{"id":415218,"date":"2024-10-24T07:40:35","date_gmt":"2024-10-24T05:40:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=415218"},"modified":"2024-10-24T07:40:35","modified_gmt":"2024-10-24T05:40:35","slug":"ashira-darwish-ljudi-se-bude-i-to-budjenje-cemo-ostaviti-nasoj-djeci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/24\/ashira-darwish-ljudi-se-bude-i-to-budjenje-cemo-ostaviti-nasoj-djeci\/","title":{"rendered":"Ashira Darwish: Ljudi se bude i to bu\u0111enje \u0107emo ostaviti na\u0161oj djeci"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autorica: Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Nagrada publike na sedmom Festivalu dokumentarnog filma Al Jazeera Balkans, koji je sredinom septembra odr\u017ean u Sarajevu, pripala je filmu &#8220;Where Olive Trees Weep&#8221; (&#8220;Tamo gdje masline pla\u010du&#8221;), historijskoj pri\u010di o okupaciji Palestine, ali i decenijama otpora i borbe Palestinaca. Ujedno se bavi traumom i tehnikama prevazila\u017eenja traume. Jedna od producentica i protagonistica filma, Ashira Darwish, boravila je u Sarajevu i primila nagradu koju je posvetila &#8220;palestinskim zatvorenicima, palestinskim majkama, sestrama i k\u0107erkama koje su u izraelskim mu\u010dionicama. Neka ste svi slobodni!&#8221;<\/p>\n<p>Po profesiji je novinarka, istra\u017eiva\u010dica i terapeutkinja. U filmu vidimo dio trauma sa kojima se borila tokom \u017eivota u Jerusalemu. Prvi put ju je izraelska vojska privela tokom mirnih protesta, kada je imala 16 godina. Tom prilikom su je i brutalno pretukli. Uslijedilo je jo\u0161 privo\u0111enja, zato\u010denja, mu\u010denja&#8230; U jednom trenutku, zbog povreda koje su joj nanijeli, ostala je nepokretna i re\u010deno joj je da \u0107e to biti do\u017eivotno. No Ashira to nije prihvatila i, uz medicinske tretmane, sama je tragala za izlje\u010denjem, okre\u0107u\u0107i se tradicionalnim pristupima i u\u010denjima dervi\u0161a. Metod koji je na sebi istra\u017eivala danas je prepoznat kao efikasan za borbu sa ADHD-om i posttraumatskim stresom i za traumu kod djece i odraslih. Tokom novinarske karijere je radila za BBC, a kao istra\u017eiva\u010dica za Human Rights Watch i Amnesty International. Danas sara\u0111uje sa poznatim kanadskim lije\u010dnikom i autorom dr. Gaborom Mateom, koji je tako\u0111er jedan od protagonista filma.<\/p>\n<p>Film &#8220;Tamo gdje masline pla\u010du&#8221; sniman je tokom 2022. godine, ali se prikazuje tek sada. Razlog je sigurnost glavnih protagonista, uklju\u010duju\u0107i i Ashiru Darwish koja je prije nekoliko mjeseci napustila Jerusalem skupa sa porodicom, ne osje\u0107aju\u0107i se sigurnom. Razgovarali smo tokom njenog kratkog boravka u Sarajevu.<\/p>\n<blockquote><p><em>Situacija na Zapadnoj obali, uklju\u010duju\u0107i Jerusalem, znatno se pogor\u0161ala. Prema onom \u0161to znate, \u0161ta se trenutno de\u0161ava?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Da, situacija u Jerusalemu eskalirala je tokom zadnjih deset mjeseci u smislu da Izrael vr\u0161i sve ja\u010di pritisak poku\u0161avaju\u0107i ubaciti sve vi\u0161e i vi\u0161e naseljenika na Zapadnu obalu. Uz to, kontrola nad d\u017eamijom Al-Aqsa je postala vrlo te\u0161ka. Naseljenici sve \u010de\u0161\u0107e ulaze u kompleks i ometaju molitve, boravak i ulazak Palestincima. Ulaze sa zastavama, sa oru\u017ejem&#8230; Dozvoljeno im je da u\u0111u i da skrnave taj za vjernike vrlo va\u017ean prostor, \u0161to do sada nije bio slu\u010daj.