{"id":417254,"date":"2024-11-20T07:54:43","date_gmt":"2024-11-20T06:54:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=417254"},"modified":"2024-11-20T07:54:43","modified_gmt":"2024-11-20T06:54:43","slug":"komu-i-cemu-sluzi-obrazovanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/11\/20\/komu-i-cemu-sluzi-obrazovanje\/","title":{"rendered":"Komu i \u010demu slu\u017ei obrazovanje?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Franjo \u0160ar\u010devi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mislite li da neki na\u0161i profesori i profesorice, intelektualci i intelektualke koji danas la\u017eu s hu\u0161ka\u010dkih portala i TV emisija, ne bi u nekim jo\u0161 zao\u0161trenijim okolnostima \u2013 za ostvarenje svetih nacionalnih, patriotskih i dr\u017eavotvornih ciljeva \u2013 postupali ba\u0161 onako kako su u svoje vrijeme postupali potpisnici \u201eZakletve vjernosti profesora njema\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta i visokih \u0161kola Adolfu Hitleru i nacionalsocijalisti\u010dkoj dr\u017eavi\u201c?<\/p>\n

Nedjelja je, ve\u010der, 25. 1. 1942. godine. U svome domu u Bonnu, u Njema\u010dkoj, jedan \u017didov, skupa sa svojom \u017eenom i njezinom sestrom, provodi ve\u010der razmi\u0161ljaju\u0107i o tome da li \u0107e dopustiti da sutra bude deportiran u logor, ili da na\u0111u na\u010din da nacistima uskrate to zadovoljstvo. Odlu\u010dili su se za ovo drugo. On pi\u0161e pismo svome prijatelju u kojem mu navodi da dok on bude \u010ditao te retke, njih troje su ve\u0107 \u201erije\u0161ili svoj problem na drugi na\u010din\u201c, moli ga da mu oprosti i upu\u0107uje \u017eelje njemu i svim ostalim prijateljima da do\u017eive neka bolja vremena. Taj drugi na\u010din bio je ispijanje otrova. Mu\u017e i \u017eena preminuli su do jutra, a sestra nakon nekoliko dana kome.<\/p>\n

\u010covjek o kojem se radi u ovoj pri\u010di nije bilo tko, mada je jasno da su svi ljudi jednako vrijedni i da su sve \u017ertve jednako vrijedne bez obzira na njihov status po bilo kojoj osnovi, jest Felix Hausdorff, veliki matemati\u010dar 20. stolje\u0107a, jedan od najbriljantnijih umova \u010dovje\u010danstva. Hausdorff je sudjelovao u izgradnji nekoliko matemati\u010dkih disciplina, postavio je temelje op\u0107e topologije, a dvoznamenkasti broj va\u017enih stvari u matematici nosi ime po njemu. Nacistima, naravno, takve stvari nisu bile ni najmanje va\u017ene: za njih je Hausdorff bio pripadnik neprijateljskog naroda, naroda koji treba istrijebiti kako bi Njema\u010dka mogla procvjetati, i kao takav on \u2013 u o\u010dima njema\u010dkih \u201epatriota\u201c \u2013 nije zaslu\u017eio da \u017eivi.<\/p>\n

Ta\u010dno pola godine poslije Hausdorffove smrti, 26. 7. 1942, u koncentracijskom logoru Theresienstadt ubijen je va\u017eni austrijsko-\u017eidovski matemati\u010dar Georg Alexander Pick.<\/p>\n

U to vrijeme, kada su stradavali matemati\u010dari poput Hausdorffa i Picka, kada su prije toga, s po\u010detkom nacizma, svi drugi \u017eidovski znanstvenici \u2013 i svi koji su imali veze s njima \u2013 istjerivani s univerziteta, kada su ljudi poput filozofa i fizi\u010dara Moritza Schlicka ubijani na hodnicima univerziteta (njega je 1936. u Be\u010du ubio njegov student), i tako dalje, i tako dalje, postojali su filozofi, matemati\u010dari, fizi\u010dari i drugi znanstvenici koji su podr\u017eavali nacisti\u010dki re\u017eim, koji su bili uz Hitlera i koji se nisu uzbu\u0111ivali na stvari koje se doga\u0111aju njihovim kolegama.<\/p>\n

