{"id":417480,"date":"2024-11-22T22:34:42","date_gmt":"2024-11-22T21:34:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=417480"},"modified":"2024-11-22T22:34:42","modified_gmt":"2024-11-22T21:34:42","slug":"trecina-sudija-i-tuzilaca-vise-od-tri-cetvrtine-advokata-i-dvije-trecine-vjestaka-percipira-korupciju-u-pravosudju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/11\/22\/trecina-sudija-i-tuzilaca-vise-od-tri-cetvrtine-advokata-i-dvije-trecine-vjestaka-percipira-korupciju-u-pravosudju\/","title":{"rendered":"Tre\u0107ina sudija i tu\u017eilaca, vi\u0161e od tri \u010detvrtine advokata i dvije tre\u0107ine vje\u0161taka percipira korupciju u pravosu\u0111u"},"content":{"rendered":"

Javlja: Akcija za ljudska prava<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Tre\u0107ina sudija (33,7%) i skoro tre\u0107ina dr\u017eavnih tu\u017eilaca (31,7%), koji su u\u010destvovali u istra\u017eivanju NVO Akcija za ljudska prava i agencije DeFacto Consultancy – Percepcija korupcije kod aktera u pravosu\u0111u, konstatuje da u crnogorskom pravosu\u0111u ima korupcije. Mnogo je, pak, vi\u0161e advokata (79,9%) i vje\u0161taka (63,1%), koji percipiraju postojanje koruptivnih radnji u sudovima i tu\u017eila\u0161tvima.<\/p>\n

Direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelevi\u0107 ka\u017ee da je opravdano strahovanje da su korupcija i kriminal u\u0161li u crnogorsko pravosu\u0111e, jer je u posljednjih nekoliko godina pokrenuto 10 krivi\u010dnih postupaka protiv nekada najvi\u0161ih nocilaca sudijske i tu\u017eila\u010dke funkcije.<\/p>\n

\u201c\u010cinjenica je da tre\u0107ina sudija i skoro tre\u0107ina tu\u017eilaca percipira korupciju. Mislimo da je to vrlo va\u017ean podatak koji treba uzeti u obzir i koji zahtijeva posebne mjere da se s tim uhvati u ko\u0161tac\u201d, ka\u017ee Gorjanc-Prelevi\u0107.<\/p>\n

O va\u017enosti ovakvih istra\u017eivanja govorila je profesorica Olivera Komar koja je predstavljala rezultate. Ka\u017ee da je va\u017eno utvrditi percepciju jer ona mijenja pona\u0161anje pojedinaca.<\/p>\n

\u201cUkoliko vi mislite da sistem nije kakav treba, ako mislite da postoji problem vi \u0107ete onda poku\u0161ati da se sna\u0111ete. I to je onaj dio kako percepcija uti\u010de na pona\u0161anje i postaje stvarnost\u201d, obja\u0161njava Komar.<\/p>\n

Sudija i \u010dlan Sudskog savjeta Rade \u0106etkovi\u0107 ka\u017ee da predstavljeni podaci treba da budu signal za pravosu\u0111e.<\/p>\n

\u201cDa Sudski savjet osmisli mehanizme kojima \u0107e ove pojave prepoznati i nakon toga na njih apsolutno djelovati, s tim da dobiju epilog na sudu\u201d. \u0106etkovi\u0107 napominje i da te promjene ne mogu da se ostvare u kratkom periodu.<\/p>\n

\u010clan Sudskog savjeta Miodrag Ili\u010dkovi\u0107 tvrdi da je neophodno osmisliti plan. \u201cNa kratak rok, na srednji rok i na dugi rok. I to mora biti strategija dr\u017eave\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n

Sa druge strane, pesimisti\u010dan pogled na eventualne promjene ima Momir Jaukovi\u0107, direktor Direktorata za pravosu\u0111e u Ministarstvu pravde.<\/p>\n

\u201eKako da do\u0111emo do rje\u0161enja kad smo stalno u nekim izborima? Kad sam u Ministarstvu pravde u posljednje \u010detiri godine promijenio pet ministara?\u201c, pita Jaukovi\u0107. Konstatuje i da to \u0161to se stav njegovog resora mijenja od ministra do ministra, uti\u010de na sprovo\u0111enje javnih politika.<\/p>\n

