Sa sve ve\u0107im razvojem tehnologije koja mo\u017ee da bilje\u017ei mo\u017edanu aktivnost, stru\u010dnjaci upozoravaju na potrebu za ja\u010dom za\u0161titom privatnosti u Evropskoj uniji, kako bi se regulisala obrada i prodaja neuronskih podataka.<\/p>\n
Na tr\u017ei\u0161tu ve\u0107 postoje ure\u0111aji koji koriste podatke o mo\u017edanoj aktivnosti u cilju borbe protiv anksioznosti i depresije, pobolj\u0161anja sna ili pra\u0107enja fokusa kod u\u010denika tokom testova, pi\u0161e portal The Record.<\/p>\n
\u0160ta sve podaci o na\u0161em mozgu, me\u0111utim, mogu da otkriju o nama, i da li smo zaista dovoljno za\u0161ti\u0107eni?<\/p>\n
Prema rije\u010dima Rafaela Justea, direktora Neurotehnolo\u0161kog centra na Univerzitetu Kolumbija, neurotehnologija obuhvata sve \u0161to bilje\u017ei ili mijenja aktivnost nervnog sistema, a naro\u010dito mozga. Tradicionalno, ovakva tehnologija se koristila u medicini, kao \u0161to je slu\u010daj sa elektroencefalogramom (EEG) \u2013 ure\u0111ajem koji mjeri elektri\u010dnu aktivnost u mozgu. Ovi ure\u0111aji i podaci koje prikupljaju pokriveni su medicinskim zakonima, koji pru\u017eaju sna\u017enu za\u0161titu \u0161irom svijeta.<\/p>\n
U EU, medicinski ure\u0111aji prolaze rigorozne ocjene uskla\u0111enosti kako bi se osiguralo da ispunjavaju zakonske standarde. Ure\u0111aji visokog rizika, na primjer, moraju da dobiju dodatna mi\u0161ljenja ekspertskih panela prije nego \u0161to dobiju CE oznaku, koja potvr\u0111uje njihovu bezbjednost.<\/p>\n
Ure\u0111aji koji nisu u medicinskoj sferi, me\u0111utim, nemaju ovakvu za\u0161titu, zbog \u010dega su podaci koje registruju dostupni za prodaju, \u201eOvi podaci su medicinski, \u010dak i ako je ure\u0111aj vi\u0161e potro\u0161a\u010dki proizvod… smatramo da bi ovo trebalo da bude veoma privatna informacija i da bi trebalo da bude za\u0161ti\u0107ena\u201c, isti\u010de Juste.<\/p>\n
Tim istra\u017eiva\u010da sa Univerziteta u Sidneju u Australiji je pro\u0161log decembra razvio \u201eprenosivi, neinvazivni sistem koji mo\u017ee da dekodira tihe misli\u201c i pretvara ih u tekst.<\/p>\n
U\u010desnici studije nosili su EEG ure\u0111aj koji je bilje\u017eio mo\u017edane talase dok su u ti\u0161ini \u010ditali tekst. AI sistem pod nazivom DeWave prepoznavao je signale i prevodio ih u rije\u010di i re\u010denice.<\/p>\n
Juste ovu studiju vidi kao po\u010detak sistematskog kori\u0161\u0107enja neurotehnologije za dekodiranje jezika sa velikim potencijalom za potro\u0161a\u010dko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n
Sa razvojem neurotehnologije, pitanje privatnosti postaje sve slo\u017eenije. Juste nagla\u0161ava da je mozak \u201eorgan koji generi\u0161e sve na\u0161e misli, sje\u0107anja, emocije i ma\u0161tu\u201c, \u0161to zna\u010di da snimanje misli mo\u017ee da ugrozi osnovne slobode i privatnost svakog pojedinca.<\/p>\n
Za\u0161tita privatnosti misli u EU<\/p>\n
Evropska unija je na prekretnici kada je rije\u010d o regulaciji za\u0161titte neuronskih podataka, ali jo\u0161 uvijek nije usvojila sveobuhvatan zakon o za\u0161titi gra\u0111ana. Nekoliko evropskih dr\u017eava je po\u010delo da se fokusira na za\u0161titu privatnosti u vezi s neurotehnologijom, posebno kroz smjernice Konvencije 108+ Savjeta Evrope, koja se bavi za\u0161titom podataka u digitalnom dobu i uklju\u010duje neuralne informacije. \u0160panija, na primjer, ve\u0107 ima zakone o neuralnim podacima, dok su i druge dr\u017eave \u010dlanice pokazale interesovanje da slijede ovakve smjernice. Francuska i Belgija su, tako\u0111e, usvojile neke propise vezane za eti\u010dku upotrebu neurotehnologija.<\/p>\n
