{"id":415337,"date":"2024-10-26T07:12:19","date_gmt":"2024-10-26T05:12:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=415337"},"modified":"2024-10-26T07:12:19","modified_gmt":"2024-10-26T05:12:19","slug":"peo-hansen-za-prometej-jesu-li-migranti-ekonomsko-breme-za-drustvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/26\/peo-hansen-za-prometej-jesu-li-migranti-ekonomsko-breme-za-drustvo\/","title":{"rendered":"Peo Hansen za Prometej: Jesu li migranti ekonomsko breme za dru\u0161tvo?"},"content":{"rendered":"

Razgovarao: Harun Dinarevi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kada je 2015. godine, u jeku migrantske krize, \u0160vedska odlu\u010dila prihvatiti preko 150.000 izbjeglica sa Bliskog istoka, ekonomski stru\u010dnjaci iz glavnih finansijskih institucija ove zemlje, poput Centralne banke, predvi\u0111ali su da \u0107e to izazvati ekonomski pad zbog visokih tro\u0161kova socijalne skrbi za ove ljude. Me\u0111utim, to se nije desilo. \u0160tavi\u0161e, \u0161vedska ekonomija je nastavila rasti. Profesor politi\u010dkih nauka Peo Hansen s Instituta za istra\u017eivanje migracija, etniciteta i dru\u0161tva (REMESO) pri Univerzitetu Link\u00f6ping, 2021. godine je napisao knjigu \u201cModerna teorija migracija\u201d, podnaslova \u201cAlternativni ekonomski pristup neuspje\u0161nim EU politikama\u201d u kojoj se bavi utjecajem migracija na ovu zemlju, ali i Europsku uniju. U poglavlju \u201cStvarna ekonomija migracija\u201d on obrazla\u017ee za\u0161to je omanuo kruti monetarni pristup, koji u jedna\u010dini ne sadr\u017ei benefite migracija po \u0161vedsko dru\u0161tvo. O ovom fenomenu je snimljen i kratki dokumentarni film. S profesorom Hansenom smo razgovarali o mitovima koji se ve\u017eu za migracije, ekonomskoj logici koja zanemaruje ljude kao glavni resurs, desni\u010darima koji su se morali posuti pepelom i priznati potrebu EU za migrantima, utjecaju migranata na mala zapu\u0161tena mjesta i drugim aspektima migracija.<\/p>\n

Dinarevi\u0107: Mo\u017eete li se predstaviti, objasniti svoj rad?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Hansen:<\/strong> Dva su polja mog istra\u017eivanja. Jedan je historijski i bavi se Europskom unijom, historijom EU i historijom europskog jedinstva. To uklju\u010duje mnogo geopolitike, mnoga pitanja u vezi sa rivalstvom velikih sila i ne najmanje va\u017eno, poku\u0161ajem Europe da tra\u017ei jedinstvo kroz ujedinjen pristup kolonijalizmu u Africi. Napisao sam ovu knjigu pod nazivom \u201cEurafrica\u201d zajedno sa kolegom Stefanom Jonssonom u kojoj pratimo korijene ve\u0107eg dijela europskog jedinstva do poku\u0161aja ujedinjenog pristupa kolonijalizmu u Africi. Taj projekat se zvao Eurafrika i postojao je do kasnih 1950-ih. Rimski ugovor je uklju\u010dio sve ove kolonije, francuske i belgijske kolonije u Africi. Nastavljam s time u kontekstu dana\u0161njih doga\u0111anja.<\/p>\n

Bavim se geopoliti\u010dkim promjenama i \u010dinjenicom da EU sada tvrdi da je geopoliti\u010dki projekat, ne\u0161to \u0161to je prije nekoliko godina \u017eestoko negirala. To je jedan aspekt. Moj drugi fokus je na migracijama. Tu sam dosta radio na migrantskoj politici EU, dakle, svim vrstama migracionih politika EU koje uklju\u010duju politiku azila i izbjeglica, migraciju radne snage, slobodno kretanje, porodi\u010dne migracije.<\/p>\n