Oni koji u\u010de jednu napredniju oblast matematike, mogu se sresti s ne\u010dim \u0161to se zove Pickov problem interpolacije. Nije, naravno, sada i ovdje bitno o \u010demu se to zapravo radi. Navodim ga zato \u0161to je \u2013 izrazit \u0107u se neprecizno, ali dovoljno za ovu priliku \u2013 rje\u0161enje Pickovog problema ne\u0161to \u0161to se zove Blaschkeova funkcija. Pick je, re\u010deno je malo prije, ubijen u nacisti\u010dkom logoru. S druge strane, Wilhelm Blaschke je svo to vrijeme podr\u017eavao Hitlera, bio je \u010dak i \u010dlan njegove stranke. Kako sada stra\u0161no zvu\u010di re\u0107i da je Blaschke rije\u0161io Pickov problem!<\/p>\n

\n

Obrazovanje bez humanisti\u010dke komponente ne zna\u010di ni\u0161ta<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Nije Blaschke tu nikakav izuzetak. Philipp Lenard, fizi\u010dar koji je dao zna\u010dajne doprinose za razvoj atomske teorije, koji je prvi zaklju\u010dio da se atomi najve\u0107im dijelom sastoje od praznog prostora, kojeg dakle mo\u017eemo smatrati \u010dovjekom koji je otkrio atomsku jezgru, i koji je za svoj rad 1905. godine dobio Nobelovu nagradu, postao je uvjereni \u010dlan Hitlerove stranke i bio joj je bespogovorno odan do samoga kraja.<\/p>\n

Tako\u0111er veliki fizi\u010dar Johannes Stark, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1919. godine, \u010dovjek koji je svijetu podario otkri\u0107a na osnovu kojih mo\u017eemo izu\u010davati sastav zvijezda u svemiru, tako\u0111er je bio privr\u017een Hitleru, jo\u0161 od 1924. godine, kada je ovaj tek spremao svoj pohod na preuzimanje Njema\u010dke. Stark je svoja pisma potpisivao sa Heil Hitler i zastupao je stav da bi znanstvenici u Njema\u010dkoj morali biti \u010distokrvni Nijemci.<\/p>\n

Lenard i Stark dva su najpoznatija imena takozvane Njema\u010dke fizike, projekta koji je imao za cilj da istjera pripadnike \u201eni\u017eih rasa\u201c s njema\u010dkih univerziteta, da sve \u0161to je vrijedno prika\u017ee kao proizvod zdravog njema\u010dkog genija i arijevske rase, dok je sva otkri\u0107a iza kojih su stajali \u017eidovski znanstvenici, uklju\u010duju\u0107i naravno i teorije Alberta Einsteina, progla\u0161avala bolesnom i dekadentnom \u017didovskom fizikom.<\/p>\n

Na dokumentu koji se zvao \u201eZakletva vjernosti profesora njema\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta i visokih \u0161kola Adolfu Hitleru i nacionalsocijalisti\u010dkoj dr\u017eavi\u201c, prona\u0107i \u0107ete imena oko 900 ljudi: filozofa, teologa, matemati\u010dara, fizi\u010dara, kemi\u010dara, filologa, in\u017eenjera, histori\u010dara i tako dalje. Jedno od klju\u010dnih imena u tom projektu bio je veliki filozof Martin Heidegger, \u010dovjek koji je srcem, du\u0161om i umom podr\u017eavao Hitlera i njegov projekat, pru\u017eaju\u0107i mu filozofsku podr\u0161ku.<\/p>\n

Da li bi za ljudski rod bilo bolje da se ljudi poput Lenarda, Starka, Blaschkea, Heideggera i tako dalje nikada nisu imali priliku obrazovati?<\/p>\n

Sve ove primjere navodim da bih do\u010darao jednu va\u017enu stvar: da obrazovanje u koje nije uklju\u010dena humanisti\u010dka komponenta, u koje nisu ugra\u0111eni osnovni moralni principi, ne zna\u010di ni\u0161ta, bar ne ni\u0161ta dobro i pozitivno za druge ljude i za svijet.<\/p>\n

\n

Nekontrolirano umno\u017eavanje znanstvene produkcije<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Kako to voli lijepo opisivati hrvatski teorijski fizi\u010dar Antonio \u0160iber, povijest znanosti je posve druk\u010dija i mnogo ru\u017enija od onoga \u0161to studenti u\u010de na fakultetima i \u010ditaju po popularno znanstvenim prikazima. Mladi ljudi, da parafraziram \u0160ibera, jo\u0161 uvijek ne mogu u potpunosti razumjeti dru\u0161tveni kontekst svoje budu\u0107e profesije i defekte ljudskih karaktera koji se \u017eivo oslikavaju, pogotovo u znanosti, zbog kompetitivne naravi te djelatnosti.<\/p>\n

