{"id":416062,"date":"2024-11-04T05:57:12","date_gmt":"2024-11-04T04:57:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=416062"},"modified":"2024-11-04T05:57:12","modified_gmt":"2024-11-04T04:57:12","slug":"rekonstruisan-zvuk-preokreta-u-zemljinom-magnetnom-polju-audio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/11\/04\/rekonstruisan-zvuk-preokreta-u-zemljinom-magnetnom-polju-audio\/","title":{"rendered":"Rekonstruisan zvuk preokreta u Zemljinom magnetnom polju (audio)"},"content":{"rendered":"<p>Prije du\u017ee od 40.000 godina dogodio se dramati\u010dan preokret u Zemljinom magnetnom polju, poznat kao Laschamps doga\u0111aj. Zahvaljuju\u0107i podacima prikupljenim kroz Swarm misiju Evropske svemirske agencije (ESA), nau\u010dnici su uspjeli da rekonstrui\u0161u ovu promjenu te je interpretirati kroz zvukove prirode, poput \u0161kripanja drva i sudara kamenja. Ovaj neobi\u010dni prikaz stvorili su geonau\u010dnici s Tehni\u010dkog univerziteta Danske i Njema\u010dkog istra\u017eiva\u010dkog centra za geonauku, prenosi portal klix.ba.<\/p>\n<p>Zemljino magnetno polje, stvoreno vrtlogom teku\u0107ih metala u jezgru planeta, prote\u017ee se na desetine do stotine hiljada kilometara u svemir, pru\u017eaju\u0107i klju\u010dnu za\u0161titu od solarnih \u010destica koje bi mogle uni\u0161titi na\u0161u atmosferu. Trenutno, linije magnetskog polja formiraju zatvorene petlje koje idu od ju\u017enog prema sjevernom polu na povr\u0161ini planeta, i obratno u njegovoj unutra\u0161njosti.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, povremeno se ovo polje potpuno preokrene. Ako bi se to dogodilo danas, kompasi bi pokazivali prema Ju\u017enom polu umjesto prema Sjevernom. Zadnji takav preokret dogodio se prije oko 41.000 godina i ostavio je traga u vulkanskim tokovima lave u Laschampsu, Francuska. Tijekom tog procesa, snaga magnetnog polja pala je na samo 5 posto dana\u0161nje ja\u010dine, dopu\u0161taju\u0107i da ve\u0107i broj kosmi\u010dkih zraka u\u0111e u Zemljinu atmosferu.<\/p>\n<p>Preokret Laschamps magnetnog polja trajao je 250 godina, a polje je ostalo u tom neobi\u010dnom stanju oko 440 godina. U jednom trenutku, snaga polja mogla je pasti na samo 25 posto dana\u0161nje ja\u010dine, dok se sjeverna magnetska polarnost postepeno premje\u0161tala prema jugu.<\/p>\n<p>Iako su nedavne anomalije, poput slabljenja magnetnog polja iznad Atlantskog okeana, potakle rasprave o mogu\u0107em budu\u0107em preokretu, nova istra\u017eivanja sugeri\u0161u da te anomalije nisu nu\u017eno povezane s preokretima polja. Ipak, tzv. ju\u017enoatlantska anomalija izla\u017ee satelite u tom podru\u010dju pove\u0107anim nivoima radijacije.<\/p>\n<p>Od 2013. godine, ESA-in Swarm satelitski sistem kontinuirano mjeri magnetne signale iz Zemljinog jezgra, pla\u0161ta, kore, okeana, ionosfere i magnetosfere, poma\u017eu\u0107i nau\u010dnicima da bolje razumiju Zemljino geomagnetno polje i predvide njegove fluktuacije.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/6Tc7XI0iUYU?si=DICkGUsE2yQCm2bU\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zahvaljuju\u0107i podacima prikupljenim kroz Swarm misiju Evropske svemirske agencije (ESA), nau\u010dnici su uspjeli da rekonstrui\u0161u ovu promjenu te je interpretirati kroz zvukove prirode, poput \u0161kripanja drva i sudara kamenja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":416065,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-416062","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=416062"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416062\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":416066,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/416062\/revisions\/416066"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/416065"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=416062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=416062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=416062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}