Komentari\u0161u\u0107i nalaze o percepciji korupcije u pravosu\u0111u, advokat Andrija Raspopovi\u0107, \u010dlan Upravnog odbora Advokatske komore smatra da ne mo\u017eemo govoriti o koruptivnim radnjama u sudstvu jer predmeti prolaze kroz vi\u0161e nadle\u017enih instanci.<\/p>\n

\u201cNemogu\u0107e je da korumpirate toliki broj ljudi da biste izdejstvovali neku povoljnu odluku za vas. Ako i nije nemogu\u0107e, onda je taj procenat zaista mali\u201d, tvrdi Raspopovi\u0107.<\/p>\n

Dalje, istra\u017eivanje HRA je pokazalo da korupciju u pravosu\u0111u u posljednje tri godine uvi\u0111a skoro tre\u0107ina sudija (29,5%), ali i \u010detvrtina dr\u017eavnih tu\u017eilaca (25,8%). Procenti su ve\u0107i kada na pitanje odgovaraju advokati i vje\u0161taci – korupciju u pravosu\u0111u najvi\u0161e uo\u010davaju pravni zastupnici – 69,7%, te 35,8% vje\u0161taka. S druge strane, korupciju u svojim redovima u posljednje tri godine nije percipiralo 46,3% sudija i 49,8% tu\u017eilaca.<\/p>\n

Da rizik od koruptivnih radnji postoji u sistemu napredovanja u okviru sudijske i tu\u017eila\u010dke profesije, vidi skoro svaki drugi intervjuisani sudija (48,5%) i ne\u0161to manje tu\u017eilaca (43,9%), pokazalo je istra\u017eivanje.<\/p>\n

\u201cIzbor sudija nije bio pravi\u010dan sve ove godine, ali ni sada\u201d, konstatuje advokat Raspopovi\u0107. Ka\u017ee da njegove kolege nemaju povjerenja u sudije zbog toga \u0161to je sudska praksa neujedna\u010dena i ne mo\u017ee se znati kakvu \u0107e odluku donijeti i kako \u0107e postupati.<\/p>\n

\u201cSudije i dr\u017eavni tu\u017eioci kao najefikasniji na\u010din za smanjenje rizika od korupcije vide pove\u0107anje plata. S druge strane, advokati i vje\u0161taci smatraju da bi tome najvi\u0161e doprinijelo uvo\u0111enje audio-vizuelnog snimanja saslu\u0161anja i su\u0111enja\u201d, obrazlo\u017eila je dobijene podatke profesorica Komar.<\/p>\n

Svega 22,1% sudija smatra da je adekvatno pla\u0107en za obavljanje funkcije. Za razliku od njih, procenat zadovoljnih zaradom je znatno ve\u0107i me\u0111u tu\u017eiocima. Naime, 56,1% tu\u017eilaca smatra da prima adekvatne zarade, ali i svega tre\u0107ina vje\u0161taka.<\/p>\n

Nakon \u0161to su predstavljeni ti podaci, predsjednik Udru\u017eenja vje\u0161taka Crne Gore Marko Laki\u0107 je konstatovao da je satnica frizera i masera danas mnogostruko vi\u0161e pla\u0107ena od devet i po eura koliko dobijaju sudski vje\u0161taci. Uz to, postavlja pitanje u vezi sa zaradama u sudovima i tu\u017eila\u0161tvima.<\/p>\n

\u201cDa li je motivisan neko da bude tu\u017eilac ili sudija ukoliko bi dva ili tri puta ve\u0107u platu imao kao pravnik u nekom preduze\u0107u u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu? Vjerovatno bi svaki sudija ili tu\u017eilac bili dobro do\u010dekani kao pravnici u nekom takvom preduze\u0107u\u201d, konstatuje Laki\u0107.<\/p>\n

No, bolja zarada ne treba da bude glavni argument za stvaranje boljeg statusa sudija, smatra Miodrag Ili\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

\u201cAko se bude insistiralo samo na platama, a politi\u010dari najvi\u0161e vole da problem pravosu\u0111a svedu na plate, naro\u010dito premijer, usko\u010di\u0107e sudije u sopstvenu rupu koju su iskopali\u201d, tvrdi on.<\/p>\n

