{"id":414750,"date":"2024-10-19T01:40:33","date_gmt":"2024-10-18T23:40:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=414750"},"modified":"2024-10-19T01:40:33","modified_gmt":"2024-10-18T23:40:33","slug":"imaju-li-palestina-i-izrael-jednak-medijski-tretman-ili-svjedocimo-proizvodnji-pristanka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/19\/imaju-li-palestina-i-izrael-jednak-medijski-tretman-ili-svjedocimo-proizvodnji-pristanka\/","title":{"rendered":"Imaju li Palestina i Izrael jednak medijski tretman ili svjedo\u010dimo \u2018proizvodnji pristanka\u2019?"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Marin Prvanlis<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>\u201cMasovni mediji slu\u017ee kao sustav za preno\u0161enje poruka i simbola op\u0107oj populaciji. Njihova je funkcija zabaviti, zaokupiti i informirati te usaditi pojedincima vrijednosti, uvjerenja i kodekse pona\u0161anja koji \u0107e ih integrirati u institucionalne strukture \u0161ireg dru\u0161tva. U svijetu koncentriranog bogatstva i velikih sukoba klasnih interesa, ispunjavanje ove uloge zahtjeva sustavnu propagandu\u201d, napisao je\u00a0Noam Chomsky\u00a0u svom bestseleru \u201cProizvodnja pristanka\u201d iz 1988. godine.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, do dandanas se ni\u0161ta nije promijenilo. \u0160tovi\u0161e \u2013 \u010dak je i gore. Tako su poruke koje prevladavaju informacijskim prostorom zapadnih mainstream medija pri izvje\u0161tavanju o kriznoj situaciji na podru\u010dju Pojasa Gaze, \u010de\u0161\u0107e nego rje\u0111e, fino prilago\u0111ene kako bi javnost u\u010dinile manje osjetljivom na strahote koje upravo pro\u017eivljava narod Palestine. U fokusu je pravo Izraela na obranu, ponavlja se kako Hamasovci dr\u017ee svoju rodbinu i susjede kao \u017eive \u0161titove, a ve\u0107ina ubijenih u neselektivnim bomba\u0161kim napadima su \u201cteroristi\u201d.<\/p>\n<p>Ipak, dosad mo\u017eda ni\u0161ta nije ilustriralo zloporabu masovnih medija kao pokrivanje ubojstva \u010detvorice 19-godi\u0161njih vojnika IDF-a od strane Hezbollaha i njihovog potpunog nedostatka interesa za 19-godi\u0161njeg bolni\u010dkog pacijenta koji je \u017eiv spaljen od strane IDF-a u Gazi. Naime, u ponedjeljak se na Sky Newsu pojavio \u0161okantno neprimjeren naslov \u201cIzrael imenovao tinejd\u017eerske vojnike ubijene u napadu dronovima Hezbollaha \u2013 dok je \u201923 umrlo\u2019 u udaru na \u0161kolu u Gazi\u201d. Pritom, Sky za Palestince koristi pasivni glagol \u201cumrijeti\u201d, dok su aktivni izraelski vojnici predstavljeni kao \u201ctinejd\u017eeri\u201d koji su igrom slu\u010daja postali \u201c\u017ertve\u201d neisprovociranog napada koji ih je \u201cubio\u201d.<\/p>\n<h3>Razmjeri propagande<\/h3>\n<p>\u201cOptu\u017euje li Sky News Izrael da koristi djecu kao vojnike?\u201d, po \u010ditanju ovog naslova se\u00a0zapitala\u00a0Francesca Albanese, posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za okupirana palestinska podru\u010dja. Tako\u0111er, Sky u izvje\u0161taju nije niti jednom spomenuo \u010dinjenicu da je napad bio na vojnu bazu, ostavljaju\u0107i publiku s dojmom da je ciljan trgova\u010dki centar ili tako ne\u0161to.<\/p>\n<p>A dodatnom sociolo\u0161kom i medijskom analizom ovog naslova dobije se uvid o stvarnim (i zastra\u0161uju\u0107im) razmjerima propagande upakiranih u svega 16 rije\u010di. Primjerice:<\/p>\n<blockquote>\n<h5>1. Tretiranje \u010detiri izraelska vojnika kao va\u017enija od 23 palestinske djece (predvode\u0107i pri\u010du s njihovom smr\u0107u i samo navode\u0107i ostale na kraju) implicira da su njihovi \u017eivoti od ve\u0107e vrijednosti.