{"id":414792,"date":"2024-10-18T18:22:17","date_gmt":"2024-10-18T16:22:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=414792"},"modified":"2024-10-18T18:22:17","modified_gmt":"2024-10-18T16:22:17","slug":"crveni-karton-zelenoj-agendi-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/18\/crveni-karton-zelenoj-agendi-u-bih\/","title":{"rendered":"Crveni karton Zelenoj agendi u BiH"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Minel Abaz<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U Federacija BiH postoji oko 2.000 divljih deponija komunalnog otpada, \u0161to zauzima oko 1 million m2 povr\u0161ine ovog entiteta. Od toga, procenat farmaceutskog otpada iznosi 20%, hemijskog otpada 23% i infektivnog otpada 55%. Bosna i Hercegovina tako\u0111er nema uspostavljen zakonodavni okvir za cirkularnu ekonomiju.<\/p>\n

Dva puta su odr\u017eani Lokalni izbori (2020. i 2024. godine) i jednom Op\u0161ti izbori (2022. godine) od trenutka kada je Bosna i Hercegovina – skupa sa Albanijom, Crnom Gorom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom – u novembru 2020. godine\u00a0<\/a>potpisala Sofijsku deklaraciju, u kojoj su navedene glavne smjernice za sprovo\u0111enje Evropske zelene agende, strategije iz 2019. godine kojoj je cilj Evropa kao prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine.<\/p>\n

Pet je klju\u010dnih oblasti, sa pojedina\u010dno utvr\u0111enim rokovima, kojima se potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan zemlje obavezuju na provo\u0111enje aktivnosti<\/a>. To su oblasti dekarbonizacije i klimatske otpornosti, cirkularne ekonomije, otklanjanje zaga\u0111enja vazduha, vode i tla, odr\u017eivi prehrambeni sistemi i ruralna podru\u010dja te biodiverzitet: za\u0161tita i obnova ekosistema.<\/p>\n

Za aktivnosti iz Akcionog plana<\/a> za realizaciju Zelene agende, koji se odnosi na period 2021-2030. godine, planirana su sredstva od devet milijardi eura<\/a>, koja su odre\u0111ena Instrumentom predpristupne pomo\u0107i (IPA III) za pomo\u0107 pri uskla\u0111ivanju privrednog rasta zemalja Zapadnog Balkana sa EU-om.<\/p>\n

Strate\u0161ki prioriteti BiH, u skladu sa acquis-em EU i povezani sa razli\u010ditim oblastima Zelene agende, obuhvataju aktivnosti na o\u010duvanju prirodnih bogatstava i pretvaranju Bosne i Hercegovine u zeleniju, odr\u017eiviju ekonomiju.<\/p>\n

\u010cetiri godine poslije, vrijeme je da provjerimo da li je i koliko Bosna i Hercegovina uradila na ispunjavanju aktivnosti iz Zelene agende ili je potpisano u Sofiji ostalo samo \u201cmrtvo slovo na papiru\u201d.<\/p>\n

\n

Od kandidatskog statusa do otvaranja pristupnih pregovora – i nazad<\/strong><\/h3>\n<\/blockquote>\n

Sredinom decembra 2022. godine, Vije\u0107e za op\u0107e poslove (GAC) podr\u017ealo je<\/a> prijedlog Evropske komisije da se Bosni i Hercegovini odobri status zemlje kandidatkinje za \u010dlanstvo u Evropskoj uniji, sa spiskom od 14 uslova koje BiH mora ispuniti u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije. Evropsko vije\u0107e je zatim, u martu 2024. godine dalo odobrenje\u00a0<\/a>za otvaranje pristupnih pregovora izme\u0111u Bosne i Hercegovine i Evropske unije.<\/p>\n

Ne\u0161to prije, u januaru 2024. godine, odr\u017eana je\u00a0<\/a>konstituiraju\u0107a sjednica Radnog tima u BiH za izradu Plana reformi za Plan rasta za Zapadni Balkan. Plan reformi za Bosnu i Hercegovinu, dokument je koji sadr\u017ei \u010detiri prioriteta, a to su: Zelena i digitalna tranzicija, razvoj privatnog sektora i poslovnog okru\u017eenja, razvoj i zadr\u017eavanje ljudskog kapitala i vladavina prava.<\/p>\n

Radni tim trebao je usaglasiti finalnu reformsku agendu u kojoj bi bile pobrojane sve reforme, odnosno investicijski projekti i potrebna finansijska sredstva za njihovu provedbu. U finalnoj verziji dokumenta predvi\u0111ena je\u00a0<\/a>jedna vrsta zelene tranzicije, kroz renoviranje javnih zgrada, reforme u polju rudarstva kao \u0161to su tranzicije rudarskih regija, te prekvalifikacija oko 20% bh. rudara i zapo\u0161ljavanje oko 40% rudara u BiH u drugim ekonomskim sektorima.<\/p>\n