I predsjednik podgori\u010dkog Vi\u0161eg suda Zoran Radovi\u0107 ka\u017ee da se problemi u sudstvu ne mogu rije\u0161iti samo pove\u0107anjem zarada.<\/p>\n

\u201cMoraju se znatno pobolj\u0161ati uslovi rada. A kada \u0107e do\u0107i to toga, to nije na vidiku. Govori se o Specijalnom sudu, Palati pravde, ali ko zna koliko \u0107e godina pro\u0107i do toga\u201d, konstatuje Radovi\u0107.<\/p>\n

Pesimisti\u010dan je i tu\u017eilac i \u010dlan Tu\u017eila\u010dkog savjeta Nikola Samard\u017ei\u0107 koji u Herceg Novom radi u objektu koji je sagra\u0111en za vrijeme Austrougraskog carstva.<\/p>\n

\u201cTu se stvari jako sporo mijenjaju. \u010cetvrta je godina kako sam \u010dlan Tu\u017eila\u010dkog savjeta, a jedna od prvih tema je \u010duveno preseljenje Specijalnog tu\u017eila\u0161tva u staru zgradu Vlade i vrlo vjerovatno je da \u0107e nama iste\u0107i mandat sljede\u0107e godine i da to ne\u0107e biti realizovano\u201d, konstatuje Samard\u017ei\u0107.<\/p>\n

Vje\u0161tak Laki\u0107 opisuje koliki problem predstavlja manjak adekvatnog prostora u kojima rade sudije i tu\u017eioci.<\/p>\n

\u201cKada odemo kod njih ponekad ne mo\u017eemo da ih vidimo, a ne da sjednemo i stavimo svoj pribor jer su smje\u0161teni u malim prostorijama, zatrpani omotima predmeta, spisima, drugom dokumentacijom\u201d, ka\u017ee Laki\u0107.<\/p>\n

Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popovi\u0107 je stava da je jedan od problema sudstva i manjak transparentnosti. Neophodno je, tvrdi, da se uspostavi bolji odnos sa nevladinim sektorom i medijima.<\/p>\n

\u201cNe postoji nikakva prepreka da sjednice Sudskog savjeta budu u\u017eivo preno\u0161ene. Ne vidim za\u0161to bi to bilo problemati\u010dno\u201d, ka\u017ee Popovi\u0107eva. To bi smanjilo percipiranu korupciju u pravosu\u0111u i me\u0111u samim gra\u0111anima, tvrdi ona.<\/p>\n

Predsjednik Vi\u0161eg suda u Podgorici Zoran Radovi\u0107 smatra da je neophodno pove\u0107ati transparentnost njegovog suda, ali da je za to neophodno zapo\u0161ljavanje pripravnika.
\nO va\u017enosti anga\u017eovanja pripravnika, koji su sada demotivisani platama, govorila je i predsjednica Osnovnog suda u Podgorici \u017deljka Jovovi\u0107.<\/p>\n

Neprimjeren pritisak i mito Dio istra\u017eivanja HRA se odnosio i na neprimjerene pritiske u cilju postupanja u odre\u0111enim predmetima u protekle tri godine.<\/p>\n

Takav pritisak je iskusilo 2,4% ispitanih dr\u017eavnih tu\u017eilaca i 5.3% sudija. Sli\u010dan je rezultat zabilje\u017een me\u0111u ispitanim advokatima (11,9%) i vje\u0161tacima (8.7%).<\/p>\n

Da pojedine sudije primaju mito kako bi u nekim predmetima postupale na odre\u0111eni na\u010din, potvrdno je odgovorilo 61,5% advokata. Takvo mi\u0161ljenje je dosta druga\u010dije me\u0111u ostalim ispitanicima. S tom konstatacijom je saglasno 17,4% vje\u0161taka, te 9,5% sudija i 7,3% tu\u017eilaca.<\/p>\n

Da pojedini dr\u017eavni tu\u017eioci primaju mito smatra skoro polovina ispitanih advokata (47,7%), 14,1% vje\u0161taka, te 7,4% sudija. Nijedan dr\u017eavni tu\u017eilac nije saglasan s tom konstatacijom.<\/p>\n

