavio mogu\u0107im obja\u0161njenjima. Kao ishodi\u0161nu to\u010dku analize postavio je na\u010delno jednostavnu ideju Stuarta Halla. A ona ka\u017ee da ideologija nikad ne nastaje u vakuumu, ve\u0107 da u prili\u010dnoj mjeri ovisi o na\u010dinu na koji ljudi zara\u0111uju za \u017eivot. Hall je ekonomski \u017eivot definirao kao &#8220;mre\u017eu ograni\u010denja&#8221; za ljudske ideje o dru\u0161tvu \u2013 svojevrsni filter kroz koji se ono materijalno cijedi u ideolo\u0161ko.<\/p>\n<p>Dakle, da bismo mogli saznati za\u0161to odre\u0111ene grupe ljudi imaju odre\u0111ene ideje o dru\u0161tvu, prvo moramo znati \u0161to rade. Time nam ne\u0107e automatski sve biti jasno, ali \u0107emo biti na pravom tragu. \u0160to uglavnom rade sljedbenici Trumpa iz Silicijske doline? Oni su mahom venture kapitalisti. Ili u ovda\u0161njem ekonomskom \u017eargonu: upravljaju fondovima rizi\u010dnog kapitala. Zadr\u017eat \u0107emo se u ve\u0107ini slu\u010dajeva na oznaci venture da bi se izbjegle zamke jezi\u010dne nezgrapnosti, a i zbog toga \u0161to se radi o uvrije\u017eenom nazivu diljem svijeta.<\/p>\n<p>\u0160to se, dakle, promijenilo u njihovom poslovnom okru\u017eenju da ih je potaknulo na politi\u010dki zaokret u zna\u010dajnoj mjeri? Naime, kako ka\u017ee Tarnoff, venture kapitalisti iz Silicijske doline stekli su dojam da se cijeli svijet urotio protiv njih. I ekonomski i politi\u010dki. Zvu\u010di pomalo bizarno, ali zna\u010dajne promjene sigurno su se dogodile. Pojednostavljeno, posao fondova rizi\u010dnog kapitala jest da nagovore razli\u010dite institucionalne investitore poput mirovinskih fondova ili bogate pojedince i obitelji da svoj novac prepuste njima, a oni im obe\u0107avaju visoke prinose na ulaganja.<\/p>\n<p>Ukratko, venture kapitalisti uglavnom te\u017ee dvjema opcijama: da prona\u0111u me\u0111u startupovima i kupe &#8220;novi&#8221; Google ili dovoljno atraktivan startup da ga pravi Google kupi. Ve\u0107 ih te dvije opcije dovode u kontradikciju: \u017eele li porozno tr\u017ei\u0161te koje je stalno otvoreno za nove prevlasti ili ono stabilno i definirano u kojem nekoliko najve\u0107ih kompanija samo kupuje najbolje startupove? Kroz tu su se kontradikciju prelamale ekonomske i politi\u010dke nevolje koje su kapitaliste iz Silicijske doline dovele do ideje da se svemir urotio protiv njih.<\/p>\n<p>Jo\u0161 2021. godine investitori su u ruke fondova rizi\u010dnog kapitala davali izda\u0161ne iznose u nadi da \u0107e dobiti \u0161to ve\u0107e prinose. Bilo je to jo\u0161 vrijeme niski kamatnih stopa i s malo opcija za rizi\u010dnija ulaganja i bolju zaradu. Me\u0111utim, situacija se uskoro promijenila. Za po\u010detak su narasle kamatne stope, \u0161to je destimuliralo investitore i vi\u0161e nisu u tolikoj mjeri novac prepu\u0161tali venture kapitalistima na upravljanje. Tako\u0111er, smanjio se broj izlazaka startupova i novih firmi na burzu. Tim putem se uglavnom vra\u0107ao novac investitorima nakon \u0161to bi fondovi rizi\u010dnog kapitala svoje udjele pretvorili u dionice i prodali ih. Velike firme poput Mete i Alphabeta orijentirale su se na efikasnost i rezanje tro\u0161kova i sve su se manje bavile kupovanjem potencijalno atraktivnih startupova. U me\u0111uvremenu se na tr\u017ei\u0161tu dogodio boom, ali nije bio od naro\u010dite pomo\u0107i.<\/p>\n<p>Dogodio se, dakle, boom kad je rije\u010d o umjetnoj inteligenciji, ali tu su startupovi bili u sustavnom zaostatku. Pri razvoju umjetne inteligencije potrebne su velike koncentracije ra\u010dunalne snage koju startupovi nemaju na raspolaganju i velike firme se nalaze u nenadoknadivoj prednosti. Pored ekonomskih izazova, ulaga\u010di iz Silicijske doline nisu bili zadovoljni ni politi\u010dkim odlukama Bidenove administracije. Me\u0111u te odluke spadaju i o\u0161trije regulacije kriptovaluta i razvoja umjetne inteligencije, \u0161to je dodatno suzilo investicijske koridore. Te su regulacije trebale doprinijeti dodatnom ja\u010danju velikih firmi \u0161to, kako smo spomenuli, ide donekle u prilog venture kapitalistima, ali i podriva im poziciju jer ne ostavlja prostor za proboj novih firmi na kojima bi zna\u010dajnije zaradili.