U svojoj kritici ideologije dana\u0161nje znanstvenosti, da je tako nazovemo, Antonio \u0160iber govori i o birokratiziranosti dana\u0161nje znanosti. Ta birokratizacija \u201eznanstvenoj djelatnosti name\u0107e pravila koja vode do njene degeneracije te do nepovoljne transformacije institucija na kojima se ona odvija. Danas se tako inzistira na navodno mjerljivim rezultatima znanstvenog istra\u017eivanja, evaluacijama, proizvodnji doktoranada, radova i privla\u010denju sredstava, tehnolo\u0161koj primjeni istra\u017eivanja, javno-privatnim partnerstvima, centrima takozvane izvrsnosti, spin-offovima, startupovima i osnivanju patentnih ureda na javnim institutima i sveu\u010dili\u0161tima\u201c.<\/p>\n

Za te potrebe, prepoznaje \u0160iber, proizvodi se i cijeli rje\u010dnik birokratskog novogovora. Sve to dovodi do nekontroliranog umno\u017eavanja znanstvene produkcije, \u201ezapravo znanstvenog sme\u0107a\u201c (kada \u010dujete da je netko u godini dana napisao veeliki broj \u201eznanstvenih radova\u201c i skupio veeliki broj citata, ogromna je vjerovatno\u0107a \u2013 zapravo, druk\u010diji slu\u010dajevi su iznimke \u2013 da se radi o sme\u0107u), a znanstvenici koji uspiju proizvesti i objaviti najvi\u0161e sme\u0107a, \u201euz bogato javno financiranje, dobivaju jo\u0161 i vi\u0161e jer udovoljavaju nametnutim administrativnim kriterijima\u201c. Na kraju pri\u010de, sve to ima malo ili nimalo veze sa spoznajom, \u0161to bi morala biti \u2013 bar se tako \u010desto propovijeda \u2013 osnovna motivacija i glavni cilj znanstvenog rada.<\/p>\n

Da stvari stoje kako je prethodno opisano, zna se, ali postoji neka vrste omerte, da iskoristim termin iz talijanske mafije.<\/p>\n

U zadnjim desetlje\u0107ima ti trendovi su se ubrzali, spoznajni kriteriji su gotovo do kraja ustupili mjesto profitnim kriterijima, pri \u010demu profit zna\u010di razli\u010dite stvari, od novca do dru\u0161tvenog utjecaja. Na na\u0161im prostorima, to je poprimilo \u010dak i odlike groteske i tragikomedije.<\/p>\n

\n

\u00a0Samozvani intelektualci<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Pogledajte koliko je nepismenih ljudi, da budem vrlo grub: totalnih idiota, do\u0161lo do titula doktora i akademika. Pogledajte tako\u0111er, da se vratim na onaj moralni aspekt pri\u010de koji sam \u017eelio potcrtati primjerima s po\u010detka teksta, koliko je i pismenih, obrazovanih, da tako ka\u017eemo \u2013 pravih doktora, pisaca, akademika koji podr\u017eavaju nepravde koje se \u010dine drugim ljudima, koji \u0161ute na sve o \u010demu bi morali govoriti, koji su svoje ime poja\u010dano svim titulama, knjigama i postignu\u0107ima stavili na raspolaganje nacionalisti\u010dkim vo\u0111ama, pokvarenim i odvratnim politi\u010darima koji uni\u0161tavaju ovu zemlju i njezino dru\u0161tvo iznutra. (I nema takvih samo kod nas, dovoljno je pogledati primjer zvani Bernard-Henri L\u00e9vy i njegov odnos prema Izraelu i Palestini.)<\/p>\n

Mislite li da neki na\u0161i profesori i profesorice, intelektualci i intelektualke koji danas la\u017eu s hu\u0161ka\u010dkih portala i TV emisija, ne bi u nekim jo\u0161 zao\u0161trenijim okolnostima postupali ba\u0161 onako kako su u svoje vrijeme postupali Heidegger, Lenard, Stark, Blascke i drugi? \u0160to mislite, da li bi oni takozvani i samozvani intelektualci iz organizacije Krug 99 stavili svoj potpis na pismo podr\u0161ke nekom velikom vo\u0111i koji ostvaruje njihove nacionalne, patriotske i dr\u017eavotvorne ciljeve?<\/p>\n

