Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilje\u017eava ve\u0107 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja dr\u017ei do svog integriteta.<\/p>\n
U pismu predsjednici Ustavnog suda Sne\u017eani Armenko, HRA i CDT su predlo\u017eili da se \u0161est decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rje\u0161avanje zaostalih, preko 2000 ustavnih \u017ealbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti. HRA i CDT posebno nagla\u0161avaju i problem uru\u0161avanja integriteta Ustavnog suda \u010dinjenicom da dvoje od \u0161est sudija uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore, a da ni Skup\u0161tina ni predsjednik dr\u017eave o tome nijesu zvani\u010dno obavije\u0161teni, suprotno zakonu.<\/p>\n
Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i me\u0111unarodnih i doma\u0107ih organizacija, posebno u kontekstu postupanja po izbornim \u017ealbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosled odlu\u010divanja o predmetima iz svoje nadle\u017enosti, niti isti\u010de koje predmete odlu\u010duje da rje\u0161ava prioritetno i iz kojih razloga.<\/p>\n
ODIHR iz godine u godinu ponavlja da je za ve\u0107u transparentnost u rje\u0161avanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar \u017ealbi i odr\u017eavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka. Tako\u0111e, nagla\u0161avaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne \u017ealbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Me\u0111utim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo jo\u0161 jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog proslje\u0111ivanja izbornih \u017ealbi Dr\u017eavnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izja\u0161njenja, \u0161to je bila ranija praksa, postupak se odla\u017ee danima, \u010dak i sedmicama, i formalisti\u010dkim tuma\u010denjem postupa suprotno cilju zakona. Kratki rokovi za odlu\u010divanje o izbornim \u017ealbama nijesu slu\u010dajni \u2013 oni su utemeljeni u standardu hitnosti u za\u0161titi izbornih prava. Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje \u017ealbi DIK mora biti izvr\u0161eno bez odlaganja da bi se omogu\u0107ila pravovremena reakcija, uz po\u0161tovanje rokova od 24 \u010dasa za dostavu odgovora i 48 \u010dasova za dono\u0161enje odluke Ustavnog suda. Za sve to vrijeme javnost nema zvani\u010dnu informaciju ni o broju primljenih \u017ealbi. Ovakvo odugovla\u010denje predstavlja ozbiljnu prijetnju za\u0161titi izbornih prava.<\/p>\n
Postavlja se i ozbiljno pitanje je li Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Dvoje od \u0161est sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (\u010dlan 154, stav 1), dok tre\u0107a sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Me\u0111utim, uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovla\u0161\u0107eni predlaga\u010di novih kandidata o tome nijesu obavije\u0161teni.<\/p>\n
Iako nadle\u017eni predlaga\u010di o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obavije\u0161teni \u0161est mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome nije obavijestio ni Skup\u0161tinu ni predsjednika dr\u017eave, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije \u201eglasale\u201d o tome kada funkcija treba da im prestaje, pa je ve\u0107ina (4:2) zaklju\u010dila da na funkciji treba da ostaju du\u017ee, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, \u201ekad ispune uslove za starosnu penziju\u201d, koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja \u010dinjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlu\u010divanja, nego im je dopu\u0161teno da odlu\u010duju \u201eu svojoj stvari\u201d, tj. u o\u010diglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, \u0161to je suprotno na\u010delu nemo iudex in causa sua koje obavezuje \u010dak i Ustavni sud Crne Gore, prema\u00a0 va\u017ee\u0107em Zakonu o Ustavnom sudu.<\/p>\n
U me\u0111uvremenu, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije prestaju u skladu s identi\u010dno propisanom ustavnom normom \u201ekad ispune uslove za starosnu penziju\u201d, koji su propisani ZPIO, dok jedino sudije Ustavnog suda (mada ne sve!), insistiraju na tome da im funkcija traje du\u017ee i koriste situaciju da sopstvenu odluku name\u0107u kao pravilo.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, da su sudija Budimir \u0160\u0107epanovi\u0107, koji je u maju mjesecu navr\u0161io 65 godina \u017eivota, i Desanka Lopi\u010di\u0107, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog sta\u017ea, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao doma\u0107ini na proslavi Ustavnog suda.<\/p>\n
Podsje\u0107amo javnost i odgovorne dr\u017eavne organe da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava. Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija.<\/p>\n
Tea Gorjanc Prelevi\u0107, izvr\u0161na direktorica NVO Akcija za ljudska prava<\/p>\n
Milica Kova\u010devi\u0107, programska direktorica NVO Centar za demokratsku tranziciju<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilje\u017eava ve\u0107 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja dr\u017ei do svog integriteta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-416163","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416163","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=416163"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416163\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":416166,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416163\/revisions\/416166"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=416163"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=416163"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=416163"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}