2. Zabrinjava trend politizacije institucija kroz zakonski okvir<\/strong><\/p>\nNeke od nedavnih zakonodavnih intervencija uspostavljaju direktnu ili potencijalnu politi\u010dku kontrolu nad brojnim nezavisnim institucijama, podrivaju\u0107i njihovu autonomiju. Predsjednik Crne Gore je u svim takvim slu\u010dajevima odbio da potpi\u0161e zakone i vratio ih Skup\u0161tini na ponovno razmatranje, tra\u017ee\u0107i od poslanika da preispitaju njihovo usvajanje. Ipak, vladaju\u0107a ve\u0107ina u Skup\u0161tini je ponovo glasala za sve zakone bez bilo kakvih preispitivanja, jasno pokazuju\u0107i nedostatak posve\u0107enosti nekim od klju\u010dnih demokratskih principa poput me\u0111usobne kontrole vlasti.<\/p>\n
Zakon o nacionalnom javnom emiteru smanjio je kriterijume za izbor direktora Javnog servisa sa va\u017ee\u0107ih 10 na 5 godina radnog iskustva, kako bi se omogu\u0107ilo da vr\u0161ilac du\u017enosti direktora, koji prethodno nije ispunjavao zakonske kriterijume, bude (ponovo) imenovan. Ova zakonska promjena je, dakle, de facto dovela u pitanje ure\u0111iva\u010dku nezavisnost Javnog servisa, \u0161to je klju\u010dno za objektivno i nezavisno medijsko okru\u017eenje u zemlji. \u0160tavi\u0161e, ponovno imenovanje se dogodilo uprkos pravosna\u017enoj presudi suda u tom slu\u010daju, \u0161to jasno pokazuje nedostatak volje da se po\u0161tuju pravosna\u017ene sudske presude.<\/p>\n
Jo\u0161 jedan zna\u010dajan primjer je izmjena Op\u0161teg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim je izbor direktora \u0161kola sa \u0161kolskih odbora, uz u\u010de\u0161\u0107e roditelja i nastavnika, prenijeto na Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Ovo predstavlja zna\u010dajno nazadovanje u odnosu na prethodne reforme usmjerene na decentralizaciju dono\u0161enja odluka unutar obrazovnog sistema. Centralizovano biranje direktora \u0161kola od strane Ministarstva potencijalno ponovo uspostavlja prevlast politi\u010dke podobnosti u obrazovnom sistemu.<\/p>\n
Jo\u0161 jedan zabrinjavaju\u0107i slu\u010daj je izmjena Zakona o energetici. Prvobitno najavljena kao tehni\u010dko prilago\u0111avanje u skladu sa uvo\u0111enjem klju\u010dnog Zakona o kori\u0161\u0107enju energije iz obnovljivih izvora, izmjena je napravila su\u0161tinsku promjenu unutar institucionalnog okvira energetskog sektora. Tako je umjesto tehni\u010dkih prilago\u0111avanja, do\u0161lo do izmjene postupka za izbor \u010dlanova i predsjednika Odbora Regulatorne agencije, \u010dime se potencijalno uti\u010de na nezavisnost ovog va\u017enog tijela, koje ima klju\u010dnu ulogu u sprovo\u0111enju relevantnih EU regulatornih politika i slu\u017ei kao jedan od mehanizama nadzora za dr\u017eavna preduze\u0107a u energetskom sektoru.<\/p>\n
Izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru su imale za cilj da ukinu nezavisnu Upravu za inspekcijske poslove, koja je osnovana prije vi\u0161e od deset godina uz podr\u0161ku EU, istovremeno prebacuju\u0107i kontrolu nad inspekcijama direktno u ruke nadle\u017enih ministarstava. Ovo je zabrinjavaju\u0107e jer pove\u0107ava rizik od politi\u010dkog uticaja.<\/p>\n
Izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave uvele su novi instrument finansijskog ujedna\u010davanja op\u0161tina, koji je dao Ministarstvu finansija diskreciono pravo da uzima sredstva iz nekih op\u0161tina i prebacuje ih drugim op\u0161tinama bez utvr\u0111enih zakonskih kriterijuma i suprotno na\u010delima decentralizacije vlasti.<\/p>\n