Dakle, bavio sam se tim pitanjima. Na tom istra\u017eivanju sam radio od ranih 1990-ih. To je dug, dug period. Moj najnoviji rad sada se mnogo fokusira na ekonomiju, makroekonomiju migracije: kako bismo to trebali razumijevati, za\u0161to je pogre\u0161no shva\u0107eno da migranti koji dolaze u, recimo, \u0160vedsku, ako su niskokvalifikovani, ako su izbjeglice, povla\u010de javni novac, da su teret za na\u0161e javne finansije i dr\u017eavu blagostanja i tako dalje.<\/p>\n

Ono \u0161to sam uspio je da to okrenem naopa\u010dke i ka\u017eem, ne, obrnuto je. Ne postoji takva stvar poput finansijskog problema u prihvatanju migranata. Zemlje kao \u0161to je \u0160vedska, kojoj nedostaje mnogo stvarnih resursa u smislu radne snage, uvijek \u0107e imati koristi od privla\u010denja migranata, bez obzira da li su visokokvalifikovani ili niskokvalifikovani. Pravi gubitnici su one zemlje koje izgube svoje gra\u0111ane. Prije pro\u0161irenja EU na istok, prije ranih 2000-ih, odliv mozgova je bio koncept koji se isklju\u010divo primjenjivao na afri\u010dke i azijske zemlje, gdje se govorilo da visokokvalifikovani radnici, poput medicinskih sestara, doktora i tako dalje, dolaze u Europu, u bogati svijet, ostavljaju\u0107i siroma\u0161ni svijet. Ali s pro\u0161irenjem EU, odliv mozgova je sada koncept koji se koristi unutar EU.<\/p>\n

Svjedo\u010dimo tolikim razli\u010ditim vrstama migracija. Nije va\u017eno na koju \u0107emo pokazati, uvijek \u0107e biti na \u0161tetu onih zemalja iz kojih ljudi migriraju. Ovo se, naravno, onda itekako odnosi na zemlje izvan EU, kao \u0161to su Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Albanija, itd. Ove zemlje su tako\u0111er veoma sklone emigraciji, \u0161to je pora\u017eavaju\u0107e. Stvar je u tome da \u0107e se slijediti logika EU koju smo upravo \u010duli o Moldaviji. Mnogo toga je zaista vo\u0111eno \u017eeljom ljudi da odu. To zapravo uokviruje problem, jer nije odr\u017eivo imati ljude koji samo odlaze i od kojih koristi imaju bogate zemlje sjeverozapadne Europe, koje, sa svoje strane, krive te ljude za sve vrste dru\u0161tvenih bolesti, a zapravo bi trebali re\u0107i hvala.<\/p>\n

Dakle, radi se o poku\u0161aju da se promijeni narativ o migraciji, poku\u0161aju da se promijeni na\u010din na koji smo pogre\u0161no sklopili stvari u na\u0161im glavama. Od politi\u010dara do obi\u010dnih ljudi, migrante koji tamo dolaze, a posebno izbjeglice, ukoliko nisu recimo neurohirurzi ili programeri, do\u017eivljava se kao teret. Tako da puno radim na tome.<\/p>\n

Dinarevi\u0107: Va\u0161 \u010dlanak \u201cStvarna ekonomija migracija\u201d dio je knjige \u201cModerna teorija migracija\u201d koja je objavljena 2021. godine. Po\u010dinjete ga svakodnevnom scenom: idete u bolnicu sa k\u0107erkom i primje\u0107ujete ljude, medicinske sestre, doktore, \u0161ofere, itd., koji mo\u017eda nisu ro\u0111eni u \u0160vedskoj. Istovremeno je \u201cop\u0161te mjesto\u201d da su migranti teret \u0161vedskom dru\u0161tvu. Kada ste po\u010deli propitivati ovo \u201cop\u0161te mjesto\u201d?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Hansen:<\/strong> Pa, u svom na\u010dinu razmi\u0161ljanja, pretpostavljam, to sam dovodio u pitanje otkad sam bio mali. Moj otac je iz Danske, ja sam zapravo ro\u0111en kao danski dr\u017eavljanin u \u0160vedskoj jer je dr\u017eavljanstvo oti\u0161lo na o\u010devu stranu. Dakle, kada je moj otac postao \u0161vedski dr\u017eavljanin, i ja sam postao \u0161vedski dr\u017eavljanin. Dok sam odrastao, imali smo razli\u010dite prijatelje, kom\u0161ije moje bake su bile iz Indonezije, mislim da su te stvari igrale ulogu, a moj otac i majka su bili ljudi otvorenog uma, tako da pretpostavljam da nikada nisam dolazio s osje\u0107ajem razmi\u0161ljanja o migrantima ili ljudima koji izgledaju druga\u010dije kao o ne\u010demu lo\u0161em. Ono \u0161to shvatam je da \u010dak i ljudi koji imaju ista osje\u0107anja kao ja mogu i dalje da misle da su migranti teret, ali oni samo ka\u017eu \u2018pa, mi to mo\u017eemo da priu\u0161timo\u2019. Ali ono \u0161to ja tvrdim je da nije pitanje da li to mo\u017eemo to priu\u0161titi. Ne radi se o tome.<\/p>\n

