{"id":415271,"date":"2024-10-25T07:34:43","date_gmt":"2024-10-25T05:34:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=415271"},"modified":"2024-10-25T07:34:43","modified_gmt":"2024-10-25T05:34:43","slug":"dedolarizacija-kao-kljuc-koji-otvara-multipolarni-svijet-vrata-su-odskrinuta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/25\/dedolarizacija-kao-kljuc-koji-otvara-multipolarni-svijet-vrata-su-odskrinuta\/","title":{"rendered":"Dedolarizacija kao klju\u010d koji otvara multipolarni svijet: Vrata su od\u0161krinuta"},"content":{"rendered":"

Autor: Marin Prvan<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kada je objavljena zajedni\u010dka izjava ministara vanjskih poslova zemalja BRICS-a, nakon lipanjskog sastanka u Rusiji, istaknule su se njezine \u010detiri to\u010dke. Prva je bila \u201cpodr\u0161ka sveobuhvatnoj reformi Ujedinjenih naroda, uklju\u010duju\u0107i njihovo Vije\u0107e sigurnosti\u201d, s ciljem da ga u\u010dini demokrati\u010dnijim i \u201cpove\u0107a zastupljenost zemalja u razvoju u \u010dlanstvu Vije\u0107a\u201d. Druga je bilo prozivanje Izraela i potpora palestinskoj dr\u017eavnosti, budu\u0107i da su \u201cministri izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog o\u010ditog nepo\u0161tivanja me\u0111unarodnog prava, Povelje UN-a, rezolucija UN-a i sudskih naloga od strane Izraela\u201d. Tako\u0111er, izra\u017eena je podr\u0161ka \u201cpunopravnom \u010dlanstvu Palestine u Ujedinjenim narodima\u201d, kao i \u201cuspostavi suverene, neovisne i odr\u017eive dr\u017eave Palestine u skladu s me\u0111unarodno priznatim granicama iz lipnja 1967. s isto\u010dnim Jeruzalemom kao glavnim gradom\u201d.<\/p>\n

Tre\u0107e, izre\u010dena je osuda sankcijama i protekcionizmu. Iako nisu imenovali SAD, ovaj odjeljak nije ostavio nikakvu sumnju o tome na koga misle: \u201c(Ministri) su izrazili zabrinutost zbog upotrebe jednostranih prisilnih mjera, koje su nespojive s na\u010delima Povelje UN-a i imaju negativne u\u010dinke na gospodarski rast, trgovinu, energiju, zdravlje i sigurnost hrane, posebice u zemljama u razvoju.\u201d U istom duhu tsu se \u201cusprotivili jednostranim protekcionisti\u010dkim mjerama, koje namjerno ometaju globalne opskrbne i proizvodne lance i naru\u0161avaju tr\u017ei\u0161no natjecanje\u201d.<\/p>\n

Nastavno na tre\u0107u do\u0161la je i \u010detvrta to\u010dka: \u201cprepoznavanje potrebe za sveobuhvatnom reformom globalne financijske arhitekture kako bi se oja\u010dao glas zemalja u razvoju i njihova zastupljenost u me\u0111unarodnim financijskim institucijama.\u201d No, \u0161to je najva\u017enije, nisu propustili \u201cnaglasiti va\u017enost pobolj\u0161ane upotrebe lokalnih valuta u trgovine i financijskih transakcija izme\u0111u zemalja BRICS-a.\u201d Ili, drugim rije\u010dima, odmak od dolara je iskristaliziran kao klju\u010dno vozilo ka multinodalnom svijetu. \u201cDedolarizacija vi\u0161e nije dobrovoljan izbor zemalja; to je neizbje\u017ean odgovor na \u2018naoru\u017eavanje\u2019 dolara\u201d, naglasio je pro\u0161le godine biv\u0161i potpredsjednik Irana Mohammad Mokhber.<\/p>\n