<\/p>\n<p>Bilo koji Palestinac koji u\u010dini bilo kakav potez, korak, poku\u0161a zaustaviti naseljenike, biva uhap\u0161en ili mora da se nosi sa izraelskim sigurnosnim snagama. Mnogim Palestincima je potpuno zabranjen ulazak u Al-Aqsu, fakti\u010dki im je onemogu\u0107eno da u\u0111u na to sveto tlo i da se kre\u0107u gradom, odnosno mogu u\u0107i samo ako imaju dozvolu, koju je skoro nemogu\u0107e dobiti. Generalno, mnogo restrikcija je nametnuto od 7. oktobra. Prakti\u010dki je cijelo to podru\u010dje pod stalnom kontrolom. Prije je palestinska policija imala neke ovlasti, \u0161to vi\u0161e nije slu\u010daj i sada samo slu\u0161aju \u0161to im Izrael ka\u017ee da rade. Ako ne, i oni bivaju uhap\u0161eni.<\/p>\n<p>Odrasla sam u Jerusalemu i ne mogu se sjetiti da sam ikada tamo vidjela toliko vojske. I to mi slama srce. Odrasla sam oko Al-Aqse. I prije nego \u0161to sam napustila Jerusalem, to je bilo zadnje mjesto koje sam obi\u0161la. Kada sam bila dijete, unutar d\u017eamije i na kapijama nije bilo vojske. Sada su svuda. I to nije po\u010delo nedavno, nego se broj naoru\u017eanih ljudi unutar kompleksa pove\u0107ava u zadnjih pet godina. Zadnji put kada sam u\u0161la, unutra su sjedili naoru\u017eani izraelski vojnici. To je jedno od najljep\u0161ih mjesta, sa nevjerovatnom energijom, i mora biti otvoreno za sve.<\/p>\n<h3 style=\"text-align: center;\">Uloga naseljenika<\/h3>\n<blockquote><p><em>\u0160ta ta pove\u0107ana prisutnost vojske i oru\u017eje zna\u010de za svakodnevicu ljudi u Jerusalemu?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>U su\u0161tini, ljudi u Jerusalemu \u017eive jedan od najokrutnijih re\u017eima aparthejda. To zna\u010di da ako izgledate kao Palestinac, mogu vas zaustaviti na kontrolnim ta\u010dkama, mu\u0161karce skidaju do gola da bi ih pretra\u017eili, stavljaju ih naspram zida, pretra\u017euju&#8230; Poku\u0161avaju se rije\u0161iti \u0161to vi\u0161e ljudi iz Jerusalema. Doneseni su zakoni koji diskriminiraju lokalno stanovni\u0161tvo, koje sada \u017eivi tu uz dozvolu boravka koju izdaje Izrael i koja mo\u017ee biti oduzeta u bilo kojem trenutku. \u010cak i ako se \u017eelite vjen\u010dati, oni vam izdaju dozvole. Fakti\u010dki, oni kontroli\u0161u na\u0161 ljubavni \u017eivot. Tako da je situacija u Jerusalemu kao neka spora smrt. Ljudi pre\u017eivljavaju, ali moraju biti tihi u svom pre\u017eivljavanju. Oni koji progovore, bivaju uhap\u0161eni, mu\u010deni, odvedeni&#8230; Bilo kakav otpor, \u010dak i miran, zaustavljaju nasiljem i agresijom.<\/p>\n<blockquote><p><em>Koja je uloga naseljenika koje ste nekoliko puta spomenuli?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Jo\u0161 dok sam radila kao istra\u017eiva\u010dica za Amnesty International moja teorija je bila da Izrael naoru\u017eava naseljenike koji onda za dr\u017eavu rade prljav posao. Izraelska vojska za njih otvara podru\u010dja koja oni onda zauzimaju. Naseljavanje se vr\u0161i prema planu, a naseljenici su ti koji odlaze u zone koje trebaju biti o\u010di\u0161\u0107ene. Ben-Gvir (ultradesni politi\u010dar u Izraelu, op. a.) obi\u0161ao je sva okupirana podru\u010dja Zapadne obale i naoru\u017eao naseljenike. A to naoru\u017eavanje finansira Amerika, nekada direktno pojedine evangelisti\u010dke crkve iz SAD-a \u0161alju oru\u017eje ili novac naseljenicima. Niko ne mo\u017ee za\u0161tititi ljude od njihovih napada, izraelska vojska ih podr\u017eava i \u0161titi.