Uprkos negativnim reakcijama od strane Centralne banke, Udru\u017eenja banaka i Delegacije EU, Skup\u0161tina je usvojila Zakon o Razvojnoj banci bez prethodne javne rasprave. Zakon predvi\u0111a osnivanje kvazi-komercijalne banke sa mogu\u0107no\u0161\u0107u obavljanja platnog prometa i prihvatanja depozita, ali bez istih regulatornih kontrola koje se primjenjuju na komercijalne banke i sa nejasnom strukturom upravljanja. Ova nejasno\u0107a mo\u017ee dovesti do politizacije institucije, jer daje Vladi, umjesto Centralnoj banci, gotovo neograni\u010denu fleksibilnost u oblikovanju njenog funkcionisanja.<\/p>\n
Najnovije izmjene Zakona o unutra\u0161njim poslovima otvaraju put politi\u010dkoj kontroli procesa zapo\u0161ljavanja i napredovanja policijskih slu\u017ebenika, \u010dime se zna\u010dajno odstupa od preporuka Evropske komisije da \u201eimenovanja na osnovu zasluga i proceduralne za\u0161tite od politi\u010dkog uticaja treba da budu vode\u0107i principi u reformi policije\u201c.<\/p>\n
Umjesto nezavisne komisije koju nadgleda Uprava za ljudske resurse koja provjerava znanje, sposobnosti, kompetencije i vje\u0161tine kandidata za zapo\u0161ljavanje unutar Uprave policije, ministar \u0107e u skladu sa izmjenama Zakona biti odgovoran za formiranje komisije i odre\u0111ivanje kriterijuma koje \u0107e ta komisija primjenjivati. Novi postupak zapo\u0161ljavanja bi\u0107e sproveden bez javnog ogla\u0161avanja, \u0161to je suprotno odredbama Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima, koji garantuje jednake mogu\u0107nosti za zapo\u0161ljavanje svim gra\u0111anima.<\/p>\n
Tako\u0111e, izmjene uvode mogu\u0107nost “vanrednog napredovanja”, \u0161to omogu\u0107ava potencijalna selektivna unapre\u0111enja kroz skra\u0107eni postupak. Ovo je u suprotnosti sa preporukama GRECO-a za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori, koje zahtijevaju da se sva napredovanja u policiji zasnivaju na zaslugama bez neprimjerenog politi\u010dkog uticaja.<\/p>\n
Izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama predvi\u0111aju produ\u017eenje mandata uglednim pravnicima u Sudskom savjetu za dvije godine ukoliko se poslanici ne mogu dogovoriti o izboru novih \u010dlanova. Ova odredba mo\u017ee podsta\u0107i politi\u010dku trgovinu oko va\u017enih javnih funkcija. Ovo rje\u0161enje je tako\u0111e sporno i sa aspekta uskla\u0111enosti sa Ustavom Crne Gore koji jasno navodi da mandat \u010dlanova Sudskog savjeta, koji ima predsjednika i devet \u010dlanova, traje \u010detiri godine.<\/p>\n
Svi ovi primjeri ne samo da predstavljaju o\u010digledne dokaze pogor\u0161anja demokratskih principa i praksi, ve\u0107 se ovakvim delovanjem \u017eeli uspostaviti politi\u010dka kontrola nad tijelima od kojih se o\u010dekuje da budu profesionalna i nezavisna.<\/p>\n
3. Izostaje reforma javne uprave<\/strong><\/p>\nOdlaganje usvajanja dva klju\u010dna zakona koja defini\u0161u funkcionisanje klju\u010dnih dr\u017eavnih institucija poput Vlade i Skup\u0161tine pokazatelj je zabrinjavaju\u0107eg nedostatka odgovornosti.<\/p>\n