\n

Kina i Srbija<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Da su zemlje BRICS-a zaista ozbiljne u ovom naumu, potvrdio je ruski ministra vanjskih poslova Sergej Lavrov u travnju, rekav\u0161i kako su Moskva i Peking ve\u0107 gotovo potpuno prestali koristiti dolar u me\u0111usobnoj trgovini te da se vi\u0161e od 90 posto poravnanja provodi u nacionalnim valutama dviju zemalja. Dodao je da se trgovinska i gospodarska suradnja izme\u0111u Rusije i Kine aktivno razvija unato\u010d upornim poku\u0161ajima zapadnih zemalja da to sprije\u010de. Svakako, gospodarske veze izme\u0111u dviju zemalja procvjetale su od po\u010detka \u201cspecijalne vojne operacije\u201d i sankcija koje je Zapad uveo Moskvi, pri \u010demu je trgovina izme\u0111u Rusije i Kine porasla za 26 posto u 2023. godini.<\/p>\n

Sli\u010dna dinamika se odvija izme\u0111u Rusije i ostalih zemalja \u010dlanica BRICS-a, otkrila je Elvira Nabiulina, \u010delnica ruske sredi\u0161nje banke. Prema njoj, udio transakcija obavljenih u nacionalnim valutama se od po\u010detka 2022. vi\u0161e nego utrostru\u010dio i dosegnuo 85 posto. Recimo, Teheran i Moskva 96 posto me\u0111usobne razmjene izvode u lokalnim devizama, dok su Rusi s New Delhijem udvostru\u010dili svoja pla\u0107anja u nacionalnim valutama od pro\u0161le godine, pri \u010demu je Indija, tre\u0107i svjetski uvoznik nafte, postala vode\u0107i dobavlja\u010d ruskih ugljikovodika. I ne samo to, ve\u0107 se 159 subjekata iz 20 zemalja spojilo i na rusku alternativu SWIFT-u, poznatu kao Sustav za prijenos financijskih poruka (SPFS). Dodatno, obznanila je Nabiulina, udio zemalja BRICS-a u trgovinskoj bilanci Rusije poduplao se od 2021. te je sada oko 40 posto.<\/p>\n

Ni u Kini nije ni\u0161ta druga\u010dije. Naime, tamo je juan sada nadma\u0161io dolar kao dominantnu valutu koja se koristi u nacionalnoj trgovini, po prvi put otkako je 1978. uspostavljena politika reforme i otvaranja. Ovaj trend je u zamahu i sigurno \u0107e se samo nastaviti pove\u0107avati, dok Peking promovira uporabu juana u me\u0111unarodnim transakcijama i uspostavu alternativnih financijskih institucija poput Azijske infrastrukturne investicijske banke i Prekograni\u010dnog me\u0111ubankarskog platnog sustava, \u0161to omogu\u0107uje Kinezima da zadr\u017ee svoje rezerve izvan kontrole SAD-a. Primjer za ovo je trgovina s Brazilom u nacionalnim devizama, kao i svibanjska zajedni\u010dka izjava Kine i Srbija, u kojoj se isti\u010de kako su dvije strane \u201cspremne promicati kori\u0161tenje obra\u010duna lokalne valute u bilateralnoj trgovini i ulaganjima te poticati svoje financijske institucije da pru\u017ee financijsku potporu i financijske usluge za trgovinsku i ulaga\u010dku suradnju\u201d.<\/p>\n

\n

Pretjerane povlastice<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Prema pro\u0161logodi\u0161njim podacima MMF-a, udio ameri\u010dkog dolara u globalnim deviznim rezervama je u silaznoj putanji. Na kraju rujna, dolar je \u010dinio 59,2 posto globalno raspore\u0111enih rezervi, dok je na po\u010detku milenija taj udio bio preko 70 posto. Dodu\u0161e, ukoliko se vrijednost dolara prilagodi fluktuacijama te\u010daka i kamatne stope, ovaj postotak pada na trenutnih oko 56 posto. \u201cOvaj trend jo\u0161 je upe\u010datljiviji s obzirom na snagu dolara, \u0161to ukazuje na to da su privatni investitori krenuli u nedolarsku imovinu\u201d, sugeriraju iz MMF-a.\u00a0Svakako, dosada\u0161nja \u2013 jo\u0161 uvijek aktualna \u2013 dominacija dolara pru\u017eala je SAD-u zna\u010dajne financijske prednosti, omogu\u0107uju\u0107i ni\u017ee tro\u0161kove zadu\u017eivanja i olak\u0161avaju\u0107i financiranje prora\u010dunskih deficita jer su sredi\u0161nje banke diljem svijeta svoje dolarske rezerve ulagale u ameri\u010dke dr\u017eavne obveznice. Tako\u0111er, \u0161iroka upotreba dolara u me\u0111unarodnoj trgovini, uklju\u010duju\u0107i tr\u017ei\u0161ta nafte i drugih sirovina, koristila je ameri\u010dkim multinacionalnim kompanijama \u010dine\u0107i njihovo zadu\u017eivanje povoljnijim.<\/p>\n