<\/p>\n<p>Situacija na Zapadnoj obali je pogor\u0161ana stavom Palestinskih vlasti koje sara\u0111uju sa Izraelom i na taj na\u010din \u0161tite naseljenike. Ta vlast je kreirana u saradnji sa re\u017eimom i pod tim uslovom opstaje. Mahmud Abbas i svi koji su dio te vlasti su sau\u010desnici u onom \u0161to se de\u0161ava na Zapadnoj obali. To smo jasno vidjeli nakon posljednjih de\u0161avanja u Jeninu, kada je izraelska vojska u\u0161la da uni\u0161ti imovinu, ubija i protjera ljude, Palestinske vlasti su samo oti\u0161le, povukle se. Kada se vratila, palestinska policija je nastavila hapsiti ljude koje je izraelska vojska ozna\u010dila. Palestinske vlasti sara\u0111uju sa re\u017eimom, a pritom strogo kontroli\u0161u Palestince. Neke ljude su u saradnji s Izraelom dr\u017eali u zatvorima i mu\u010dili ih. Zbog te saradnje ima manje otpora na Zapadnoj obali jer ljudi su fakti\u010dki pod dvije okupacije. Kada se sve po\u010delo de\u0161avati u Gazi, mnogi su iza\u0161li na ulice. Slu\u0161ali smo eksplozije koje dolaze iz tog pravca i bili smo ljuti. Ja sam tada bila trudna, ali sam odlu\u010dila iza\u0107i na proteste u Ramali misle\u0107i da tu \u017eive samo Palestinci i da ne mo\u017ee biti nasilja. Ali, nismo do\u0161li ni na pola puta, a ve\u0107 smo mogli osjetiti suzavac koji su koristile Palestinske vlasti.<\/p>\n<blockquote><p><em>Ko naoru\u017eava i snabdijeva opremom Palestinske vlasti?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Amerikanci. Oni su ih obu\u010dili, opremili i upravljaju njima. Uz to, Europska unija ima svoju ulogu u obuci i opremanju te opstanku tog politi\u010dkog sistema. Fokus Palestinskih vlasti nije da \u0161tite Palestince, nego da sprije\u010de palestinski otpor. Fakti\u010dki, oni su ameri\u010dko-europski \u0161tit za Izrael.<\/p>\n<blockquote><p><em>Koliko je opasno govoriti ovako kako vi govorite? Rijetko se \u010duju takvi glasovi.<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Zato \u0161to nam nije dozvoljeno da govorimo o svemu ovome. Kao Palestinka, dok sam radila kao istra\u017eiva\u010dica za organizacije za ljudska prava, bila sam pod pritiskom i Palestinskih vlasti, \u010dak sam bila napadnuta, privedena i pretu\u010dena u policijskoj stanici te sam jedno vrijeme prekinula sa izvje\u0161tavanjem jer su me pratili, prijetili mi do tog stepena da sam morala prekinuti raditi za Amnesty International. Ni me\u0111unarodni mediji nisu previ\u0161e voljni da pi\u0161u protiv Palestinskih vlasti koje su odgovorne za mnoge stvari, i to se zna.<\/p>\n<blockquote><p><em>Sa svim tim \u0161to ste opisali, kakav je \u017eivot u dijelovima Palestine koje kontroli\u0161u Palestinske vlasti? Palestinci uvijek na\u0111u na\u010dina da se odupiru pritisku bilo koje vrste.