Ako mislite da ne bi, divim se va\u0161em antropolo\u0161kom optimizmu, ali ja takvu vrstu optimizma ne gajim.
\nU situaciji kada znanstvenici \u010desto djeluju kao apologeti dru\u0161tvene nepravde i kada znanost umjesto \u010dovjeku u prvom redu slu\u017ei profitu, valja se vratiti na osnovne humanisti\u010dke postavke. Napredak znanosti i tehnologije je o\u010digledan, njemu u ovim ubrzanim okolnostima po\u010dinjemo svjedo\u010diti ve\u0107 gotovo na dnevnoj bazi. Ali klju\u010dno pitanje glasi: za koga se taj napredak doga\u0111a, kome je \u2013 osim tom apstraktnom entitetu zvanom Znanost i Tehnologija \u2013 taj napredak namijenjen? \u0160to ve\u0107ini ljudi danas zna\u010di to \u0161to imaju jednostavnu priliku da koriste pametne telefone, dru\u0161tvene mre\u017ee i mnoge jednostavne na\u010dine komunikacije i informiranja, ako sve manje i manje imaju priliku ostvariti vlastiti krov nad glavom? \u0160to nam zna\u010di sav znanstveno-tehnolo\u0161ki napredak ako je sve vi\u0161e prekarnoga rada, nesigurnih poslova, ako su ljudi sami postali roba koja se mo\u017ee iznajmljivati i koristiti po potrebi, bez uva\u017eavanja njihove ljudskosti i osnovnih ljudskih potreba?<\/p>\n

Umjesto da se propituju takve stvari, i u nas se \u2013 po uzoru na Zapad \u2013 ide ubrzano suprotnim smjerom. Kako sam govorio u jednom intervjuu pro\u0161le godine, u dijelu opinion makera na\u0161eg obrazovnog sistema zavladala je ideologija koja obrazovanje tretira isklju\u010divo kroz industrijsku perspektivu, s vulgarno merkantilisti\u010dke pozicije. Moralna vrijednost obrazovanja gotovo da se vi\u0161e i ne spominje, napu\u0161teni su i zadnji ostaci humanisti\u010dkih ili prosvjetiteljskih ideala po kojima obrazovanje slu\u017ei za izgradnju cjelovitog \u010dovjeka, i sve se svodi na pitanje koristi u najprimitivnijem zna\u010denju tog pojma. Nastavi li se tako, mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e se nastaviti destrukcija dru\u0161tva i osnovnih moralnih na\u010dela: rast \u0107e socijalna nejednakost i nesigurnost, ekstremne politike, vjerski radikalizam, vodit \u0107e se ratovi, genocidi i etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja \u2013 jedno od njih mo\u017eemo gledati u direktnom prijenosu iz Gaze, drugo, ono iz Sudana, skriveno je od kamera i nikoga i ne zanima, a za ono u Gorskom Karabahu se u ovim krajevima ve\u0107inski i navijalo. \u0160to se pak Bosne i Hercegovine ti\u010de, s ovakvim razvojem doga\u0111aja tu bi zaista, \u0161to netko re\u010de, mogli ostati samo vjerski fanatici i programeri \u2013 a onda \u0107e vjerski fanatici spaliti programere.<\/p>\n

(Nekoliko teza i pasusa iz ovog teksta koristio sam na jednom predavanju manjoj grupi studenata na Studentskoj tribini na Bistriku u maju 2024.)<\/p>\n

www.prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mislite li da neki na\u0161i profesori i profesorice, intelektualci i intelektualke koji danas la\u017eu s hu\u0161ka\u010dkih portala i TV emisija, ne bi u nekim jo\u0161 zao\u0161trenijim okolnostima \u2013 za ostvarenje svetih nacionalnih, patriotskih i dr\u017eavotvornih ciljeva \u2013 postupali ba\u0161 onako kako su u svoje vrijeme postupali potpisnici \u201eZakletve vjernosti profesora njema\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta i visokih \u0161kola Adolfu Hitleru i nacionalsocijalisti\u010dkoj dr\u017eavi\u201c?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":354611,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-417254","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417254","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=417254"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417254\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":417260,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417254\/revisions\/417260"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/354611"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=417254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=417254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=417254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}