{"id":416212,"date":"2024-11-06T07:46:11","date_gmt":"2024-11-06T06:46:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=416212"},"modified":"2024-11-06T07:46:11","modified_gmt":"2024-11-06T06:46:11","slug":"poljuljana-super-sila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/11\/06\/poljuljana-super-sila\/","title":{"rendered":"Poljuljana super sila"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Pankaj Mishra<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Neprekidni teatar ameri\u010dkih predsedni\u010dkih izbora decenijama privla\u010di pa\u017enju svetske javnosti zaintrigirane tajnama izbornog koled\u017ea i logikom glasanja kolebljivih dr\u017eava. Milioni posmatra\u010da van Amerike \u010desto otvoreno navijaju za kandidate Demokratske stranke i pri\u017eeljkuju spoljnu politiku Amerike koja barem uva\u017eava mi\u0161ljenje pristojnog dela \u010dove\u010danstva \u2013 pre nego \u0161to ga odbaci.<\/p>\n<p>La\u017ei ameri\u010dkih zvani\u010dnika o ira\u010dkom oru\u017eju za masovno uni\u0161tenje, \u0161irene preko uslu\u017enih medija po\u010detkom 2000-ih, proizvele su cini\u010dan odnos globalne publike prema demokratskim institucijama u SAD, koje su time i same stupile u varljivo doba post-istine. Izbor prvog Afroamerikanca za predsednika SAD, posle katastrofalnih godina rata protiv terorizma i finansijske krize, na kratko je probudio nadu. Barak Obama, koji se protivio ratu u Iraku, ubrzo je postao \u201enajve\u0107a svetska zvezda\u201c (po re\u010dima svog nesre\u0107nog rivala D\u017eona Mekejna), a njegov ulazak u Belu ku\u0107u, uz slogane nade i promene, delom omogu\u0107en i aktivizmom probu\u0111enih mladih Amerikanaca, delovao je kao prilika da se u ameri\u010dku politiku i kulturu udahnu nova energija i imaginacija.<\/p>\n<p>Ali Obama je, povla\u0111uju\u0107i Vol stritu i poliraju\u0107i li\u010dni brend, ostavio Sjedinjenim Dr\u017eavama i svetu jednog nestabilnog demagoga u nasle\u0111e. Izvesno olak\u0161anje donela je tesna pobeda D\u017eoa Bajdena 2020. i njegove rane ekonomske reforme, ali to nije moglo opstati zbog njegove spoljne politike, koja je u klju\u010dnim aspektima \u2013 konfrontacija sa Kinom, posredovanje u dogovoru izme\u0111u Izraela i Saudijske Arabije \u2013 predstavljala nastavak Trampove politike. Doga\u0111aji u poslednjih godinu dana kona\u010dno su ukinuli emocionalni i moralni uticaj ameri\u010dkih izbora na svet.<\/p>\n<p>Novije ankete pokazuju drasti\u010dan pad podr\u0161ke Americi u mnogim azijskim zemljama koje radije biraju Kinu za partnera. Statistike same po sebi ne registruju dubinu i razmere sumnje koja je rasla tokom vi\u0161e od dve decenije \u2013 da su, intenziviraju\u0107i lo\u0161e osmi\u0161ljene spoljne odnose usred ekonomske krize, Sjedinjene Dr\u017eave o\u0161tetile svoje institucije i dru\u0161tveno tkivo, uz podrivanje me\u0111unarodnog prava i smanjenje svog globalnog presti\u017ea i autoriteta. Pored toga, promena stanara u Beloj ku\u0107i vi\u0161e nije dovoljna ni da privremeno ubla\u017ei mra\u010dne i nekontrolisane sile koje je oslobodilo najmo\u0107nije dru\u0161tvo sveta suo\u010deno sa ozbiljnom policentri\u010dnom krizom kod ku\u0107e.