A koliko je beneficija za Sjedinjene Dr\u017eave imati svoju valutu kao globalnu rezervu oslikava i postojanje pojma \u201cpretjerane povlastice\u201c. Na primjer, SAD se \u2013 zasad \u2013 ne mo\u017ee suo\u010diti s krizom platne bilance, jer se njihov uvoz kupuje u njihovoj vlastitoj valuti. Ili, pojednostavljeno, Amerika uvijek samo mo\u017ee isprintati jo\u0161 malo para kako bi posupala svjetske vi\u0161kove proizvodnje, dok radnici globalnog juga za svaki cent moraju dobro polomiti vlastita le\u0111a.<\/p>\n

Upravo na ovo je upozorio Di Dongsheng, prodekanu na kineskom Sveu\u010dili\u0161tu Renmin, ukazav\u0161i da bi njegova zemlja, s obzirom na svoju ekonomsku snagu, trebala smanjiti izlo\u017eenost prema ameri\u010dkim obveznicama koje su izlo\u017eene rizicima niskih prinosa i mogu\u0107im politi\u010dkim manipulacijama te tra\u017eiti alternativne puteve za ulaganje. Di je primijetio da bi, u slu\u010daju poja\u010danih napetosti s Washingtonom, Peking mogao postati \u201ctalac\u201d zbog svojih velikih ulaganja u ove ameri\u010dke vrijednosne papire. Kao primjer, naveo je zapljenu ruske imovine po po\u010detku ukrajinskog sukoba, kao i konfiskacije njema\u010dke i japanske imovine tijekom svjetskih ratova.<\/p>\n

\n

Rasprodaja obveznica<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Sukladno s ovim, Peking je ve\u0107 po\u010deo smanjivati svoje rezerve ameri\u010dkih dr\u017eavnih obveznica, koje su pale s rekordnih 1,316 bilijuna dolara u 2013. godini na 767 milijardi dolara u o\u017eujku 2024. godine. Kina je prodala rekordnu koli\u010dinu ovih vrijednosnica u prvom tromjese\u010dju 2024., u iznosu od ukupno 53,3 milijarde dolara. \u201cKineska prodaja ameri\u010dkih vrijednosnih papira mogla bi se ubrzati kako se trgovinski rat SAD-a i Kine nastavi\u201d, posebno ako se Trump vrati na mjesto predsjednika, rekao je Stephen Chiu, glavni azijski strateg za devizne te\u010dajeve i stope u Bloombergu.<\/p>\n

Di je tako\u0111er napomenuo da Kina vi\u0161e ne mora zadr\u017eavati velike rezerve dolara kako bi sprije\u010dila aprecijaciju juana, budu\u0107i da je sada konkurentna u izvozu naprednih tehnologija, a ne samo jeftinih proizvoda. Time je smanjen pritisak na suzbijanje rasta vrijednosti juana, a time i na gomilanje ameri\u010dkih dr\u017eavnih obveznica.<\/p>\n

Ukratko, Kina je dr\u017eala 14 posto vrijednosnih papira ameri\u010dkog trezora u optjecaju u 2011., samo da bi 2023. ta je brojka pala na manje od tri posto. O\u010dito, Komunisti\u010dkoj partiji je jasno da Sjedinjene Dr\u017eave imaju naviku ilegalno plijeniti rezerve sredi\u0161njih banaka Rusije, Venezuele, Irana i Afganistana, a Xi Jinping nema naro\u010ditu \u017eelju biti sljede\u0107a \u017ertva ovakve ameri\u010dke plja\u010dke.<\/p>\n