<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Da, ka\u017eemo da je samo postojanje otpor. I za one koji \u017eive na Zapadnoj obali i u Jerusalemu to je doslovno tako, njihovo pre\u017eivljavanje i \u017eivot su otpor. Nema potrebe da protestuju na ulicama, samo da \u017eive i da ostanu na svojoj zemlji. \u0160to se ti\u010de \u0161kolovanja, sve na\u0161e \u0161kole su pod napadom izraelskih vlasti. One koje jo\u0161 uvijek rade ne mogu koristiti palestinski \u0161kolski program. Odr\u017eavanje palestinskog \u0161kolskog programa je tako\u0111er bila vrsta otpora. Sada palestinske \u0161kole moraju da u\u010de djecu o Dr\u017eavi Izrael, ne smije se govoriti o Nakbi. Istovremeno, morate znate da su Palestinci me\u0111u najpismenijim narodima na svijetu (samo 3,3 posto Palestinaca ne zna \u010ditati i pisati, op. a.). Za nas je obrazovanje bitno. Ba\u0161 zato zatvaraju na\u0161e \u0161kole i univerzitete. Borba protiv (na\u0161eg) obrazovanja je va\u017eno bojno polje za Izrael. Poku\u0161ali su uni\u0161titi na\u0161e univerzitete nekoliko puta, ali uvijek smo ih uspjeli o\u017eivjeti. Pored svega ovoga, Izrael je sada jo\u0161 vi\u0161e ograni\u010dio slobodu kretanja Palestincima.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/S5kbqo8CJ7w?si=DW5tXEw7tM0zcAmO\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<blockquote><p><em>Da li ljudi odlaze i koliko je te\u0161ko napustiti Palestinu?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Oni koji \u017eele oti\u0107i mogu to uraditi preko Jordana, ali to zavisi od toga da li su putevi u gradovima unutar Zapadne obale prohodni. Morate pro\u0107i i izraelske i palestinske kontrole, a onda i kontrolu jordanskih vlasti. Zato ljudi ne kritikuju Palestinske vlasti jer ako to rade, bit \u0107e im onemogu\u0107en izlazak i to vas ostavlja prakti\u010dki u nekoj vrsti zatvora. Palestina je otvoreni zatvor. Ja sam na neki na\u010din privilegovana jer imam izraelske dokumente i jednostavno sam iza\u0161la preko Tel Aviva. Ali, nikada ustvari nisam htjela da iza\u0111em, uprkos svemu. Jer ustvari oni (Izrael, op. a.) i \u017eele da mi svi odemo. Ali sam morala izabrati. Moram da govorim o onom \u0161to se de\u0161ava Palestincima. Ljudi moraju to da znaju. Moraju da znaju i za sau\u010desni\u0161tvo Palestinskih vlasti. Moraju razumjeti \u0161ta se de\u0161ava vezano za izraelsku okupaciju, \u0161ta se de\u0161avalo prije rata i eskalacije u genocid. Sada kada smo iza\u0161li, mo\u017eemo pri\u010dati o svemu tome. Da sam ostala, rizikovala bih da opet budem pritvorena zbog ovog filma.<\/p>\n<blockquote><p><em>Ve\u0107 ste vi\u0161e puta bili pritvoreni?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Da, ali to je ni\u0161ta u odnosu na ono \u0161to se sada de\u0161ava ljudima. Taj stepen torture. Uz to, ja sam majka koja doji dijete i barem sam to dijete morala po\u0161tedjeti ne\u010deg takvog. Preuzela sam rizik i iza\u0161la i sada boravim u Americi.<\/p>\n<blockquote><p><em>Fakti\u010dki ste ponovno u izbjegli\u0161tvu. Ro\u0111eni ste kao izbjeglica na Kipru, kada ste bili dijete va\u0161a se porodica vratila u Jerusalem, a sada ste sa svojom porodicom napustili dom.<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Da, ali ne \u017eelim tako da mislim o sebi. Trenutno zami\u0161ljam da sam na putu. Ne mogu jo\u0161 uvijek da pojmim da sam izbjeglica. I ne \u017eelim s tim da se pomirim. Znam da je pitanje vremena kada \u0107u mo\u0107i i\u0107i nazad u Palestinu. I to je ne\u0161to o \u010demu mislim sve vrijeme. Ovo je sada neka kao tranzicija dok se ne vratim ku\u0107i.