\u017delim da pomognem takvim ljudima, kao \u0161to sam rekao, da promijenje svoj na\u010din promi\u0161ljanja. U smislu istra\u017eivanja i mog eksplicitnog pisanja o ovome, to je zaista pokrenuto 2015.<\/p>\n

Istra\u017eivao sam problem i prije toga, dovode\u0107i u pitanje cijeli koncept ilegalne migracije, govore\u0107i da su ljudi koje smatramo ilegalnima zapravo oni koji su \u2013 opet, ne toliko u \u0160vedskoj, ve\u0107 u mnogim drugim zemljama EU \u2013 poljoprivredni radnici, turisti\u010dki radnici, uslu\u017eni radnici i tako dalje. To je poznato, ali ranije nisam dublje ulazio u problematiku kako makroekonomija zaista ovdje funkcionira, kako da razmi\u0161ljamo o stvarima poput fiskalnog uticaja migracije, \u010dime se dosta bavim u knjizi. I tako sam tada \u2013 2015. \u2013 nai\u0161ao na modernu monetarnu teoriju. Nakon \u0161to sam je po\u010deo razumijevati, to mi je otvorilo potpuno novu perspektivu, potpuno novi na\u010din gledanja na svijet, zaista. Tada se pokrenula moja ideja da moram napisati knjigu o tome i da moram primijeniti modernu monetarnu teoriju na migracije, jer se savr\u0161eno uklapa. Trajalo je dugo jer sam morao postati ekonomista, za \u0161to nisam \u0161kolovan.<\/p>\n

Dinarevi\u0107: Pretpostavljam da je bilo izazovno. Jeste li imalo uspjeli promijeniti javni diskurs u kojem se migranti percipiraju kao ekonomsko breme za dru\u0161tvo?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Hansen:<\/strong> Da, zapravo mislim da je tako jer je knjiga odmah prevedena na \u0161vedski i jako se dobro prodavala. Odmah je rasprodana. Mislim da je 3000 prodanih primjeraka nezapam\u0107eno za takvu vrstu knjige.<\/p>\n

Tako\u0111er sam objavljivanje knjige upario sa mnogo pisanja za novine, napisav\u0161i gomilu \u010dlanaka koji raspravljaju o tome. Ono \u0161to je zaista lijepo je da sam dobio puno poziva za razgovore na raznim forumima.<\/p>\n

Mislim da se isplatilo u smislu da sam donekle promijenio naraciju, ali to ne mo\u017eete u\u010diniti sami. Svi\u0111a mi se to \u0161to se mnogi ljudi \u010de\u0161u po glavi misle\u0107i \u2018kakva je veza izme\u0111u vlade, novca, fiskalne politike i monetarne politike. Kako to zaista treba da razumijemo?\u2019<\/p>\n

Dinarevi\u0107: U svojoj knjizi obra\u0111ujete aspekt migracije u \u0160vedskoj koji otkriva kako je primanje izbjeglica koristilo malim sredinama koje su prije 2015. bile gotovo prazne. Mo\u017eete li nam re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o tome?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Hansen:<\/strong> Da, to je postalo vrlo o\u010digledno i tako je bilo i prije 2015. \u0160vedska je prihvatila mnogo, mnogo izbjeglica tokom godina, od 1970-ih pa nadalje, zapravo ve\u0107 i odmah poslije Drugog svjetskog rata, tako da postoji neka vrsta duge tradicije primanja izbjeglica. Vi znate za ratove u Jugoslaviji, najvi\u0161e smo ljudi primili iz BiH, naprimjer ovdje imam troje kolega iz Bosne i Hercegovine. Imam i dvoje kolega iz Sirije, jednog iz \u010cilea\u2026<\/p>\n

