{"id":415998,"date":"2024-11-03T07:58:13","date_gmt":"2024-11-03T06:58:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=415998"},"modified":"2024-11-03T07:58:13","modified_gmt":"2024-11-03T06:58:13","slug":"sta-je-kvantna-teorija-polja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/11\/03\/sta-je-kvantna-teorija-polja\/","title":{"rendered":"\u0160ta je kvantna teorija polja?"},"content":{"rendered":"<p>U\u010dimo u \u0161koli da su osnovni gra\u0111evinski blokovi materije \u010destice. U stvari, \u010desto nastavimo da to u\u010dimo na univerzitetima gdje obja\u0161njavamo da kvarkovi i elektroni \u010dine lego-cigle iz kojih se sve stvari stvaraju.<\/p>\n<p>Ali ova izjava skriva dublju istinu. Prema na\u0161im najboljim znanjima o zakonitostima u prirodi, osnovni gra\u0111evinski blokovi prirode nisu uop\u0161te diskretne \u010destice. Umjesto toga, to su neprekidne supstance poput te\u010dnosti, pro\u0161irene po cijelom prostoru. Ove objekte zovemo polja.<\/p>\n<p>Najpoznatiji primjeri polja su elektri\u010dno i magnetsko polje. Vrtlozi u ovim poljima dovode do onoga \u0161to zovemo svjetlost ili, generalno, elektromagnetski talasi. Polje koje se pojavljuje iz magneta prikazuje se ispod.<\/p>\n<p>Ako pa\u017eljivo pogledate na elektromagnetne talase, vidje\u0107ete da su napravljeni od \u010destica zvanih fotoni. Razmak izme\u0111u elektri\u010dnih i magnetnih polja pretvara se u \u010destice kada uklju\u010dimo efekte kvantne mehanike.<\/p>\n<p>Ali ovaj isti proces u igri je za sve druge \u010destice za koje znamo. Postoji, raspr\u0161uje se tanko kroz \u010ditav prostor, ne\u0161to \u0161to se zove elektronsko polje. Zupci polja elektrona se vezuju u snop energije pomo\u0107u kvantne mehanike. A ovaj paket energije je ono \u0161to zovemo elektronom. Sli\u010dno tome, postoji polje kvarkova i polje gluona i polje Higgs bosona. Svaka \u010destica tvoga tijela \u2014 zaista, svaka \u010destica u Univerzumu \u2014 je mali vrtlog polja, oblikovana u \u010desticu mehanizmom kvantne mehanike.<\/p>\n<p>Kvantno polje je komplikovan objekat. Djelimi\u010dno to je zato \u0161to sadr\u017ei svu fiziku: polje mo\u017ee opisati ogroman broj \u010destica, u interakciji u nebrojenim razli\u010ditim na\u010dinima. Ipak, \u010dak i prije nego \u0161to do\u0111emo do ovih pote\u0161ko\u0107a, postoji jo\u0161 jedan razlog zbog kog je kvantna teorija polja te\u0161ka.<\/p>\n<p>Veza sa Heisenbergovom nesigurno\u0161\u0107u zna\u010di da kvantno polje ne mo\u017ee mirno da sjedi. Umjesto toga, pjeni i vrije poput \u010dvrste supe \u010destica i anti-\u010destica, konstantno stvorenih i uni\u0161tenih.<\/p>\n<p>Ova slo\u017eenost je ono \u0161to \u010dini kvantnu teoriju polja te\u0161kom. \u010cak ni\u0161ta je te\u0161ko razumjeti u kvantnoj teoriji polja. Kada po\u010dnete da dodajete \u010destice, vakuum se na zanimljiv na\u010din iskrivljuje. Ovo je te\u0161ko. Mnoge decenije nakon otkrivanja teorije kvantnih polja, jo\u0161 uvijek smo daleko od razumjevanja svih suptilnosti koje sadr\u017ei. (Izvor: svafizika.org)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mnoge decenije nakon otkrivanja teorije kvantnih polja, jo\u0161 uvijek smo daleko od razumjevanja svih suptilnosti koje sadr\u017ei<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275082,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-415998","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415998","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=415998"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415998\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":416001,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415998\/revisions\/416001"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=415998"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=415998"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=415998"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}