Katkada se dogodi da primijetimo kako na\u0161a susjeda, ro\u0111akinja, sestra, prijateljica ili ve\u0107 netko radi ne\u0161to krivo, iz na\u0161e perspektive i dobijemo poriv da je ispravimo i ka\u017eemo kako mi mislimo da bi to trebalo napraviti.<\/p>\n
Doga\u0111a li vam se to da vidite i znate da to ne\u0107e dobro zavr\u0161iti i jednostavno morate upozoriti nekog da ne radi tako i ne djeluje tako, da ste vi ve\u0107 to isprobali i nije bilo dobro, te je bolje da ne radi tako. Ispri\u010date svoju pri\u010du i upozorite da je bolje da tako ne radi, a ta osoba se naljuti na vas. Ka\u017ee vam da se ne\u00a0 mije\u0161ate i da ne gurate nos gdje mu nije mjesto. Vi imate najbolju namjeru, no to se pogre\u0161no protuma\u010di.<\/p>\n
Zato je va\u017eno da znate kome dijeliti savjete, a kome nikako ne.<\/p>\n
Dva va\u017ena pravila su:<\/p>\n
Pravila nisu te\u0161ka za zapamtiti, ali ih je ne\u0161to te\u017ee primjenjivati zato \u0161to ve\u0107ina nas koji imamo iskustva na nekom podru\u010dju, \u017eelimo pomo\u0107i drugima da im se ne dogodi neki gaf. No, ti drugi kao da to \u017eele jer valjda nemaju dovoljno iskustva te jednostavno imaju poriv da to odrade onako kako to oni misle, a ne mi.<\/p>\n
Oko toga se ne bismo trebali \u017eivcirati zato \u0161to ve\u0107ina ljudi u\u010di na vlastitim gre\u0161kama, a samo nekolicina mudrih na gre\u0161kama drugih. Tako je i kod djece. Pustite li dijete da barem jednom napravi gre\u0161ku, prije \u0107e nau\u010diti. To \u0161to vi mislite da \u0107ete ga upozoravaju\u0107i i brane\u0107i da proba, nau\u010diti kako treba pravilno, grije\u0161ite.<\/p>\n
I vi ste probali i zapamtili za vijeke vjekova, zar ne? Zato i znate tako dobro.<\/p>\n
Jednako tako je i sa susjedom i prijateljicom koju vidite da krivo odgaja dijete ili radi neke gre\u0161ke u koracima u odgoju i imate poriv govoriti joj da tako ne treba i da radi druga\u010dije, da to ne\u0107e biti dobro, a ona umjesto da vas poslu\u0161a, naljuti se na vas i radi po svome.<\/p>\n
Va\u017eno je nau\u010diti ne gurati nos tamo gdje nas ne tra\u017ee, ne pitaju i ne zamole.<\/p>\n
Mi u stvari ne znamo \u010ditavu pri\u010du te osobe. Znamo samo onaj djeli\u0107 pri\u010de koji nam ta osoba dozvoli pokazati. Iz tog ograni\u010denog iskustva ne mo\u017eemo mudrovati ako nas se ne pita. Ne znamo ni kako je ta osoba bila odgajana, koja uvjerenja ona ima o odgoju i kako je ta osoba sa svojim partnerom dogovorila da \u0107e odgajati dijete.<\/p>\n
Meni \u010ditavu situaciju olak\u0161ava i ona pri\u010da da je dijete biralo ba\u0161 takve roditelje. \u0160to zna\u010di, ne mene i moju mudrost, nego njih ba\u0161 takve i njihovu mudrost. Stoga i trebam otpustiti ispravljati svijet i u\u010diniti ga onakvim kakvim ja mislim da bi trebao biti.<\/p>\n
Kakav bi svijet bio da je ba\u0161 sve onako kako mi to \u017eelimo? Zar ne bi bio jednoobrazan? Svi bi bili kao mi. Ovako, ima razli\u010ditih ljudi, razli\u010ditih na\u010dina djelovanja i pona\u0161anja pa i razli\u010ditih tipova odgoja djece. Ne mora zna\u010diti da je ovaj moj jedini i najbolji. Mo\u017eda ba\u0161 ja nau\u010dim ne\u0161to iz toga, iako mislim da oni ne djeluju kako treba.<\/p>\n
\u0160to vi\u0161e zabadamo nos u tu\u0111e \u017eivote, na\u0161 nos je ve\u0107i. Svi znamo \u0161to zna\u010di simbolika velikog nosa \u2013 laganje. Zna\u010di, kao da la\u017eemo sebi da je samo na\u0161a istina jedina ispravna istina. La\u017eemo sebi da samo mi znamo najbolje. La\u017eemo sebi bave\u0107i se tu\u0111im problemima iako imamo dovoljno svojih. \u0160to vi\u0161e gurkamo nos u tu\u0111e probleme, kao da ignoriramo vlastite.<\/p>\n
Ne ka\u017ee se bez veze da o\u010distimo najprije pred svojim vratima pa tek onda pred tu\u0111ima. Kad istinski po\u010dnemo raditi na sebi i svojim problemima, ne\u0107emo se sti\u0107i baviti tu\u0111ima. Zato i gurkaju nos u tu\u0111e oni koji ne \u017eele pogledati sebe i svoje probleme.<\/p>\n
Druga metafora je kada ukazujemo prstom na druge, preostali prsti ukazuju na nas i na\u0161e probleme. Jedan prst prema drugima, a barem 3 prema nama zna\u010di da su na\u0161i problemi 3 puta ve\u0107i, ina\u010de ne bismo primijetili tu\u0111e. Zato se i trebamo baviti svojima a ne tu\u0111ima. No, rijetki to shva\u0107aju. A i katkada se bavimo tu\u0111ima samo da pobjegnemo od na\u0161ih koji nas optere\u0107uju i priti\u0161\u0107u, kao da se utje\u0161imo da ih i drugi imaju kako bismo sebi olak\u0161ali. Time ih ne rje\u0161avamo nego samo olak\u0161avamo i to privremeno.<\/p>\n
Va\u017eno je da shvatimo da ni Bog ne mo\u017ee spasiti sve ljude pa tko smo mi da spa\u0161avamo sve druge i pametujemo drugima kako moraju i trebaju. Ako ne damo odre\u0111enu vrstu slobode da sami isprobaju, na kraju \u0107e nas zamrziti jer se previ\u0161e petljamo u njihov \u017eivot.(izvor: anitavadas.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Katkada se dogodi da primijetimo kako na\u0161a susjeda, ro\u0111akinja, sestra, prijateljica ili ve\u0107 netko radi ne\u0161to krivo, iz na\u0161e perspektive i dobijemo poriv da je ispravimo i ka\u017eemo kako mi mislimo da bi to trebalo napraviti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":330479,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-416359","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416359","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=416359"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416359\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":416362,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416359\/revisions\/416362"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/330479"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=416359"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=416359"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=416359"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}