No, finalna verzija nije usagla\u0161ena ni usvojena u Radnom timu Vije\u0107a ministara BiH krajem jula 2024. godine pa je Evropskoj komisiji dostavljen nepotpun dokument,\u00a0<\/a>koji ne predstavlja reformsku agendu i ne odra\u017eava sve preporuke Evropske komisije. Nepostizanjem dogovora oko finalne reformske agende za Plan rasta zastao je evropski put Bosne i Hercegovine a \u201cna \u010dekanju\u201d su ostali projekti iz oblasti zelene i digitalne tranzicije.<\/p>\n

Barem \u0161to se ti\u010de dr\u017eavnog nivoa Bosne i Hercegovine. Dr\u017eavne institucije Bosne i Hercegovine kao i instutucije bh. entiteta Republika Srpska su me\u0111u onima koje do trenutka pisanja ovog teksta nisu odgovorile na moje upite. Iz institucija bh. entiteta Federacija BiH odgovoreno je na moj upit, pa \u0107e stoga fokus ovog teksta biti upravo ovaj bh. entitet.<\/p>\n

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine pokrenula je\u00a0<\/a>u januaru 2024. godine petogodi\u0161nji strate\u0161ki program Zelena tranzicija kako bi uspostavila sistemski pristup i oja\u010dala saradnju za sprovo\u0111enje zelene tranzicije, koja \u0107e biti uskla\u0111ena sa Zelenom agendom EU za Zapadni Balkan.<\/p>\n

Finansijski sporazum za sprovo\u0111enje strate\u0161kog programa Zelena tranzicija vrijedan 1,8 miliona eura, predvi\u0111a podr\u0161ku transformaciji poslovanja za najmanje 100 kompanija u BiH u metalnoj, drvnoj, tekstilnoj i gra\u0111evinskoj industriji i proizvodnji plastike, primjenom cirkularnih praksi i pripremom za zelenu finansijsku podr\u0161ku. Pored toga, ove kompanije dobit \u0107e prilago\u0111enu tehni\u010dku podr\u0161ku kako bi se pripremile za uskla\u0111ivanje sa zahtjevima EU za uvo\u0111enje prekograni\u010dne takse na CO2 (CBAM), koja \u0107e se primjenjivati i na BiH.<\/p>\n

U junu 2024. godine, u Posavskom kantonu, koji je dio entiteta Federacija BiH, progla\u0161ena su <\/a>dva nova za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja – Stara\u010da i Ti\u0161ina. Krajem jula potpisan je\u00a0<\/a>i Finansijski sporazum za implementaciju projekata \u201eOkolinski prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zaga\u0111uju\u0107im supstancama u industrijskom i sektoru upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini (POPS)\u201c i \u201eOdr\u017eivost za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja u BiH (SPA)\u201c, a sredinom septembra <\/a>Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoli\u0161a i turizma, utvrdila izmjene i dopune Zakona o za\u0161titi prirode.<\/p>\n

Iz Federalnog ministarstva okoli\u0161a i turizma potvr\u0111eno mi je da je ovo ministarstvo, u ispunjavanju obaveza iz Sofijske deklaracije za Zapadni Balkan, provodilo aktivnosti na unapre\u0111enju zakonodavnog okvira u pogledu uskla\u0111ivanja propisa sa regulativom Evropske unije za pojedine komponente okoli\u0161a i to u oblasti za\u0161tite zraka, horizontalnog zakonodavstva, upravljanja otpadom i za\u0161tita prirode.<\/p>\n

Usvojen je novi Zakon o za\u0161titi zraka, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, donesene su Uredba o na\u010dinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za posebne kategorije otpada i uvjetima za dodjelu poticajnih sredstava, Uredba o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada i kriterijima za obra\u010dun i na\u010din pla\u0107anja naknada kao i Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom.<\/p>\n

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi prirode upu\u0107en je u Parlament Federacije BiH na razmatranje i usvajanje a u toku je izrada nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi okoli\u0161a, izmijenjena je Uredba o uvjetima ispu\u0161tanja otpadnih voda u okoli\u0161 i sustave javne kanalizacije, a na osnovu odredbi Zakona o vodama ura\u0111en je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupcima i mjerama u slu\u010dajevima akcidenata na vodama i obalnom vodnom podru\u010dju.<\/p>\n

Od planiranih projekata koji spadaju pod Zelenu agendu, kako navodi portal Istinomjer<\/a>, Elektroprivreda BiH realizirala je samo izgradnju vjetroparka Podvele\u017eje Mostar, \u010dija je instalirana snaga 48 MW, a u planu je da u neposrednoj blizini bude izgra\u0111ena i solarna elektrana. Kompanija Energoinvest d.d. tek je u oktobru 2024. godine\u00a0<\/a>potpisala ugovor o isporuci opreme za solarne elektrane.<\/p>\n