Da vje\u0161taci primaju mito smatra ve\u0107ina advokata (61.4%), 14.8% sudija i 14.6% dr\u017eavnih tu\u017eilaca. S ovom tvrdnjom je saglasno i 16.3% vje\u0161taka.<\/p>\n

Da advokati daju mito nekim sudijama i tu\u017eiocima smatra vi\u0161e od tre\u0107ine ispitanih \u010dlanova Advokatske komore Crne Gore \u2013 36.7%.<\/p>\n

\n

Uvo\u0111enje vetinga<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Iako se u Crnoj Gori i na najvi\u0161em nivou govori o uvo\u0111enju vetinga, s idejom uvo\u0111enja fazne provjere integriteta zaposlenih u pravosu\u0111u saglasno je manje od polovine ispitanih sudija (42,1%) i skoro \u010detvrtina tu\u017eilaca (24,4%). S tom idejom su najvi\u0161e saglasni advokati 72,5%, a ne\u0161to manje vje\u0161taci 66,3%.<\/p>\n

Me\u0111utim, rezultati istra\u017eivanja HRA pokazuju da su nosioci pravosudnih funkcija spremni da daju doprinos smanjenju korupcije i percepcije korupcije u pravosu\u0111u – ako bi do\u0161lo do sprovo\u0111enja vetinga, \u010dak 78 % tu\u017eilaca bi se podvrglo ispitivanju, kao i 71,6 % sudija.<\/p>\n

Samo 7.3 % tu\u017eilaca i 3.2 % sudija je izjavilo da bi u tom slu\u010daju podnijelo ostavku.Predsjednik Privrednog suda Crne Gore Mladen Grdini\u0107 ka\u017ee da je za to da se me\u0111u prvima podvrgne provjeri, ali da nije za sprovo\u0111enje faznog vetinga, ve\u0107 da se on provede \u0161to prije. Upozorava s kakvim bismo se problemom susreli ukoliko ne bismo imali dovoljno osposobljenih pojedinaca.<\/p>\n

\u201cAko se bude ulazilo u veting, a to za posljedicu bude imalo odliv sudija, nemojte da idete u tu fazu ako nemate ekstremno efikasan sistem zamjene\u201d, ka\u017ee Grdini\u0107. On je upozorio da Privrednom sudu nedostaje troje sudija, i rekao da su \u201csamo tri sudije sudile u tom sudu prije tri godine\u201d.<\/p>\n

Advokat Raspopovi\u0107 tvrdi da je prije sprovo\u0111enja vetinga neophodno popuniti sva upra\u017enjena mjesta u pravosu\u0111u i da se obu\u010di kadar koji bi preuzeo posao onih sudija i tu\u017eilaca koji ne bi pro\u0161li provjeru.<\/p>\n

Istra\u017eivanje Percepcija korupcije kod aktera u pravosu\u0111u, koje je sprovela NVO Akcija za ljudska prava u saradnji sa agencijom DeFacto Consultancy, realizovano je od 12. jula do 18. septembra 2024. godine. Njime je obuhva\u0107eno: 41 tu\u017eilac\/teljka (40,1%), 92 vje\u0161taka\/inja (43,8%), 95 sudija\/tkinja (34,7%), 109 advokata\/ica (6,8%). Sprovedeno je u okviru projekta \u201eReformom pravosu\u0111a do vladavine prava\u201c koji HRA sprovodi uz podr\u0161ku regionalnog projekta \u201eSMART Balkans \u2013 Civilno dru\u0161tvo za povezan Zapadni Balkan\u201c, koji implementira Centar za promociju civilnog dru\u0161tva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podr\u017eava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norve\u0161ke.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201c\u010cinjenica je da tre\u0107ina sudija i skoro tre\u0107ina tu\u017eilaca percipira korupciju. Mislimo da je to vrlo va\u017ean podatak koji treba uzeti u obzir i koji zahtijeva posebne mjere da se s tim uhvati u ko\u0161tac\u201d, ka\u017ee direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":314966,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-417480","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417480","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=417480"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417480\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":417483,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417480\/revisions\/417483"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314966"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=417480"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=417480"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=417480"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}