Polovinom 20. veka, do tada tradicionalni na\u010din pr\u017eenja na \u017eivotinjskoj masti, zamijenila je priprema na biljnom ulju. Mnogi, pak, tvrde da to nije najbolji na\u010din i da je pr\u017eenje na masti daleko zdravije.<\/p>\n
Istina je, me\u0111utim, da masti \u017eivotinjskog porijekla sadr\u017ee prete\u017eno zasi\u0107ene masne kiseline i holesterol, pa nisu ba\u0161 sastojak koji se mo\u017ee svrstati pod zdravu ishranu. Zasi\u0107ene masne kiseline pove\u0107avaju sposobnost zgru\u0161avanja krvi, zbog \u010dega se njena upotreba ne preporu\u010duje ljudima sa specifi\u010dnim zdravstvenim problemima, kao \u0161to su poreme\u0107aj jetre, giht i oboljenja \u017eu\u010dnih puteva.<\/p>\n
Pokazalo se i da osobe koje se prete\u017eno hrane mastima \u017eivotinjskog porijekla \u010de\u0161\u0107e obolevaju od tromboze, kao i da su \u010de\u0161\u0107e \u017ertve infarkta i mo\u017edanog udara.<\/p>\n
Sa druge strane, u slu\u010dajevima kao \u0161to su tuberkuloza, pothranjenost i atoni\u010dna opstipacija, preporu\u010duje se umjerena upotreba masti \u017eivotinjskog porijekla. Svinjska mast je zna\u010dajna za zdravlje zbog toga \u0161to sadr\u017ei arahidonsku masnu kiselinu, koja spada u esencijalne i koja je na\u0161em tijelu veoma korisna.<\/p>\n
U biljnim uljima preovla\u0111uju nezasi\u0107ene masne kiseline. Zbog visoke energetske vrijednosti, treba povesti ra\u010duna o unosu ove namirnice u organizam. Hladno cije\u0111ena ulja ne sadr\u017ee trans masne kiseline, ve\u0107 one nastaju pri rafinaciji i termi\u010dkom tretiranju i pri hidrogenizaciji (margarin). Najstabilnija ulja su palmino, maslinovo i kanola ulje (pri pr\u017eenju, \u0161tetna jedinjenja kao \u0161to su peroksidi, nastaju tek na temperaturi od 150 stepeni).<\/p>\n
Sredinom pro\u0161log vijeka, brojni nutricionisti su smatrali da je biljno ulje zdravije od masti i da ga treba koristiti prilikom pr\u017eenja. Me\u0111utim, naknadna istra\u017eivanja su pokazala ne\u0161to drugo.<\/p>\n
Profesor na Univerzitetu De Montfort u Lesteru, Martin Grutveld, analizirao je uzorke suncokretovog ulja na kojem je hrana ve\u0107 pripremana. Ispostavilo se da pr\u017eenje hrane u trajanju od 20 minuta dovodi do toga da nivo aldehida bude \u010dak 20 puta ve\u0107i od maksimalno dozvoljenog nivoa koji preporu\u010duje Svjetska zdravstvena organizacija. Nakupljanje ovih \u0161tetnih materija mo\u017ee da dovede do razli\u010ditih oboljenja, poput gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, pa \u010dak i demencije, a ljekari sve \u010de\u0161\u0107e isti\u010du i malignitete.<\/p>\n
Istovremeno je otkriveno i da prekomjerna upotreba ove namirnice mo\u017ee da dovede i do nakupljanja masno\u0107e u jetri, \u0161to mo\u017ee da rezultira pojavom bezalkoholnog steatohepatitisa, koji mo\u017ee da dovede do hipertenzije, gojaznosti, sindroma hroni\u010dne hiperglikemije, ateroskleroze i brojnih drugih zdravstvenih problema.<\/p>\n
Koji je zaklju\u010dak?<\/p>\n
Masti su dobar izvor arahidonske kiseline, ne sadr\u017ee trans masne kiseline i stabilnije su na visokim temperaturama. Njihov nedostatak je, me\u0111utim, visok procenat holesterola. Ulja, sa druge strane, ne sadr\u017ee holesterol, ali su bogati trans masnim kiselinama, pa ve\u0107e koli\u010dine ulja u ishrani dovode do porasta triglicerida u krvi. Pored toga, biljna ulja su nestabilna na visokim temperaturama, a pojedini nau\u010dnici smatraju da svako ulje pri visokoj temperaturi postaje kancerogeno, izuzev ulja od ko\u0161tica gro\u017e\u0111a.<\/p>\n
Dakle, imajte u vidu da pr\u017eenje i pohovanje hrane nije dobro za zdravlje. Ukoliko, pak, ne mo\u017eete da izbacite ulje i mast iz ishrane, onda se savjetuje da koristite mast.(Izvor: krstarica)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Polovinom 20. veka, do tada tradicionalni na\u010din pr\u017eenja na \u017eivotinjskoj masti, zamijenila je priprema na biljnom ulju. Mnogi, pak, tvrde da to nije najbolji na\u010din i da je pr\u017eenje na masti daleko zdravije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":416542,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-416539","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416539","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=416539"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416539\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":416543,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416539\/revisions\/416543"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/416542"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=416539"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=416539"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=416539"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}