Zakon o Vladi, koji je ve\u0107 pripremljen i bio predmet konsultacija sa Venecijanskom i Evropskom komisijom prije dvije godine, a koji predvi\u0111a 15 ministarstava, je stavljen po strani. Usvajanje ovog zakona je posebno va\u017eno jer bi standardizovalo aktivnosti izvr\u0161ne vlasti, ograni\u010dilo zloupotrebe i jasno odredilo ovla\u0161\u0107enja Vlade u situacijama poput gubitka povjerenja, \u0161to je bio slu\u010daj u prethodnom periodu.<\/p>\n
O\u010digledan razlog za odlaganje usvajanja ovog zakona je sastav 44. Vlade, koji nije u saglasju ne samo sa nacrtom ovog zakona, ve\u0107 i sa proklamovanim dr\u017eavnim prioritetima i obavezama koje proizilaze iz procesa EU integracija. Sa ukupno 32 \u010dlana, 7 potpredsjednika i 24 ministra, aktuelna Vlada je najve\u0107a u istoriji Crne Gore i jedna od najve\u0107ih u svijetu.<\/p>\n
Ako ovom broju dodamo i savjetnike premijera, savjetnike svih sedam potpredsjednika, kao i vi\u0161e od 50 dr\u017eavnih sekretara, dolazimo do broja od vi\u0161e od 100 visokih dr\u017eavnih funkcionera samo u Vladi Crne Gore. Ovo je samo simboli\u010dan primjer onoga \u0161to je mnogo \u0161iri trend pove\u0107anja broja politi\u010dki postavljenih slu\u017ebenika.<\/p>\n
U isto vrijeme, ka\u0161njenje u usvajanju Zakona o Skup\u0161tini je jednako zabrinjavaju\u0107e. Ovaj zakon je klju\u010dan za regulisanje brojnih trenutno neure\u0111enih situacija, ja\u010danje odgovornosti Skup\u0161tine i osiguranje njenog efikasnog funkcionisanja, posebno u klju\u010dnim pitanjima kao \u0161to su imenovanja u pravosudnom sistemu, poput objavljivanja novog javnog poziva za izbor jednog nedostaju\u0107eg sudije Ustavnog suda, na koji se \u010deka gotovo tri mjeseca, ili objavljivanja javnog poziva za izbor dva nedostaju\u0107a \u010dlana Tu\u017eila\u010dkog savjeta. Kontinuirano nepreduzimanje koraka u ovom pravcu ne samo da ometa zakonodavni proces, ve\u0107 tako\u0111e podriva povjerenje javnosti u institucije \u010dija je uloga da \u0161tite demokratske principe.<\/p>\n
\u0160ire posmatrano, reforma javne uprave u Crnoj Gori je u zastoju. Jedan od glavnih problema je rastu\u0107i politi\u010dki uticaj na klju\u010dne institucije, \u0161to prijeti nezavisnosti i profesionalizaciji javnog sektora. Nedavne zakonodavne promjene omogu\u0107ile su pove\u0107anu politi\u010dku kontrolu nad javnim institucijama, uklju\u010duju\u0107i javni medijski emiter, obrazovni sistem, finansijske institucije, policiju, inspekcijske slu\u017ebe itd. Sve to podriva reforme usmjerene na obezbje\u0111ivanje profesionalne, nezavisne i efikasne javne uprave, \u0161to je klju\u010dni uslov za integraciju u EU.<\/p>\n
Pored toga, glomazna Vlada, sa sve ve\u0107im brojem politi\u010dkih postavljenja, zna\u010dajno doprinosi neefikasnosti i politizaciji javne uprave, bivaju\u0107i tako u koliziji sa reformama koje bi trebalo da promovi\u0161u imenovanja zasnovana na zaslugama i transparentnosti.<\/p>\n
4. Nema su\u0161tinske reforme sudstva<\/strong><\/p>\nSudije Specijalnog odjeljenja Vi\u0161eg suda u Podgorici, koje su zadu\u017eene za postupanje u slu\u010dajevima organizovanog kriminala i korupcije, upozorile su donosioce odluka i javnost na “alarmantnu situaciju” zbog nedovoljnih resursa i rastu\u0107eg broja nerije\u0161enih predmeta, jasno stavljaju\u0107i do znanja da \u0107e Crna Gora imati pote\u0161ko\u0107a u ispunjavanju kriterijuma iz pregovara\u010dkih poglavlja bez hitnih reformi u sudstvu. Izrazili su zabrinutost zbog nemogu\u0107nosti imenovanja kvalifikovanih sudija usled sistemskih problema i neadekvatnih uslova rada, \u0161to odvra\u0107a mlade stru\u010dnjake od anga\u017emana u pravosu\u0111u.<\/p>\n