<\/p>\n<p>Valja istaknuti i hipoteti\u010dku opasnost od novih oblika poreznog optere\u0107enja. Trump im je obe\u0107ao suprotne trendove. Ne samo \u0161to se ti\u010de poreza i regulacije, ve\u0107 i tre\u0107e uloge dr\u017eave: konzumacije. Najavio je izra\u017eeniju suradnju sa startupovima kad je rije\u010d o vojnoj industriji i upotrebi umjetne inteligencije \u2013 u tom bi slu\u010daju bila dostupnija javna ra\u010dunalna snaga \u2013 ali i za &#8220;usluge&#8221; deportacija i kontrole granica, \u010dime se lako stje\u010de i politi\u010dka sklonost.<\/p>\n<p>Dakle, u Muskovom neposrednom poslovnom i dru\u0161tvenom miljeu dogodio se zaokret udesno koji je, valjda, aktivirao i nekakve zatomljene frustracije i preference. Bez obzira na zna\u010dajan politi\u010dko-ideolo\u0161ki utjecaj, ne zanima nas ovdje toliko sama Muskova osobna ili intimna putanja iako i ona ima svoj relevantan utjecaj. Ponajvi\u0161e nas zanima nudi li Musk novi tip ekonomskog utjecaja kapitala na vlast koji bi se morao registrirati ili je tek rije\u010d o slu\u010dajnoj i pomalo bizarnoj epizodi za koju nije izvjesno kako \u0107e zavr\u0161iti. Tipovi utjecaja kapitala na vlast mogli bi se podijeliti na tri grupe, iako su varijacije brojnije i kompleksnije, ali \u010disto da baratamo minimalnom orijentacijom.<\/p>\n<p>Prvi tip utjecaja predstavlja odre\u0111eni oblik individualne ili grupne korupcije. Posrijedi mo\u017ee biti ilegalna ili legalna rabota. Mo\u017ee se raditi o doslovnom kupovanju predstavnika vlasti ispod stola, ali tu spadaju i donacije stranci i zakonski ure\u0111eno lobiranje. Drugi tip utjecaja vezan je uz prevlast odre\u0111enih frakcija i sektora kapitala koji svojim djelovanjem usmjeravaju nacionalne ekonomije. I tu mo\u017ee do\u0107i do individualnih poticaja, ali uglavnom se radi o tome da se odre\u0111enim pritiscima definiraju fiskalne i makroekonomske politike koje vi\u0161e odgovaraju pojedinim frakcijama nego drugim.<\/p>\n<p>U tom slu\u010daju ideolo\u0161ku ulogu mogu odigrati i mediji i akademsko-istra\u017eiva\u010dke institucije. Postoji i tre\u0107i tip koji funkcionira samo kao prijetnja i uglavnom nema potrebe za aktivacijom. Punjenje prora\u010duna ovisi o ekonomskoj aktivnosti. Ako vlast zaprijeti nekim sna\u017enije lijevo obilje\u017eenim politikama, kapital mo\u017ee samo pri\u0161apnuti mogu\u0107nost investicijskog \u0161trajka i reduciranih prora\u010dunskih prihoda i tako zauzdati sve ambicioznije ideje.<\/p>\n<p>Gdje je tu Musk? Ili da se vratimo Jovanki: odakle je on zapravo? Umjesto Jovanki, za pomo\u0107 \u0107emo se obratiti ni manje ni vi\u0161e nego Friedrichu Engelsu. I kao poduzetniku i kao marksistu. Iz gore skiciranih tipova odnosa kapitala i dr\u017eave vidljivo je da na strani kapitala \u2013 osim kad nije rije\u010d o ukidanju kapitalizma \u2013 ne vlada ba\u0161 konsenzus. Postoje kratkoro\u010dni i dugoro\u010dni interesi, kao i interesi razli\u010ditih frakcija kapitala: nekima pa\u0161u carine, nekima ne pa\u0161u, neki su skloni slabijoj, neki sna\u017enijoj valuti. Pored toga, i po prirodi ekonomskog ure\u0111enja me\u0111usobno konkuriraju: kako unutar sektora tako i me\u0111u sektorima. Da bi se sistem odr\u017eao, netko mora, da se prebacimo na teren nogometne metaforike, imati pregled igre.