<\/p>\n<p>Za mnoge koji \u017eive van Amerike najnoviji simbol posustalosti ove super sile jeste demokratski predsednik opsednut naoru\u017eavanjem Izraela, neobuzdanog ameri\u010dkog \u0161ti\u0107enika koji vodi totalni rat \u2013 svesno uni\u0161tavanje civila i infrastrukture, kao i neprijateljskih vojnih zapovednika \u2013 na vi\u0161e frontova. Svaka velika sila, a naro\u010dito ona koja sebe progla\u0161ava za \u010duvara liberalnog me\u0111unarodnog poretka, koja nije u stanju da kontroli\u0161e nered unutar svojih granica, ubrzano gubi legitimitet. Svoje interese i imid\u017e najvi\u0161e podriva sama Amerika.<\/p>\n<p>Kombinuju\u0107i industrijalizovano masovno ubijanje sa kulturnom devastacijom, Izrael, uz pomo\u0107 Rusije, name\u0107e svoj bolesni nacionalizam i uvodi nas ubrzano u novu \u201eepohu ekstrema\u201c. Kao i u inicijalnoj katastrofi dvadesetog veka, Prvom svetskom ratu, \u0161iroka moralna i pravna destrukcija ubrzava odlu\u010dne korake ka autoritarizmu u nekoliko zapadnih dru\u0161tava. Politi\u010dari i biznismeni \u0161irom ideolo\u0161kog spektra otvoreno kr\u0161e davno uspostavljene norme i protokole javnog \u017eivota, od britanskog sekretara iz redova torijevaca koji hu\u0161ka desni\u010darsku rulju na migrante, preko vlasnika X-a koji promovi\u0161e teoriju velike zamene, do nema\u010dkog ministra spoljnih poslova iz progresivne Zelene stranke koji tvrdi da je li\u010dno video snimak pripadnika Hamasa kako siluje Izraelku (postojanje tog videa nije potvr\u0111eno).<\/p>\n<p>O\u010dekivano je da Bajden, politi\u010dar starog kova koji je od izraelskih lobista primio vi\u0161e novca nego bilo ko u Kongresu od 1990, nije svestan podzemne dinamike ovog narastaju\u0107eg nihilizma. Oni koji su ga videli kako grli indijskog premijera Narendru Modija, u poku\u0161aju da mobili\u0161e globalnu demokratiju protiv autokratije, ve\u0107 su ga otpisali kao hodaju\u0107u ideolo\u0161ku zabludu iz vremena hladnog rata, nesposobnu da uo\u010di nove konstelacije snaga u svetu (po kojoj je, na primer, \u201edemokratska\u201c Indija \u017eirant autokratskog rata Rusije protiv Ukrajine). Opsesivno snabdevaju\u0107i oru\u017ejem izraelske snage dok mesecima uporno priziva \u201eprimirje\u201c, Bajden i njegov dr\u017eavni sekretar potvr\u0111uju \u0161iroko rasprostranjeno ose\u0107anje da je, kako je glasila poznata interna bele\u0161ka upu\u0107ena Robertu S. Meknamari 1967, \u201eestabli\u0161ment si\u0161ao s uma\u201c.<\/p>\n<p>Svetsku javnost jo\u0161 vi\u0161e uznemirava (ali joj i mnogo toga obja\u0161njava) to \u0161to mejnstrim mediji u SAD ne uspevaju da kanali\u0161u srljanje dru\u0161tva, pod demokratskim predsednikom, ka najve\u0107em ponoru u modernoj istoriji. Mediji koji izve\u0161tavaju o izraelskoj \u201esamoodbrani\u201c ve\u0107 godinu dana ponavljaju zablude i izmi\u0161ljotine Bele ku\u0107e i Stejt departmenta, u sumornoj reprizi intelektualnog i moralnog debakla \u201erata protiv terorizma\u201c. Svesno ignori\u0161u\u0107i krvoproli\u0107e na Bliskom istoku koje Amerika podr\u017eava, liberalne elite pozivaju na hitnu mobilizaciju protiv Trampovog plana ukidanja demokratije. Ali svojim zgra\u017eanjem nad Trampovim zlonamernim fantazijama one jo\u0161 dublje tonu u nove iluzije.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">***<\/h2>\n<p>Sve to je do\u0161lo do izra\u017eaja i nedavno, dok smo gledali kako se liberalni ameri\u010dki komentatori nadme\u0107u u pohvalama Bajdena \u2013 kog su, vidno nesposobnog, nemilosrdni strana\u010dki aparat\u010dici i donatori oterali u penziju \u2013 zbog njegove \u201e\u017ertve\u201c. Isto va\u017ei i za njihovo usiljeno \u201eodu\u0161evljenje\u201c Kamalom Haris, bledom predsedni\u010dkom kandidatkinjom iz 2020, koja se tokom svog potpredsedni\u010dkog mandata pokazala kao politi\u010dka tabula rasa.