<\/p>\n<h3 style=\"text-align: center;\">Mediji kao sau\u010desnici<\/h3>\n<p>Da se vratimo na film koji se sada prikazuje na festivalima. U njemu spominjete razlog zbog kojeg ste postali novinarka. Pri\u010date o jednom od privo\u0111enja kroz koje ste pro\u0161li, kada vas je izraelska vojska tukla, dok su oko vas \u0161kljocale kamere novinara koji su to posmatrali. Ka\u017eete da vas je to natjeralo da postanete novinarka jer niste \u017eeljeli biti objekat izvje\u0161tavanja. Ujedno ka\u017eete da ste tada shvatili da ne\u0107ete biti &#8220;muha na zidu&#8221;, kako zapadni mediji \u010desto ka\u017eu referiraju\u0107i se na &#8220;objektivnost&#8221;. Mo\u017eete li nam to pojasniti?<\/p>\n<p>Da, do tog trenutka sam \u017eeljela biti muzi\u010darka jer je muzika moj pokreta\u010d. Ili elektri\u010darka. I jedno i drugo daleko od onog \u0161to sam postala. Dok su me privodili (snimak privo\u0111enja je dio filma, op. a.), sve su kamere \u0161kljocale oko mene. Ja sam povremeno gubila svijest i sve \u010dega se sje\u0107am je to \u0161kljocanje i svjetlucanja kamera. Naprosto, nisam mogla razumjeti za\u0161to niko od tih novinara nije poku\u0161ao da me povu\u010de iz ruku vojnika. Bili su tu, uz mene. I tako sam odlu\u010dila da budem novinarka, ali ona koja \u0107e reagovati. Biti novinar je kao biti u nekoj slu\u017ebi. Moje je da pomognem i da poka\u017eem i govorim \u0161ta se de\u0161ava. Ali novinarstvo kakvo vidimo (na zapadu, op. a.) \u010desto je oru\u0111e kolonijalizma. Odnosno oru\u0111e koje su stvorili. Pritom su nam dali taj mit o objektivnosti.<\/p>\n<p>Novinari nikada ne mogu biti objektivni. Objektivnost je ne\u0161to \u0161to je bazirano na zapadnoj bijeloj nadmo\u0107i i ustvari je samo na\u010din na koji uvijek ostajete na strani vlasti, umjesto na strani naroda. Kao novinar, vi ustvari radite za narod, pru\u017eate ljudima informacije tako da mogu kontrolisati one na vlasti. Tako bi trebalo biti. Zato je stvoreno novinarstvo. Ali odjednom, svi ti mediji, kao recimo BBC za koji sam radila, moraju biti objektivni, balansirati. \u0160ta je to zna\u010dilo kada sam radila, recimo, za BBC? Neka grupa ljudi sjedi za nekim lijepim, velikim deskom i piju kafe, dok odlu\u010duju \u0161ta je slika koja \u0107e i\u0107i van.<\/p>\n<p>U trenutku spominjanja Palestine i Izraela barem troje ljudi za tim stolom se razbudi i po\u010dne sve propitivati. Odjednom se provjeravaju \u010dinjenice, i to vi\u0161e puta, pa se cenzuri\u0161e i blokira. I to su ti mediji. To je to balansiranje. Oni koji stvarno kontroli\u0161u medije su medijski moguli i lobiji koje kontroli\u0161u ljudi koji imaju novca, kao \u0161to su Izraelci oko AIPAC-a (American Israel Public Affairs Committee \u2013 Ameri\u010dko-izraelski komitet za javne poslove, op. a.). I tako se kreira balansiranost, objektivnost, a ustvari su mediji sau\u010desnici u onom \u0161to se de\u0161ava. U ovom trenutku mislim da bismo trebali suditi medijima, a ne samo izraelskim vlastima. BBC, CNN, svi koji su prenijeli i prenose samo izraelski narativ bez postavljanja pitanja, treba zbog toga da plate. Opravdavati izraelske napade na civile je sau\u010desni\u0161tvo i svi novinari koji su to radili su odgovorni za smrt sve te djece. Nisu samo vlade.