<\/p>\n<p>Po\u0161to svi individualni kapitali i frakcije imaju partikularne interese, nisu u stanju sagledati \u0161iri teren. Jedina institucija koja to mo\u017ee napraviti ili barem stremiti prema toj funkciji zove se dr\u017eava. Rije\u010dima Friedricha Engelsa, dr\u017eava je &#8220;idealni kolektivni kapitalist&#8221;. Dr\u017eava nikad ne mo\u017ee posjedovati objektivno znanje o &#8220;ukupnom interesu kapitala&#8221;, niti predstavlja aritmeti\u010dku sredinu svih tih interesa, ve\u0107 ju funkcija tjera da proizvodi znanje o tom interesu i toj sredini. Drugim rije\u010dima, da proizvodi politiku. \u010cini se da je Musk zamislio da je dr\u017eava u tom smislu netko tko je u mogu\u0107nosti biti &#8220;idealni kolektivni kapitalist&#8221;. Ali ne tako da sagledava i izra\u010dunava interese raznih frakcija ameri\u010dkog kapitala, ve\u0107 da u sebi spoji razli\u010dite povijesne uloge.<\/p>\n<p>Musk u sebi spaja uloge discipliniranog fordisti\u010dkog kapitalista, libertarijanskog feudalca i antiwoke influensera. Kao \u0161to opisuje spomenuti Tarnoff, Musk poslovni uspjeh ne duguje ni \u010distoj sre\u0107i, kao brojni mu drugi kolege iz Silicijske doline, ali ni nekoj genijalnoj inovaciji. On ga prvenstveno duguje efikasnoj optimizaciji svojih pogona prema najo\u0161trijim kapitalisti\u010dkim standardima: svakog minimalnog vi\u0161ka rje\u0161avao se bez ikakve zadr\u0161ke, svaki potencijal je eksploatirao do iznemoglosti. Radnici u njegovim tvornicama na\u0161iroko su pri\u010dali o tome. Me\u0111utim, to mu nije bilo dovoljno. Kao \u0161to je svojedobno napisao slavni ekonomist Joseph Schumpeter, me\u0111u razlozima za\u0161to ljudi postaju poduzetnici nalazi se i \u017eelja za &#8220;privatnim kraljevstvom&#8221;. Ili njegovim rije\u010dima: &#8220;Industrijski ili komercijalni uspjeh najbli\u017ee je \u0161to moderni \u010dovjek mo\u017ee do\u0107i srednjovjekovnom feudu.&#8221; Muska, sude\u0107i po pona\u0161anju i ambicijama, pokre\u0107e taj antimoderni impuls.<\/p>\n<p>Okviri kapitalisti\u010dke ekonomije ne mogu mu u potpunosti zadovoljiti tu \u017eelju. Pored same ekonomije, glavnu branu realizaciji tog antimodernog impulsa predstavljaju mu moderne ste\u010devine prava i sloboda koje se na desnici nazivaju \u2013 &#8220;woke&#8221;. I dalje ni mi ni on ne znamo zapravo za\u0161to je kupio Twitter, ali ne mo\u017eemo po strani ostaviti taj impuls: \u017eelju da se uz pomo\u0107 fanova i pratilaca, ideolo\u0161kih kmetova, uklone sve nepotrebne barijere koje je moderni svijet stvorio. Musk mora sebe zamisliti kao dr\u017eavu da bi pre\u017eivio. Je li to novum? Jest. Ho\u0107e li pre\u017eivjeti? Nemamo pojma. Odakle je? Iz povijesti i iz budu\u0107nosti.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/odakle-je-zapravo-musk\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Umjesto Jovanki Joli\u0107 \u010diji video-klip spada me\u0111u vrhunce ovda\u0161nje internetske ba\u0161tine, za pomo\u0107 u odgovoru na ovo pitanje obratit \u0107emo se ni manje ni vi\u0161e nego Friedrichu Engelsu. I kao poduzetniku i kao marksistu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":393845,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-417547","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417547","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=417547"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417547\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":417550,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417547\/revisions\/417550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/393845"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=417547"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=417547"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=417547"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}