Ova stvar sa malim zajednicama, malim op\u0161tinama je interesantna jer je u nekom strukturnom smislu svrsishodna. To izgleda prili\u010dno cini\u010dno, jer gdje imamo praznih stanova? U malim mjestima odakle ljudi odlaze. Dakle, to je neka vrsta stambenog pitanja zbog kojeg vlada raspore\u0111uje ljude u male op\u0161tine. Ali pametni op\u0161tinski politi\u010dari shvataju da je to na\u010din za podmla\u0111ivanje zajednica koje stare. Oni koji su bili pametni, osim kao teret, vidjeli su to kao priliku. Ovo je onda povezano sa finansijama, zar ne?<\/p>\n

Dakle, u \u0160vedskoj, i mislim da je to prili\u010dno uobi\u010dajeno, dr\u017eava finansira prihvat i integraciju izbjeglica. Prve dvije godine op\u0161tine dobijaju sredstva koja su prili\u010dno izda\u0161na. Ona pokrivaju vi\u0161e nego \u0161to je potrebno za izbjeglice. Dakle, ako ste pametni i ako razvijete dobre programe integracije, mo\u017eete prili\u010dno rano privoliti te ljude da po\u010dnu raditi, obu\u010davati se, obrazovati se, i tako dalje.<\/p>\n

Mnoge od ovih op\u0161tina imaju nedostatak radne snage. To ne va\u017ei samo za op\u0161tinski javni sektor, ve\u0107 je u velikoj mjeri tako i u privatnom sektoru. Koriste\u0107i svoj mozak, mogli bismo u\u010diniti ne\u0161to da osiguramo da ovi ljudi ostanu. U suprotnom \u0107e ovi ljudi postupiti kao \u0160ve\u0111ani: preselit \u0107e se tamo gdje su poslovi i urbana podru\u010dja i tako dalje. Imam doktoranticu koja radi svoju disertaciju na temu kako se op\u0161tine pona\u0161aju kada je rije\u010d o prijemu izbjeglica. Godina 2015. je naravno bila velika prilika za njih. Ali danas, kada \u0160vedska jedva prima izbjeglice \u2013 prima ih ali ne kao prije \u2013 neke op\u0161tine su prili\u010dno frustrirane \u0161to vi\u0161e ne primaju izbjeglice. Jer ako ste radili, razvili dobru integracijsku strukturu, onda je dobra stvar ako ona nastavi da funkcioni\u0161e.<\/p>\n

Dinarevi\u0107: Provjeravao sam podatke za Europu, za EU, poput medijalne starosti populacije. Zemlje poput Italije, \u0160panije, Gr\u010dke\u2026 postaju starije zemlje. U posljednjih 10 godina, srednja starost, naprimjer, Italije, porasla je za oko \u010detiri godine. U \u0160vedskoj ili Njema\u010dkoj to nije slu\u010daj jer su te zemlje prihvatile mnoge izbjeglice ili migrante. Dakle, znamo da EU treba vi\u0161e ljudi kako bi odr\u017eala ekonomiju i funkcionisanje dru\u0161tva, a sada imamo uspon desni\u010dara u Europi koji se protive ulasku ovih ljudi. Suo\u010davamo se sa paradoksalnom situacijom u kojoj su ti ljudi potrebni, ali im se ne dozvoljava da u\u0111u. Kako vidite da \u0107e se ovo dalje razvijati?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Hansen:<\/strong> Spomenuli ste Italiju, mislim da je Italija ilustrativan primjer u kojem ima mnogo \u2018prljave igre\u2019 u antiimigrantskoj poziciji, jer politi\u010dari nisu glupi. Oni znaju \u0161ta se de\u0161ava.<\/p>\n

Kada je Meloni izabrana za premijerku, izabrana je na platformi u kojoj je rekla ne svakoj imigraciji izvan Europe. Dakle, nije rekla ne samo useljavanju izbjeglica.<\/p>\n