Sudije su istakle razloge za zna\u010dajno zaostajanje u rje\u0161avanju predmeta, ocjenjuju\u0107i svoje uslove rada kao nepovoljne u pore\u0111enju sa sli\u010dnim sudskim odjeljenjima u regionu i pozvale na hitne i sveobuhvatne reforme, uklju\u010duju\u0107i izmjene Krivi\u010dnog zakonika i pove\u0107anje broja zaposlenih, kako bi se efikasno rje\u0161avali slu\u010dajevi organizovanog kriminala i korupcije, ali i osiguralo da pravosudni sistem mo\u017ee ispuniti svoju klju\u010dnu ulogu u ja\u010danju vladavine prava u dru\u0161tvu.<\/p>\n
Specijalno odjeljenje Vi\u0161eg suda je od su\u0161tinskog zna\u010daja za ispunjavanje obaveza koje proisti\u010du iz pregovora o pristupanju EU; me\u0111utim, utisak je da se ova situacija ne shvata dovoljno ozbiljno, a Vlada ne uspijeva da se uhvati u ko\u0161tac sa ovim urgentnim izazovima.<\/p>\n
Iako je prioritet dat IBAR zakonima, sti\u010de se utisak da su oni usvojeni samo kako bi se ispunili formalni zahtjevi za dobijanje IBAR-a dok su, sa druge strane, klju\u010dne sistemske reforme jo\u0161 uvijek neadresirane.<\/p>\n
Bez rje\u0161avanja ovih pitanja, dovodi se u pitanje i rad vrhovnog i specijalnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva, i cjelokupan napredak u demokratskom razvoju i procesu pristupanja u EU.<\/p>\n
5. Predlog Zakona o agentima stranog uticaja predstavlja direktan napad na civilni sector<\/strong><\/p>\nU oktobru 2024. godine, djelovi vladaju\u0107e ve\u0107ine zatra\u017eili su hitno dono\u0161enje Zakona o agentima stranog uticaja. Prema ovom zahtjevu, Zakon bi se odnosio na one koji “\u2026poku\u0161avaju da uti\u010du na unutra\u0161nju i spoljnu politiku na\u0161e zemlje pod pla\u0161tom NVO\u2026\u201d<\/p>\n
Ova inicijativa je od strane brojnih NVO organizacija do\u017eivljena kao poku\u0161aj institucionalnog pritiska protiv civilnog sektora i potez koji ugro\u017eava slobodu govora i udru\u017eivanja kao fundamentalne vrijednosti svakog demokratskog dru\u0161tva. \u0160ire gledano, sli\u010dan zakon u Gruziji je od strane EU ocijenjen kao primjer potencijalnog malignog uticaja.<\/p>\n
Stoga, ova inicijativa je protuma\u010dena kao jasno odstupanje od osnovnih vrijednosti i standarda EU kojima te\u017eimo na putu ka punopravnom \u010dlanstvu u EU.<\/p>\n
6. Nezakonita postavljenja i razrje\u0161enja podrivaju vladavinu prava<\/strong><\/p>\nPosljednjih mjeseci, Vlada je donijela niz odluka koje su izazvale opravdane sumnje u vezi sa njihovom uskla\u0111eno\u0161\u0107u sa principima dobrog upravljanja. Ova postupanja Vlade pokazuju zabrinjavaju\u0107i obrazac nezakonitog pona\u0161anja.<\/p>\n
I neustavna smjena Zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i smjena direktora Uprave policije primjeri su ignorisanja vladavine prava.<\/p>\n
Razrje\u0161enje Zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, bez jasnog pravnog opravdanja, predstavlja nepo\u0161tovanje zakona od strane Vlade. Mandat Zastupnice je proizvoljno prekinut, \u0161to je izazvalo zabrinutost stru\u010dne javnosti po pitanju politi\u010dkih motiva koji stoje iza ove odluke. Nekoliko mjeseci kasnije, sudovi su potvrdili kr\u0161enje zakona i Ustava od strane Vlade Crne Gore u ovom slu\u010daju.<\/p>\n