<\/p>\n<p>Istovremeno, ako ste novinar koji govori istinu, onda ste isklju\u010deni, sprije\u010deni i ne mo\u017eete naplatiti svoj rad jer niko ne\u0107e da vas objavi. I zato vidimo toliko novinara koji koriste dru\u0161tvene medije kao kanal i tako vra\u0107aju mo\u0107 medijima, dok govore direktno ljudima o onom \u0161to im se de\u0161ava u Gazi. Ljudi koji izvje\u0161tavaju iz Gaze nemaju agendu, ne rade za nekoga. Ali, niko ne mo\u017ee negirati \u017eivot kojim \u017eivi Bisan, ili je \u017eivio Motaz. Ti ljudi su uzeli kameru i po\u010deli izvje\u0161tavati o svom \u017eivotu. I onda gledate genocid kako ga vide i oni.<\/p>\n<blockquote><p><em>Ali onda do\u0111u ljudi sa zapada i ka\u017eu da je problem \u0161to nema zapadnih medija u Gazi.<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Da, naravno. Ali to im ne dozvoljava Izrael.<\/p>\n<blockquote><p><em>S druge strane, da li nam trebaju kada nas izvje\u0161tavaju novinari i ljudi iz Gaze?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Ne, naravno da ne. Jedini razlog za\u0161to su potrebni je taj da zapad samo njima vjeruje. Oni vjeruju samo bijelim ljudima da im ka\u017eu \u0161ta je stvarnost. Nama ne vjeruju. Mi smo dehumanizirani, ba\u0161 onako kako nas i Izrael dehumanizuje da bi nas ubijao. Zapadni svijet dehumanizuje Palestince. Moj glas nikada nije dovoljan i uvijek je upitan, osim kada imam nekog iz Izraela da ka\u017ee isto \u0161to ja govorim. I mi smo u filmu koristili glasove ljudi iz Izraela jer da ih nema, rekli bi nam da smo dio palestinske propagande. Ne vjeruju nam. Ne vide nas. Ne prepoznaju nas kao ljude.<\/p>\n<blockquote><p><em>Bili ste novinarka, a onda ste odlu\u010diti da postanete terapeutkinja. Za\u0161to ta promjena i \u0161ta vas je dovelo do toga?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Jedno vrijeme sam mislila da \u0107u raditi za organizacije za ljudska prava nakon novinarstva. Radila sam za Amnesty International i Human Rights Watch, ali sam shvatila da sam blokirana na isti na\u010din kao i novinarka. Jer i tu mo\u017eete lako dokazati da se ne\u0161to de\u0161ava u drugim zemljama, ali kada do\u0111e do Palestine, tu je barem 60 ljudi da provjerava ono \u0161to izvijestite. Trebale su im decenije da prihvate rije\u010d &#8220;aparthejd&#8221;. Uz to, dok sam to radila, napadali su me i Izrael i Palestinske vlasti i nisam imala dovoljno za\u0161tite. Na kraju, bila sam povrije\u0111ena dok sam bila na protestima, \u0161to me dovelo na put iscjeljenja i terapije, da bih kona\u010dno rekla: OK, mo\u017eda je ovo moj put kojim mogu zaista pomo\u0107i ljudima. Mada, i to je bila borba, ovaj put sa zapadnom medicinom. Kada mi je ki\u010dma bila povrije\u0111ena, re\u010deno mi je da nema \u0161anse da \u0107u ikada hodati. To sam testirala i, hvala Bogu, dobro je. Nau\u010dila sam da sve \u0161to mi se ka\u017ee propitujem.