\n

Europske zemlje<\/h3>\n<\/blockquote>\n

S obzirom na to da Kina prodaje imovinu u dolarima, u njenim dr\u017eavnim slu\u017ebenim rezervama sigurno raste koli\u010dina \u2013 zlata. Tako se udio ovog plemenitog metala u kineskim rezervama popeo u travnju \u2013 18. mjesec zaredom \u2013 na 4,9 posto, \u0161to je najvi\u0161e prema podacima sredi\u0161nje banke od 2015. godine. \u201cKina i zemlje koje su s njom blisko povezane pove\u0107ale su svoje udjele zlata u deviznim rezervama od 2015., dok su ih zemlje u ameri\u010dkom bloku uglavnom dr\u017eale stabilnima\u201d, izjavila je Gita Gopinath, prva zamjenica direktora Me\u0111unarodnog monetarnog fonda. \u201cTo sugerira da su kupnje zlata od strane nekih sredi\u0161njih banaka mo\u017eda bile potaknute zabrinuto\u0161\u0107u zbog rizika od sankcija\u201d, pojasnila je.<\/p>\n

Narodna banka Kine se rje\u0161ava svojih vrijednosnih papira ameri\u010dkog trezora i tako da ih dr\u017ei do dospije\u0107a, a svoje dolare onda koristi za kupnju zlata, fosilnih goriva i drugih va\u017enih resursa poput osnovnih metala. Recimo, Peking od UAE-a, jo\u0161 jednog BRICS partnera, kupuje LNG u juanima. Tako je posljednjih godina do\u0161lo do velikog porasta uvoza nafte i metala u Kinu, a za razliku od vrijednosnica ameri\u010dkog nacionalnog trezora, ova roba nije podlo\u017ena sankcijama niti ih SAD mo\u017ee zaplijeniti. Peking tako\u0111er posu\u0111uje svoje dolare u inozemstvu zemljama globalnog juga koje se suo\u010davaju s kroni\u010dnom nesta\u0161icom \u010dvrste valute.<\/p>\n

I dok se najja\u010da svjetska ekonomija prema PPP-u (realniji omjer BDP veli\u010dine gospodarstava) Kina rje\u0161ava \u201ctoksi\u010dnih\u201d dolara, Europa, Velika Britanija, Japan i Kanada kupuju sve vi\u0161e, kompenziraju\u0107i pad inozemne potra\u017enje. Ameri\u010dki klijenti Japan i Velika Britanija su najve\u0107i kupci vrijednosnih papira ameri\u010dkog dr\u017eavnog trezora, pove\u0107avaju\u0107i udjele za 19,9 milijardi, odnosno 26,8 milijardi dolara, pri \u010demu se London name\u0107e kao budu\u0107a zamjena Pekingu kao drugi najve\u0107i posjednik ove imovine. \u201cEuropa bi trebala smanjiti svoju ovisnost o ekstrateritorijalnosti ameri\u010dkog dolara (ina\u010de) ne\u0107emo imati vremena ni sredstava za financiranje na\u0161e strate\u0161ke autonomije i postat \u0107emo vazali\u201d, pomalo iznena\u0111uju\u0107e je ukazao francuski predsjednik Emmanuel Macron.<\/p>\n

\n

Azija napu\u0161ta stanicu<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ipak, ostatak planete ima druga\u010dije planove od \u201cciviliziranog svijeta\u201d. \u201cNedavni podaci iz Valutnog sastava slu\u017ebenih deviznih rezervi MMF-a ukazuju na kontinuirano postupno smanjenje udjela dolara u alociranim deviznim rezervama sredi\u0161njih banaka i vlada. Zapanjuju\u0107e, smanjena uloga ameri\u010dkog dolara tijekom posljednja dva desetlje\u0107a nije bila uskla\u0111ena s pove\u0107anjem udjela ostalih valuta \u201cvelike \u010detiri\u201d \u2013 eura, jena i funte\u201d, javljaju iz Me\u0111unarodnog monetarnog funda. Dodaju i premda su \u201cneki sugerirali da \u2026 kontinuirani pad dolarskih posjeda i porast udjela rezervi netradicionalnih valuta zapravo odra\u017eava pona\u0161anje nekolicine velikih dr\u017ea\u010da rezervi \u2026 Zapravo, ovo kretanje je prili\u010dno \u0161iroko\u201d. \u201cU na\u0161em dokumentu iz 2022. identificirali smo 46 \u2018aktivnih diverzifikatora\u2019, definiranih kao zemlje s udjelom deviznih rezervi u netradicionalnim valutama od najmanje pet posto na kraju 2020. godine\u201d, ka\u017eu iz MMF-a-<\/p>\n