<\/p>\n<p>Globalna romansa sa zapadnim politi\u010darima nezapadnog porekla ve\u0107 je bajata pri\u010da. Obama je najavio \u201epost-rasno\u201c doba, ali nakon demago\u0161kih ispada Suele Brejverman, Kemi Badenoh i Viveka Ramasvamija, politi\u010dari egzoti\u010dnog porekla pre izazivaju strah nego nadu u socijalnu pravdu. \u0160krabaju\u0107i re\u010di \u201eDokraj\u010dite ih!\u201c na izraelskom artiljerijskom projektilu ispaljenom na Liban, Niki Hejli, druga Amerikanka indijskog porekla u trci za predsedni\u010dku nominaciju Republikanske stranke, jasno ilustruje kako bi mogao izgledati \u201eobojeni nacista\u201c u nekoj bliskoj budu\u0107nosti. Bilo da se hvali podr\u0161kom Dika \u010cejnija, koji je sinonim za torturu zarobljenika, ili time da \u0107e pucati na uljeze u svom domu, ili da se zaklinje da \u0107e ameri\u010dku vojsku u\u010diniti \u201enajja\u010dom, najsmrtonosnijom oru\u017eanom silom na svetu\u201c \u2013 prva Amerikanka indijskog porekla predsedni\u010dka kandidatkinja Demokratske stranke ne pokazuje ni trunku otpora dominantnim desni\u010darskim idealima nasilnog hiper-maskuliniteta.<\/p>\n<p>Istovremeno, ova Bajdenova zamena u poslednji \u010das izgleda bedno nedoraslo u okr\u0161aju sa pretnjom krajnje desne tiranije u SAD. I jedva da postoje ikakvi resursi obnove generacija u liberalnim ameri\u010dkim politi\u010dkim i medijskim krugovima. Postaje jasno da je njihov globalni ugled bio zasnovan na sirovoj sili demonstriranoj tokom decenija neometane ameri\u010dke hegemonije, a ne na intelektualnoj superiornosti i kreativnosti. \u010cak ni izazov Kine, dugo predvi\u0111an i sada zastra\u0161uju\u0107i, ne nagoni tvorce politike i javnog mnjenja da se napokon probude i artikuli\u0161u novu politi\u010dku i kulturnu viziju.<\/p>\n<p>U o\u010dajni\u010dkom poku\u0161aju da izbegnu drugi, potencijalno smrtonosni Trampov predsedni\u010dki mandat, oni jure da osmisle, po drugi put u \u010detiri godine, nove fantazije o spasenju. Ali spasilac kojeg su ponudili 2020, kandidat koji je ve\u0107 tada pokazivao jasne znakove izlapelosti, otkrio se pred zapanjenom globalnom publikom kao opsesivni promoter masovnog ubila\u010dkog pohoda na Bliskom istoku. Potvrdiv\u0161i da ne postoji manje zlo, predsedni\u010dki izbori u SAD vi\u0161e ne bude sentimentalnu nadu u ostatku sveta. I tako je mo\u017eda najbolje: skepticizam i stoicizam su adekvatnija odbrana od nadolaze\u0107eg haosa.<\/p>\n<p>Prevela Luna \u0110or\u0111evi\u0107<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/poljuljana-super-sila\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ameri\u010dki spektakl na svetskoj pozornici<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":307665,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-416212","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=416212"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416212\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":416215,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416212\/revisions\/416215"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/307665"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=416212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=416212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=416212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}