U isto vrijeme, Vlada je smijenila direktora Uprave policije i izabrala novog, vr\u0161ioca du\u017enosti, na predlog premijera, iako za to nije postojao pravni osnov u Zakonu o unutra\u0161njim poslovima, koji propisuje da direktora mo\u017ee predlo\u017eiti samo Ministar unutra\u0161njih poslova. Sud je kasnije presudio u korist biv\u0161eg direktora Uprave policije.<\/p>\n
Ovi slu\u010dajevi odra\u017eavaju poku\u0161aje Vlade da razrje\u0161ava i imenuje pojedince na klju\u010dne pozicije uz kr\u0161enje zakona, \u010dime se podriva vladavina prava i za\u0161tita ljudskih prava.<\/p>\n
7. Pogor\u0161anje odnosa sa Hrvatskom remeti dobrosusjedske odnose kao jedan od klju\u010dnih preduslova za \u010dlanstvo u EU<\/strong><\/p>\nDobrosusjedski odnosi su klju\u010dni za proces EU integracija, jer EU vidi regionalnu saradnju i stabilnost kao klju\u010dne faktore za pristupanje i punopravno \u010dlanstvo. Me\u0111utim, usvajanje Rezolucije o Jasenovcu od strane Skup\u0161tine Crne Gore je uticalo na pogor\u0161anje odnosa sa Hrvatskom, jedinom susjednom zemljom koja je \u010dlanica EU.<\/p>\n
Sti\u010de se utisak da je usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu Crna Gora napravila nepotreban korak, otvaraju\u0107i sumnje o tome da li je ovaj potez zaista bio u najboljem dr\u017eavnom interesu zemlje. S obzirom na to da je Srbija izbjegla usvajanje sli\u010dne rezolucije, pozivaju\u0107i se na zabrinutost zbog potencijalne \u0161tete po odnose sa Hrvatskom, postavlja se pitanje za\u0161to se Crna Gora uklju\u010dila u ovo pitanje.<\/p>\n
Kao odgovor na usvajanje Rezolucije, Hrvatska je proglasila predsjednika Skup\u0161tine i potpredsjednika Vlade, dvije klju\u010dne li\u010dnosti uz premijera unutar vladaju\u0107e ve\u0107ine, za personae non gratae po njihovim rije\u010dima “zbog sistemskog djelovanja na naru\u0161avanju dobrosusjedskih odnosa” i “kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutra\u0161nje politi\u010dke svrhe.”<\/p>\n
Iako obje zemlje dijele istoriju saradnje u post-jugoslovenskim regionalnim inicijativama, uklju\u010duju\u0107i zajedni\u010dke napore za euro-atlantsku integraciju, ovi sporovi su zategli nekada\u0161nje prijateljske odnose izme\u0111u dvije susjedne zemlje.<\/p>\n
8. Populisti\u010dke ekonomske mjere izazivaju zna\u010dajnu zabrinutost<\/strong><\/p>\nNedavne ekonomske mjere Vlade Crne Gore izazvale su zna\u010dajnu zabrinutost stru\u010dne javnosti, relevantnih doma\u0107ih institucija, ali i me\u0111unarodnih organizacija, posebno zbog preusmjeravanja sredstava iz dr\u017eavnog Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (Fond PIO) u potro\u0161nju doma\u0107instava i korporativne profite. Smanjenjem doprinosa za penzije, Vlada je stvorila zna\u010dajan deficit u Fondu PIO, koji planira da pokrije kroz indirektno oporezivanje nekih klju\u010dnih ekonomskih sektora, uklju\u010duju\u0107i turizam i poljoprivredu, smanjuju\u0107i tako me\u0111unarodnu konkurentnost ovih privrednih grana.<\/p>\n