Jedne od takvih diversifikatora su \u010dlanice bloka ASEAN (Brunei, Burma, Kambod\u017ea, Indonezija, Laos, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland i Vijetnam) koje su pro\u0161log svibnja potpisale sporazum o promicanju bolje regionalne povezanosti pla\u0107anja i kori\u0161tenja transakcija u lokalnim valutama. Blok se nada da \u0107e ovaj korak pomo\u0107i ja\u010danju regionalne trgovine, financijske otpornosti i vrijednosnih lanaca unutar regije, dok istovremeno smanjuje rizike povezane s dominacijom dolara. ASEAN-ova inicijativa za pobolj\u0161anje regionalnog sustava pla\u0107anja tako\u0111er uklju\u010duje uspostavu QR sustava pla\u0107anja me\u0111u \u010dlanicama, \u0161to \u0107e omogu\u0107iti izravne transakcije bez posredovanja dolara.<\/p>\n

Singapur i Kina dogovorili su suradnju na pilot programu koji koristi e-CNY, digitalnu valutu kineske sredi\u0161nje banke, za prekograni\u010dne transakcije. Ovaj program osmi\u0161ljen je kako bi se putnicima iz obiju zemalja olak\u0161alo pla\u0107anje tijekom njihovih inozemnih posjeta, ali za cilj ima i pro\u0161irenje suradnje na digitalnim financijama i tr\u017ei\u0161tima kapitala izme\u0111u dviju nacija. Tako\u0111er su u tijeku razgovori izme\u0111u singapurskih lokalnih banaka i kineskog UnionPay Internationala o potencijalnom povezivanju singapurskih PayNowa i UnionPaya, \u0161to bi moglo dovesti do sigurnijih, prakti\u010dnijih i isplativijih prekograni\u010dnih pla\u0107anja i doznaka.<\/p>\n

\n

Smrt petrodolara<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Visoki tro\u0161kovi prekograni\u010dnih pla\u0107anja na afri\u010dkom kontinentu nagnali su i vlade na tom kontinentu da potra\u017ee mogu\u0107nosti podmirenja trgovinskih i drugih transakcija u lokalnim valutama. To je dovelo do razvoja Pan-afri\u010dkog sustava pla\u0107anja i poravnanja koji je slu\u017ebeno pokrenut u sije\u010dnju 2022. godine. Osnovna ideja sustava je, dakako, omogu\u0107iti podmirivanje trgovine izme\u0111u afri\u010dkih zemalja bez potrebe za kori\u0161tenjem ameri\u010dkog dolara.<\/p>\n

Malo zapadnije, ira\u010dka vlada je najavila niz mjera za ja\u010danje doma\u0107e valute i smanjenje oslanjanja na dolar. U svibnju 2023. godine, Irak je zabranio kori\u0161tenje ameri\u010dkog dolara za osobne i poslovne transakcije, a\u00a0ira\u010dki Odbor za financije pozvao je na prodaju nafte u valutama koje nisu ameri\u010dki dolar kako bi se smanjio utjecaj ameri\u010dkih sankcija na ira\u010dki bankarski sustav. U izjavi su naglasili da sankcije koje name\u0107e ameri\u010dko Ministarstvo financija, navodno zbog pranja novca, destabiliziraju ira\u010dke banke i ote\u017eavaju napore Sredi\u0161nje banke Iraka u stabilizaciji te\u010daja dolara. Odbor je tako\u0111er kritizirao sankcije zbog njihovih posljedica na ekonomski polo\u017eaj ira\u010dkih gra\u0111ana, te ponovio poziv vladi i Sredi\u0161njoj banci da diversificiraju devizne rezerve i smanje oslanjanje na ameri\u010dku valutu.<\/p>\n