<\/p>\n<p>Shvatila sam i da je, kao i kapitalizam, sve napravljeno da bi nas (ljude koji ne \u017eive na zapadu, op. a.) mogli kolonizirati, a mi imamo blago. Kao ljudi pod kolonizacijom, divljaci kako nas zovu, ljudske \u017eivotinje, mi ustvari znamo istinu, dok zapad ima samo sistem koji kontroli\u0161u elite. Tako sam se u tom svom iscjeljenju vratila autenti\u010dnim stvarima, medicini biljaka koja je nekada postojala u starom Jerusalemu. Ujedno sam se obratila indijskim na\u010dinima lije\u010denja, tumeriku, zlatnom mlijeku. I ta medicina za mene radi. Okrenula sam se i sufizmu, da bih se sjetila ko sam, da se sjetim da Bog postoji svuda oko mene, da se sjetim da nisam ma\u0161ina nego dio zemlje. Moje iscjeljenje je povezano sa svim tim, imam holisti\u010dki pristup i svjesna sam koliku snagu ima um. Nakon \u0161to sam iscijelila sebe, po\u010dela sam da to znanje prenosim drugima, pritom poku\u0161avaju\u0107i izlije\u010diti sve rane koje nosim kroz \u017eivot. I to sve \u017eelim da dijelim. Prije svega sa Palestincima, ali i sa svijetom.<\/p>\n<blockquote><p><em>Ako vas dobro razumijem, za vas je i lije\u010denje neka vrsta otpora kolonijalizmu i okupaciji. I preno\u0161enje znanja je dio toga.<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Da. Dio sam grupe koja trenira ljude razli\u010ditim modalitetima terapije i iscjeljenja. Ta grupa radi u vi\u0161e zemalja, ali i u Palestini, gdje radimo i sa aktivistima, i to Jevrejima i Palestincima. Sve \u0161to radimo je besplatno. Ustvari u\u010dimo, recimo aktiviste, kako da ne sagore u onom \u0161to rade. Radimo na bu\u0111enju, spoznaji o tome ko i kako kontroli\u0161e na\u0161e \u017eivote, ali i kako neko \u017eeli da \u017eivi. To je ujedno proces dekolonizacije i oslobo\u0111enja misli, a kako bismo do\u0161li do cilja. Proces nije religiozan, ali jest osna\u017eivanje. Su\u0161tina je da se prepoznaju mo\u0107i koje nosimo u sebi kao ljudi i da ih kontroli\u0161emo.<\/p>\n<blockquote><p><em>Znam da je ovo te\u0161ko pitanje, ali ipak \u0107u ga postaviti. Ako mo\u017eete poku\u0161ati misliti o budu\u0107nosti, kako ona izgleda? Nekako se sve \u010dini stra\u0161nim, svi \u017eivimo u traumi koja ne prestaje. Kako pru\u017eiti otpor i kako ovo stanje promijeniti?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Mislim da su na\u010dini dekolonizacija, &#8220;\u010di\u0161\u0107enje&#8221; mozga i spoznaja o tome \u0161ta nam je sve okupirano, \u0161ta nas kontroli\u0161te i da li zaista \u017eivimo autenti\u010dne \u017eivote. Ali i u razmi\u0161ljanju o tome \u0161ta je naslije\u0111e koje ostavljamo iza sebe. Na kraju dana, traumu dr\u017eimo u na\u0161em tijelu i prenosimo je na na\u0161u djecu, ali isto tako to mo\u017eemo raditi sa izlje\u010denjem. Mi naslje\u0111ujemo traumu, ali i kodove za otpor i izlje\u010denje. Ako ste \u017eivjeli u Sarajevu tokom opsade, va\u0161a djeca koja nisu to pro\u017eivjela, koja su se kasnije rodila, puno su otpornija nego vi, ja\u010da. Tako radi na\u0161 DNA. Ono \u0161to ja osje\u0107am, \u0161to vidim u svijetu od po\u010detka de\u0161avanja u Gazi, jest da se ljudi bude. Ovo je osloba\u0111anje, ova dekolonizacija koja se de\u0161ava nas budi. Europljani ne mogu vi\u0161e re\u0107i da oni \u017eele da u\u010de svijet o demokraciji i zajedni\u010dkom \u017eivotu. Jer prema njihovom u\u010denju, mo\u017eete \u017eivjeti skupa samo ako ste svi bijeli.