Ovaj pristup uru\u0161ava postoje\u0107i penzioni sistem, efektivno pretvaraju\u0107i penzije u mehanizam socijalne za\u0161tite umjesto ekonomske kategorije zasnovane na penzionim doprinosima. Ove mjere su uvedene bez pokretanja sveobuhvatne reforme penzionog sistema i, \u0161to je jo\u0161 kriti\u010dnije, bez konsultacija sa \u0161irom javno\u0161\u0107u ili stru\u010dnjacima iz ove oblasti.<\/p>\n
Realno je o\u010dekivati da ovakve politike pogor\u0161aju fiskalnu poziciju Crne Gore, jer \u0107e deficit penzionog fonda opteretiti javne finansije. Pored toga, pove\u0107anje indirektnog oporezivanja moglo bi dodatno pogor\u0161ati situaciju pove\u0107anjem inflacije, \u0161to bi dodatno opteretilo ekonomiju i smanjilo kupovnu mo\u0107 gra\u0111ana. Ova kombinacija fiskalnog optere\u0107enja i inflacije izaziva sna\u017enu zabrinutost stru\u010dne javnosti.<\/p>\n
9. Neokon\u010dani lokalni izbori u op\u0161tini \u0160avnik odra\u017eavaju slabost crnogorskog izbornog sistema<\/strong><\/p>\nKona\u010dni rezultati izbora za odbornike u op\u0161tini \u0160avnik, odr\u017eani u oktobru 2022. godine, nijesu objavljeni zbog \u010dinjenice da izbori nijesu zavr\u0161eni na dva bira\u010dka mjesta. Zbog nedostataka izbornog sistema, de\u0161ava se situacija u kojoj, nakon prigovora, Dr\u017eavna izborna komisija donosi odluku kojom tra\u017ei od Op\u0161tinske izborne komisije \u0160avnik da donese odluku o ponavljanju izbora na dva bira\u010dka mjesta, nakon \u010dega se ova odluka ne usvaja zbog politi\u010dke podijeljenosti unutar same komisije. Na ovaj na\u010din, dvije godine nakon \u0161to su zapo\u010deli, lokalni izbori u op\u0161tini \u0160avnik jo\u0161 uvijek nijesu zavr\u0161eni.<\/p>\n
Primjer \u0160avnika pokazuje sve slabosti crnogorskog izbornog sistema, kao \u0161to su problemi nea\u017eurnog bira\u010dkog spiska i “izbornog turizma”, gdje se bira\u010di prebacuju iz jedne op\u0161tine u drugu samo radi glasanja, ali i politi\u010dke zloupotrebe izborne administracije, kao i neadekvatne reakcije dr\u017eavnih institucija u cilju okon\u010danja izbora. Na taj na\u010din, izbori u \u0160avniku su, na\u017ealost, postali simbol poraza na\u0161eg izbornog sistema.<\/p>\n
Pitanje lokalnih izbora u \u0160avniku tako\u0111e ima aspekte koje bi trebalo rije\u0161iti kroz rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, uklju\u010duju\u0107i i izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika. Me\u0111utim, sveobuhvatna izborna reforma nije napredovala.<\/p>\n
Ovaj nedostatak politi\u010dke volje da se donesu potrebne reforme sugeri\u0161e da Vlada nema jasan ili djelotvoran plan za unapre\u0111enje izbornog sistema, \u010dime se stvara ciklus nerazrije\u0161enih kriza lokalne vlasti.<\/p>\n
10. Izostaje institucionalna podr\u0161ka kao odgovor na ekolo\u0161ke krize i vanredne situacije<\/strong><\/p>\nOdgovori na ekolo\u0161ke krize i vanredne situacije u Crnoj Gori ukazuju na ozbiljne nedostatke u institucionalnoj reakciji. Lokalne samouprave su u ve\u0107ini slu\u010dajeva ostavljene da se same bore bez adekvatne podr\u0161ke centralne vlasti. Tokom najnovijeg izbijanja “Kju groznice”, poljoprivrednici su hitno apelovali na relevantne organe vlasti tra\u017ee\u0107i hitniju i koordinisaniju podr\u0161ku sa nivoa Vlade.<\/p>\n
Spora reakcija nagla\u0161ava neefikasnost intervencije na dr\u017eavnom nivou, gdje su u te\u0161kim situacijama op\u0161tine primorane da se same bore, uz to bez adekvatnih kapacitete.<\/p>\n