Ova izjava Odbora do\u0161la je u trenutku dok Washington vr\u0161i pritisak na Bagdad da se aktivnije bori protiv financijskih tokova koji poma\u017eu frakcijama otpora povezanih s Iranom, pri \u010demu ameri\u010dki du\u017enosnici o\u010dekuju ve\u0107u suradnju Iraka u identificiranju tih sredstava. SAD ima zna\u010dajan utjecaj na ira\u010dki financijski sustav, uklju\u010duju\u0107i kontrolu nad prihodima od ira\u010dke nafte koji se prenose preko Banke saveznih rezervi New Yorka, zbog \u010dega Bagdad mora tra\u017eiti dozvolu Washingtona za pristup vlastitim sredstvima. \u201cJasno je da Irakom ekonomski dominiraju Sjedinjene Dr\u017eave, a na\u0161a vlada uistinu ne kontrolira niti ima pristup vlastitom novcu \u2026 Vjerujemo da je klju\u010dno odmaknuti se od hegemonije dolara, pogotovo jer je postao alat za nametanje sankcija dr\u017eavama. Vrijeme je da se Irak osloni na svoju lokalnu valutu\u201d, pozvao je ira\u010dki zastupnik i \u010dlan Odbora za financije\u00a0Hussein Mouanes.<\/p>\n

\n

Dovi\u0111enja sankcijama<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ovakvi trendovi bi, kona\u010dno, mogli ugroziti i sami \u201cpetrodolar\u201d, neformalni dogovor iz 1974. izme\u0111u SAD-a i Saudijske Arabije prema kojem Saudijci pristaju prodavati naftu samo za dolare, a Rijad ulo\u017eiti svoj vi\u0161ak dolara u ameri\u010dke dr\u017eavne obveznice. U to vrijeme, Saudijska Arabija je bila najve\u0107i svjetski proizvo\u0111a\u010d nafte, a trgovina isklju\u010divo dolarima osiguravala je stalni presti\u017e dolaru. Za saudijski re\u017eim, ovaj bliski odnos donio je sigurnosna jamstva, znaju\u0107i da \u0107e Washington vojno intervenirati, ako bude potrebno.<\/p>\n

Me\u0111utim, s vremenom i razvojem geopoliti\u010dke stvarnosti, razvija se i spremnost Saudijske Arabije da se uklju\u010di u trgovinu naftom bez dolara, \u0161to je kona\u010dno postala i javno izra\u017eena politika u sije\u010dnju 2023. , kada je saudijski ministar financija izjavio da \u201cnema problema s raspravom\u201d o tome kako Rijad rje\u0161ava svoje trgovinske aran\u017emane, \u201cbilo to u ameri\u010dkim dolarima, eurima, rijalima\u201d.\u00a0Nakon toga, Saudijci su po\u010deli uvoziti rekordne koli\u010dine lo\u017eivog ulja iz Rusije, dodatno u\u010dvrstiv\u0161i trgovinske odnose izme\u0111u dviju zemalja. Zatim, u studenom 2023., Rijad i Peking potpisali su sporazum o zamjeni valuta osmi\u0161ljen kako bi se \u201cpro\u0161irilo kori\u0161tenje lokalnih valuta\u201d.<\/p>\n

Svakako, potrebu za dedolarizacijom su najbolje objelodanili \u2013 premda nenamjerno \u2013 sami ameri\u010dki du\u017enosnici. Tako je ameri\u010dka ministrica financija Janet Yellen ukazala da kada Washington koristi financijske sankcije, \u201cpostoji rizik da bi to s vremenom moglo potkopati hegemoniju dolara\u201d. Dodala je da su sankcije \u201ciznimno va\u017eno\u201d i \u201cu\u010dinkovito oru\u0111e\u201d koje se \u201cnastoje koristiti razborito\u201d. No, pobjedu svakako odnosi senator Marco Rubio, kada je uznemireno prokomentirao: \u201c(Brazil i Kina) \u0107e odsada trgovati u vlastitim valutama, zaobilaze\u0107i dolar. Stvaraju sekunarnu ekonomiju, potpuno neovisnu o Sjedinjenim Dr\u017eavama. Za pet godina ne\u0107emo trebati ni govoriti o sankcijama jer, s obzirom koliko se zemalja odmi\u010de od dolara, ne\u0107emo uop\u0107e imati sposobnosti kazniti ih.\u201d<\/p>\n

Dedolarizacija kao klju\u010d koji otvara multipolarni svijet: Vrata su od\u0161krinuta<\/a><\/p><\/blockquote>\n