\u017deljela je zaustaviti sve radne migracije, sve. Trebalo joj je samo oko pola godine da bude primorana da javno objavi da je pogrije\u0161ila. I tako je vrlo brzo rekla da ovo nije odr\u017eiva politika i da \u0107e sada po\u010deti poku\u0161avati regrutirati ljude izvan Europe, radne migrante u velikom obimu. Mislim da ove godine tra\u017ee njih 400.000. A onda \u0107e se to pove\u0107ati na milione. Ne znam kako to sad ide, jer u Italiji ima puno problema zbog kojih nije toliko privla\u010dno da ljudi tamo idu za stalnim poslom. U svakom slu\u010daju, to samo dokazuje poentu da oni mo\u017eda imaju retoriku o antiimigraciji, ali tako\u0111er priznaju da je to neodr\u017eiv stav. Oni misle da je odr\u017eivo da neko drugi prihvati izbjeglice koje su do\u0161le tamo. To su \u010dak i zapo\u010deli. Ali onda sam \u010duo da postoji sud u Italiji koji je rekao da je to nezakonito i da moraju vratiti izbjeglice. Ne znam kako to ide. I onda ljudi koji su u\u017easnuti ovim ka\u017eu da je to stvarno lo\u0161e. A \u0161to je jo\u0161 gore, ka\u017eu, Italija ne pla\u0107a Albaniji. Moj odgovor na to \u0107e uvijek biti: ako je Albanija pametna ovdje, shvatit \u0107e da gubi mnogo ljudi. Ako dobiju izbjeglice iz Italije, trebali bi biti sretni i poku\u0161ati ih integrirati i tretirati ih dobro pa bi mo\u017eda htjeli da ostanu u Albaniji, da nau\u010de jezik i sli\u010dno. To bi mogla biti velika prednost za Albaniju. Zaista mislim da bi trebalo biti obrnuto, da Albanija treba da plati Italiji za dobijanje ljudi. Mislim, ljudi su najvredniji resurs koji imamo.<\/p>\n

Ipak, tretiramo ljude kao sme\u0107e i kao teret. To je apsolutno zapanjuju\u0107e. Ali \u010dak i Viktor Orban tra\u017ei migrante. Mislim, stvarno je tako. To ga \u010dini jo\u0161 gorim u smislu onoga \u0161to sam govorio o prljavoj igri, jer je to tako nepo\u0161teno i tjera neke politi\u010dare da se posipaju pepelom. Ako bi zaista bili dosljedni, recimo kao u Italiji tokom pandemije \u2013 ministrica poljoprivrede je priznala da u Italiji ima 600.000 ilegalnih radnika u poljoprivredi \u2013 onda bi kao ona rekli da bi trebalo da se bolje ophodimo prema njima i da im trebamo dati smje\u0161taj i vakcine jer bez njih nemamo hrane. Mo\u017eda se sje\u0107ate da je u Njema\u010dkoj u prolje\u0107e 2020. godine tokom pandemije ministar unutra\u0161njih poslova Horst Seehofer bio tako ponosan \u0161to je objavio da je Njema\u010dka sada zatvorila sva vrata za sezonske migracije radne snage. Ali trebalo je samo nedjelju dana da Njema\u010dka odustane od te politike i dozvoli ulaz Rumunima i drugima, jer su priznali da je upitna opskrba hranom po\u0161to usjevi i vo\u0107e trunu na poljima. Potrebni su ljudi da to rade. A ko su ti ljudi? Pa oni su migranti, i oni su jadni migranti koje ljudi nazivaju ilegalnima.<\/p>\n

Tako da mislim da je klju\u010dno da se taj narativ promijeni i da se ljudi prosvijetle, da se natjeraju politi\u010dari da ne blefiraju. Mislim, Njema\u010dka ima cijelu ekonomiju izgra\u0111enu na ku\u0107noj njezi za starije. I to rade, a i vi to znate, ljudi sa Balkana, iz Ukrajine, iz svih vrsta zemalja, sa Filipina, nije va\u017eno.<\/p>\n