<\/p>\n<p>Po tome, samo \u017eivoti Ukrajinaca su vrijedni. Samo ako niste muslimani, za vas postoji pravda. Ali, ako niste bijeli, ako ste muslimani, ako ste bilo kojeg drugog uvjerenja ili vjere od one za koju oni \u017eele da jeste, onda su mahom rasisti i ne \u017eele da vas gledaju kao drugo ljudsko bi\u0107e. Tako da ja vidim kako se dosta ljudi koji imaju savjest bude i shvataju da moraju jo\u0161 istra\u017eivati. Ljepota Jevreja koji prolaze kroz ovaj proces iscjeljenja trauma koje su ostale u njima od Holokausta jest da se lije\u010de od vi\u0161egodi\u0161nje okupacije svoje religije od cionista, bude se i shvataju da to nije njihova religija. Jer ona ne zagovara silovanje zato\u010denika. Jer ta religija ne dozvoljava kra\u0111u zemlje, plja\u010dkanje, okupaciju&#8230; Oni osloba\u0111aju svoju religiju, ljepotu te religije, i shvataju da je njihova religija ljubav. Tako\u0111er vidimo kr\u0161\u0107ane koji se bude i shvataju da je njihova religija svijest, bo\u017eanstvo i ljubav. Religije su tu kao neki konopac koji nas spaja. I ako se ljudi vrate ljepoti religije, oslobodit \u0107e se od sve\u0161tenstva i institucija koje ih vode i okupiraju.<\/p>\n<p>Vidimo da je sloboda u onom \u0161to je oko nas. Vidimo puno ljudi koji postavljaju pitanja, \u017eele da se oslobode. Ljudi se bude i to bu\u0111enje \u0107emo ostaviti na\u0161oj djeci. Mo\u017eda se mi ne\u0107emo biti u stanju potpuno rije\u0161iti traume, ali govorimo i o tome. Mi u Palestini do sada nismo govorili o traumi, o svemu \u0161to nam se de\u0161avalo, a sada govorimo. Ljudi se bude, vidimo da se ne\u0161to de\u0161ava. Ovo su zadnji dani patrijarhata i kolonijalizma. Njihovo vrijeme je pro\u0161lo. Ljudi \u017eele da \u017eive skupa. Da \u017eive u miru, u harmoniji. Da im niko ne govori \u0161ta su, osim da to odrede sami. I ne \u017eelimo granice. Ljudi \u017eele da putuju, da vide jedni druge, da budu skupa. Vidimo da se tresu i kolonijalisti i ekstremna desnica. I, ako Bog da, vidjet \u0107emo im kraj.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/ashira-darwish-ljudi-se-bude-i-to-budenje-cemo-ostaviti-nasoj-djeci\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">www.portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mi u Palestini do sada nismo govorili o traumi, o svemu \u0161to nam se de\u0161avalo, a sada govorimo. Ljudi se bude, vidimo da se ne\u0161to de\u0161ava. Ovo su zadnji dani patrijarhata i kolonijalizma. Ljudi \u017eele da \u017eive skupa. Da \u017eive u miru, u harmoniji. I ne \u017eelimo granice, ka\u017ee novinarka, istra\u017eiva\u010dica i terapeutkinja, protagonistica filma &#8220;Tamo gdje masline pla\u010du&#8221;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":415221,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-415218","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415218","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=415218"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415218\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":415229,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415218\/revisions\/415229"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/415221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=415218"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=415218"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=415218"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}