Tako\u0111e, lokalne vlasti su uglavnom ostavljene i da same rje\u0161avaju probleme gra\u0111ana i privrede izazvane vremenskim nepogodama. Tako je bilo i sa op\u0161tinom \u0160avnik, koja je ozbiljno pogo\u0111ena velikim poplavama, i uprkos apelima, prema izjavama \u010delnika op\u0161tine, nije dobila potrebnu pomo\u0107 od centralne vlasti.<\/p>\n
Sli\u010dni incidenti, poput kontaminacije olovom u barskoj luci, ukazuju na to kako su i radnici i gra\u0111ani izlo\u017eeni riziku zbog nedostatka brze institucionalne kontrole i nadzora. U ovom slu\u010daju, du\u017ei vremenski period gra\u0111ani nisu bili upozoreni na visoke koncentracije \u0161tetnih materija u reonu Luke Bar, koja se nalazi u blizini \u0161eta\u010dke zone grada.<\/p>\n
Svi ovi slu\u010dajevi nagla\u0161avaju \u0161iri sistemski problem u Crnoj Gori: neuspjeh dr\u017eavnih institucija da ponude pravovremenu i djelotvornu podr\u0161ku op\u0161tinama tokom ekolo\u0161kih kriza i vanrednih situacija. Ovo sve pokazuje nedostatak sveobuhvatne strategije upravljanja za\u0161titom \u017eivotne sredine na dr\u017eavnom nivou.<\/p>\n
***<\/p>\n
Svi navedeni zabrinjavaju\u0107i trendovi predstavljaju znak upozorenja i poziv na akciju. U suprotnom, ako se ove tendencije nastave, zemlja \u0107e se suo\u010diti sa usporavanjem svog puta ka EU i pogor\u0161anjem stepena svog demokratskog razvoja.<\/p>\n
Demokratija nije jednosmjerna ulica, ve\u0107 proces koji se svakodnevno njeguje i unapre\u0111uje. Tako\u0111e, proces pristupanja EU, kao dr\u017eavni vanjskopoliti\u010dki prioritet i strate\u0161ka orijentacija, podr\u017ean od strane velike ve\u0107ine gra\u0111ana Crne Gore, zahtijeva punu posve\u0107enost i odgovornost donosilaca odluka.<\/p>\n
Stoga je od izuzetne va\u017enosti da Vlada i vladaju\u0107a ve\u0107ina promijene svoje politi\u010dko i institucionalno pona\u0161anje, te poka\u017eu jasnu posve\u0107enost demokratskim principima i vladavini prava, kako bi dr\u017eava svojim gra\u0111anima mogla isporu\u010diti proklamovani cilj, a to je \u010dlanstvo u EU 2028. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Djelovanje aktuelne Vlade i parlamentarne ve\u0107ine karakteri\u0161u postupci koji dovode u pitanje postignuti demokratski napredak, kao i prioritete i obaveze iz pregovora o pristupanju EU, i istovremeno podrivaju dugoro\u010dne reformske procese u Crnoj Gori, navodi se u analizi koju je pripremio Kabinet Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovi\u0107a. U saop\u0161tenju Kancelarije za odnose s javno\u0161\u0107u predsjednika […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":375878,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-414843","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414843","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=414843"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414843\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":414848,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414843\/revisions\/414848"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/375878"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=414843"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=414843"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=414843"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}