Dinarevi\u0107: Pomenuli ste moju zemlju ranije. Tokom 1990-ih, za vrijeme ratova u Jugoslaviji, \u0160vedska je prihvatila oko 100.000 ljudi sa Balkana. Ve\u0107ina njih su bili iz BiH. Svi mi u Bosni imamo neke ro\u0111ake u \u0160vedskoj. Da li ste radili neko istra\u017eivanje o ovom talasu migracija u \u0160vedsku tokom 1990-ih? Kako je to utjecalo na \u0161vedsko dru\u0161tvo, da li je bilo problema izme\u0111u njih i lokalnog stanovni\u0161tva, da se tako izrazim?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Hansen:<\/strong> U to vrijeme u \u0160vedskoj je vladala panika, ljudi su govorili \u2018ne mo\u017eemo se nositi, previ\u0161e ih je, oni su muslimani\u2019, itd. Sada, naravno, niko ne govori o Bosancima kao problemu. Zapravo, niko vi\u0161e ne govori ni o Sirijcima kao problemu u tom smislu, ali govore o prevelikom broju izbjeglica, da je preskupa ilegalna migracija, itd. \u0160vedska ekonomija je bila veoma lo\u0161a po\u010detkom 1990-ih. Bila je ogromna kriza, ali ipak je sve pro\u0161lo sasvim dobro.<\/p>\n

Dinarevi\u0107: U posljednjih nekoliko godina do nas dolaze vijesti o nasilju u \u0160tokholmu izme\u0111u razli\u010ditih bandi. To je za nas bilo neobi\u010dno, jer je za nas \u0160vedska simbol stabilnosti i mirne zemlje u kojoj nema nasilja. Kako to uti\u010de na percepciju ljudi u odnosu na migrante?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Hansen:<\/strong> Da, naravno, za to je okrivljena migracija. To je jednostavno tako. Ali u stvari, stopa kriminala u \u0160vedskoj je ranih 1990-ih bila ve\u0107a nego sada.<\/p>\n

Postoji izvje\u0161taj koji je objavila dr\u017eavna agencija odgovorna za statistiku kriminala. Oni su prije samo nekoliko dana izvijestili da se i seksualno nasilje smanjilo posljednjih nekoliko godina. Da, postoji kriminal bandi, mafija\u0161kih struktura i oni se me\u0111usobno ubijaju. To je istina, ima bandi, ali je stopa kriminala ni\u017ea, iako se stvari poku\u0161avaju predstaviti tako da zvu\u010di kao da je haos i da se kriminal pove\u0107ao. Znate, broj ljudi koji umiru od nasilja se nije pove\u0107ao. Te\u0161ko da postoji neko van ovih kriminalnih mre\u017ea ko je pogo\u0111en ovim nasiljem.<\/p>\n

Ponekad pomislim, zar nemamo druge vijesti u \u0160vedskoj osim, oh, tamo je bila pucnjava ili je neko povrije\u0111en ili je nastradao ili ne\u0161to sli\u010dno? Moramo primijetiti da je ono \u0161to pokre\u0107e mnoge od ovih bandi naravno droga, ali droga nije problem imigranata, droga je svuda u \u0160vedskoj. Kao bilo koja druga zemlja, i mi imamo drogu za sve vrste razli\u010ditih dru\u0161tvenih klasa. U jednoj velikoj investicionoj banci u \u0160vedskoj prije nekoliko godina su uhva\u0107eni s kokainom. Znamo da mnogi bogati ljudi u \u0160vedskoj konzumiraju mnogo droge i zato moraju odnekud da je nabave. I migranti, da, mnogi od njih pru\u017eaju usluge koje trebaju. Da nismo imali jadne migrante, jadni \u0160ve\u0111ani bi bili ti koji bi servisirali. I mnogo \u0160ve\u0111ana je, naravno, tako\u0111er uklju\u010deno u ovo, nije to samo migrantska stvar.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S profesorom Hansenom s Univerziteta Link\u00f6ping u \u0160vedskoj razgovarali smo o razli\u010ditim aspektima migracija, o mitovima koji se ve\u017eu za migracije, o ekonomskoj logici koja zanemaruje ljude<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":415340,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-415337","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=415337"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415337\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":415341,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415337\/revisions\/415341"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/415340"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=415337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=415337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=415337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}