Generalna uredba o za\u0161titi podataka (GDPR) EU ve\u0107 sadr\u017ei odre\u0111ena prava potro\u0161a\u010da, poput prava na pristup informacijama i prava na ispravku li\u010dnih podataka. Me\u0111utim, stru\u010dnjaci isti\u010du da bi GDPR mogao da bude prilago\u0111en kako bi eksplicitno uklju\u010dio neuronske podatke.<\/p>\n
Panel stru\u010dnjaka Evropskog parlamenta je u julu predlo\u017eio dodavanje neuronskih podataka u \u010dlan GDPR-a, kao i ja\u010danje edukacije gra\u0111ana o rizicima i koristima neurotehnologije. Preporu\u010dili su, tako\u0111e, kreiranje jedinstvenog prostora za \u010duvanje ovih podataka na nivou EU, kako bi se minimizirali potencijalni rizici.<\/p>\n
U septembru ove godine, Kalifornija je usvojila amandmane na Zakon o za\u0161titi privatnosti potro\u0161a\u010da, uklju\u010duju\u0107i dodatnu za\u0161titu za neuronske podatke, \u010dime se svrstala me\u0111u rijetke dr\u017eave na svijetu koja imaju sli\u010dne zakone. Iako je ovo zna\u010dajan korak za za\u0161titu privatnosti, stru\u010dnjaci upozoravaju da je neophodno usvojiti sveobuhvatne mjere koje \u0107e sprije\u010diti zloupotrebu i omogu\u0107iti gra\u0111anima da zadr\u017ee kontrolu nad podacima koji se prikupljaju o njihovoj mo\u017edanoj aktivnosti.<\/p>\n
\u201ePitanje je da li bilo ko od nas mo\u017ee zaista dati smislen ili informisan pristanak na ovakve podatke kada mo\u017eda ne razumijemo u potpunosti \u0161ta se bilje\u017ei\u201d, isti\u010de Linda Klark, partner u ameri\u010dkoj advokatskoj kancelariji Morrison Foerster.<\/p>\n
U aprilu, Neurorights Foundation iz SAD je objavila izvje\u0161taj o politici za\u0161tite podataka 30 popularnih proizvo\u0111a\u010da neurotehnolo\u0161kih ure\u0111aja. Izvje\u0161taj je otkrio da mnoge kompanije dijele podatke sa tre\u0107im stranama, a obim u kojem ove kompanije mogu ili ne mogu dalje da preprodaju podatke \u010desto je nejasan. Rafael Juste dodatno nagla\u0161ava da bi neki vje\u0161ta\u010dko-inteligentni sistemi mogli da koriste neuronske podatke da bi \u010ditali na\u0161e misli, \u0161to postavlja ozbiljna pitanja o granicama privatnosti.Izvor:politika.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sa sve ve\u0107im razvojem tehnologije koja mo\u017ee da bilje\u017ei mo\u017edanu aktivnost, stru\u010dnjaci upozoravaju na potrebu za ja\u010dom za\u0161titom privatnosti u Evropskoj uniji, kako bi se regulisala obrada i prodaja neuronskih podataka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-416292","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416292","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=416292"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416292\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":416295,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416292\/revisions\/416295"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=416292"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=416292"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=416292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}