Prema podacima Eurostata, Bosna i Hercegovina u proizvodnji struje iz zelenih izvora energije sa nekih 45% prema\u0161ila je prosjek Evropske unije koji iznosi 37,5%.<\/p>\n

\n

Zapadni Balkan – Jo\u0161 uvijek daleko od cilja<\/strong><\/h3>\n<\/blockquote>\n

No, prema rije\u010dima Pippe Gallop\u00a0<\/a>iz CEE Bankwatch, Zapadni Balkan – time i Bosna i Hercegovina – daleko je od cilja. Ovo se ogleda u vi\u0161e aspekata.<\/p>\n

Prosje\u010dno 60% elektri\u010dne energije u Bosni i Hercegovini proizvodi se u termoelektranama na ugalj. Upravo ove termoelektrane, kao i rudnici uglja, najvi\u0161e doprinose emisiji stakleni\u010dkih plinova. Prema podacima Centra za odr\u017eivu energetsku tranziciju – RESET, emisija ugljendioksida iz blokova u bh. termoelektranama iznosi oko 14 miliona tona ugljendioksida godi\u0161nje. Pored ugljendioksida, termoelektrane emituju i velike koli\u010dine pra\u0161ine te sumpordioksida.<\/p>\n

Velike emisije stakleni\u010dkih plinova zna\u010de i velike materijalne tro\u0161kove, koji se ogledaju u uticaju na poljoprivredno tlo, \u0161ume, te na ljudsko zdravlje. \u0160teta od emisija, prema procjenama RESET-a, u Bosni i Hercegovini iznosi 2,5 milijardi eura.<\/p>\n

Subvencije za ugalj su jo\u0161 uvijek velike, i prema podacima\u00a0<\/a>Centra za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo BiH (CIN BiH), od 2015. do 2017. godine iznosile su oko 125 miliona eura.<\/p>\n

Ovo rezultura zaga\u0111enim zrakom u mnogim bosanskohercegova\u010dkim gradovima. Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, tokom zimskih mjeseci jedan je od najzaga\u0111enijih gradova svijeta. Iznosi prosje\u010dne godi\u0161nje koncentracije sitne pra\u0161ine znaju biti i do tri puta ve\u0107e od gornjih granica preporu\u010denih od Svjetske zdravstvene organizacije.<\/p>\n

Zaga\u0111enju zraka u BiH doprinosi i drumski saobra\u0107aj, iz kojeg je najvi\u0161i udio emisija CO2 iz sektora saobra\u0107aja, vi\u0161e od 90%. Ukupan procenat emisija stakleni\u010dkih plinova iz transporta, u 2018. godini iznosili su oko 18%.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina i dalje je najvi\u0161e orijentisana na izgradnju malih hidroelektrana (mHE), koje su se pokazale kao naj\u0161tetnije zbog uni\u0161tavanja rijeka i drugih prirodnih bogatstava te zbog male koristi za lokalnu zajednicu i dru\u0161tvo. Ukratko, po pitanju mHE, \u0161teta je ve\u0107a od benefita. Pri tome, pri gradnji mHE, kao i drugih sli\u010dnih projekata, nije bilo govora o konceptu gra\u0111anske energije<\/a>.<\/p>\n

U bh. enitetu Federacija BiH, prema podacima CIN-a BiH, postoji oko 2.000 divljih deponija komunalnog otpada, \u0161to zauzima oko 1 million m2 povr\u0161ine ovog entiteta. Od toga, procenat farmaceutskog otpada iznosi 20%, hemijskog otpada 23% i infektivnog otpada 55%. Bosna i Hercegovina tako\u0111er nema uspostavljen zakonodavni okvir za cirkularnu ekonomiju.<\/p>\n

Kada su u pitanju \u0161ume, primjer Op\u0107ine Trnovo mo\u017ee nam objasniti ovu situaciju. Administracija ove lokalne zajednice 2020. godine dozvolila je bespravnu sje\u010du \u0161ume u blizini Olimpijskog centra na planini Bjela\u0161nici za potrebe gra\u0111enja sportskih terena, hotela i apartmana. Na\u010delnik Op\u0107ine Trnovo, Ibro Berilo, uhap\u0161en je u augustu 2024. godine pod optu\u017ebama zloupotrebe polo\u017eaja.<\/p>\n

U Bosni i Hercegovini samo 18 gradova<\/a> ima sisteme za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda, a do postrojenja dolazi samo dio prikupljenih otpadnih voda.<\/p>\n

Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja susre\u0107u se sa mnogim problemima<\/a>, od nelegalne gradnje na njima, preko odlaganja otpada. Ovo rezultira negativnim impaktima na \u017eivi svijet i biodiverzitet u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima.<\/p>\n

\n

Zelena budu\u0107nost BiH – nada, bez optimizma<\/strong><\/h3>\n<\/blockquote>\n

Institucije Bosne i Hercegovine kao i institucije dva bosanskohercegova\u010dka entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske) nisu uradile koliko su trebale i morale u prethodne \u010detiri godine, otkad je potpisana Sofijska deklaracija. Iako su napravljeni odre\u0111eni akcioni planovi i strategije, institucije su vi\u0161e radile na izbjegavanju i zaobila\u017eenju ovih aktivnosti umjesto na ispunjavanju preuzetih obaveza. U ovom trenutku, preuzete obaveze nisu procijenjene niti prihva\u0107ene ozbiljno, pa samim tim napredak je <\/a>ograni\u010den ili nikakav<\/a>. Te\u0161ko je stoga o\u010dekivati da \u0107e Bosna i Hercegovina, ukoliko ne ubrza na realizaciji, postati karbonski neutralna do 2050. godine.<\/p>\n

Da bi se to ostvarilo, bosanskohercegova\u010dke institucije, sve od dr\u017eavnog nivoa, preko entitetskih i kantonalnih, do op\u0107inskih trebaju se aktivnije uklju\u010diti u ispunjavanje aktivnosti preuzetih Zelenom agendom i Sofijskom deklaracijom. Za ovo su potrebni konkretni projekti i ideje a da bi sve relevantne institucije djelovale zajedni\u010dki i koordinisano, neophodne su jasne procedure kao i dono\u0161enje novih zakona. Tako\u0111er, potrebno je izvr\u0161iti i uskla\u0111ivanje ve\u0107 postoje\u0107ih sa novim politikama, strategijama i planovima. Op\u0107ina Breza jedan je od primjera<\/a> koji se mo\u017ee istaknuti kao pozitivan.<\/p>\n

Prijedloge za pobolj\u0161anje akcionog plana za sprovo\u0111enje Zelene agende na Zapadnom Balkanu, kako bi se postigli bolji rezultati i efikasnije koristili fondovi EU za za\u0161titu \u017eivotne sredine, dala je grupa nevladinih organizacija<\/a> sa Zapadnog Balkana. \u201cBez obavezuju\u0107e implementacije i bez posljedica za nesprovo\u0111enje, napredak je previ\u0161e spor\u201d, navodi se u saop\u0161tenju grupe nevladinih organizacija.<\/p>\n

Da preuzete obaveze nisu procijenjene niti prihva\u0107ene ozbiljno pa samim tim ni ispunjene, najvi\u0161e su demonstrirale poplave i odroni koji su poharali Bosnu i Hercegovinu po\u010detkom oktobra 2024. godine. Najve\u0107e i naj\u0161tetnije poplave koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu desile su se samo dva dana prije odr\u017eavanja lokalnih izbora i nekoliko dana prije odr\u017eavanja godi\u0161njeg ministarskog sastanka<\/a> o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan u Hamburgu.<\/p>\n

Upravo su ove poplave i odroni najbolji odgovor na pitanje jesmo li iznevjerili zelenu agendu.<\/p>\n

Tekst je nastao u sklopu izdanja \u201c<\/em><\/strong>Pri\u010da iz regije<\/em><\/strong><\/a>\u201d kojeg realizuje <\/em><\/strong>Res Publica<\/em><\/strong><\/a>\u00a0i\u00a0<\/em><\/strong>Institut za komunikacijske studije<\/em><\/strong><\/a>, u saradnji s partnerima iz Crna Gora (<\/em><\/strong>PCNEN<\/em><\/strong><\/a>), Kosova (<\/em><\/strong>Sbunker<\/em><\/strong><\/a>), Srbije (<\/em><\/strong>Autonomija<\/em><\/strong><\/a>), Bosne i Hercegovine (<\/em><\/strong>Analiziraj.ba<\/em><\/strong><\/a>), i Albaniji (<\/em><\/strong>Exit News<\/em><\/strong><\/a>), u okviru projekta \u201cKori\u0161\u0107enje novinarstva zasnovanog na \u010dinjenicama za podizanje svijesti i suprotstavljanje dezinformacijama u medijskom prostoru\u201d uz podr\u0161ku Britanske ambasade u Skoplju.<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najve\u0107e i naj\u0161tetnije poplave koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu desile su se samo dva dana prije odr\u017eavanja lokalnih izbora i nekoliko dana prije odr\u017eavanja godi\u0161njeg ministarskog sastanka o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan u Hamburgu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":414795,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-414792","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414792","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=414792"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414792\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":414796,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414792\/revisions\/414796"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/414795"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=414792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=414792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=414792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}