<\/h5>\n<h5>2. Infantiliziranje aktivnih vojnika kao \u201ctinejd\u017eera\u201d, bez nagla\u0161avanja dobi \u0161kolaraca, unato\u010d tome \u0161to su mnogi od njih vidljivo mla\u0111i.<\/h5>\n<h5>3. Stavljanje zastra\u0161uju\u0107ih citata oko \u201c23 umrlo\u201d, s namjerom suptilnog potkopavanja vjerodostojnost te tvrdnje. \u201cMo\u017eda nitko nije umro, a Palestinci samo la\u017eu?\u201d<\/h5>\n<h5>4. Kori\u0161tenje rije\u010di \u201cnapad\u201d za akcije Hezbollaha, ali odabir neutralnije, klini\u010dke rije\u010di poput \u201cudar\u201d za izraelsku agresiju.<\/h5>\n<h5>5. Dopu\u0161tanje izraelskim izvorima da diktiraju okvir pri\u010de (\u201cIzrael imenovao tinejd\u017eerske vojnike\u201d).<\/h5>\n<h5>6. Zapravo imenovanje izraelskih vojnika, ali ne \u010dine\u0107i isto za daleko ve\u0107i broj Palestinaca, ponovno \u0161alje poruku \u010ditatelju da palestinski \u017eivoti nisu ni pribli\u017eno toliko va\u017eni, ako uop\u0107e jesu.<\/h5>\n<\/blockquote>\n<h3>Nestanak Sha\u2019bana<\/h3>\n<p>Ina\u010de, me\u0111u \u201cumrlim\u201d Palestincima je bio i\u00a0Sha\u2019ban al-Dalou, tako\u0111er 19-godi\u0161njak. Ali za razliku od mladih izraelskih vojnika, on je bio civil koji je le\u017eao u bolni\u010dkom krevetu, i umro je mnogo bolnijom i stra\u0161nijom smr\u0107u od njih. Naime, potresna snimku prikazuje al-Daloua kako gori na smrt u bolni\u010dkom krevetu, dok je jo\u0161 uvijek bio priklju\u010den na intravenoznu infuziju nakon izraelskog zra\u010dnog napada na bolnicu mu\u010denika al-Aqsa, o\u010dajni\u010dki vape\u0107i za pomo\u0107 u plamte\u0107em paklu.<\/p>\n<p>Sha\u2019ban je bio student softverskog in\u017eenjerstva na Sveu\u010dili\u0161tu Al-Azhar u Gazi, prisilno raseljen pro\u0161le godine nakon \u0161to su izraelske snage uni\u0161tile njegov dom, upravo kada je zapo\u010deo svoje sveu\u010dili\u0161ne studije. Pro\u0161log tjedna je mladi\u0107 \u010dudom pre\u017eivio izraelski napad na d\u017eamiju koji je odnio 20 \u017eivota. Na\u017ealost, Sha\u2019ban i njegova majka poginuli su u po\u017earu koji je progutao \u0161atorski kamp za raseljene civile u Gazi, nakon \u0161to je Izrael napao bolnicu.<\/p>\n<p>Bilo koja spominjanja Sha\u2019banove smrti u glavnom tisku \u2013 osim Guardiana koji je danas objavio\u00a0\u010dlanak\u00a0o njemu \u2013 ne spominju njegovo ime, govore\u0107i o Palestincu samo kao o \u201cmu\u0161karcu\u201d ili \u201cosobi\u201d koja je poginula u po\u017earu. \u201cPojavili su se video snimci s mjesta doga\u0111aja koji pokazuju kako je jedan \u010dovjek \u017eiv spaljen dok su promatra\u010di mogli malo u\u010diniti osim gledati\u201d,\u00a0izvijestio\u00a0je The Washington Post, dok je NBC\u00a0javio: \u201cU vi\u0161e videozapisa koji su podijeljeni na dru\u0161tvenim mre\u017eama i koje je potvrdio NBC News, barem se jedna osoba mogla vidjeti kako pru\u017ea ruke iz plamena dok su \u017eivi spaljivani.\u201d Jasno, svaka usporedba ovoga sa sve\u010danim, punim po\u0161tovanja na\u010dinom na koji je Sky News prezentirao \u010detiri vojnika IDF-a, je potpuno bespredmetna.<\/p>\n<h3>Barun Murdoch<\/h3>\n<p>No Sky nije stao samo na ovome, ve\u0107 je u idu\u0107a 24 sata jo\u0161 u dva navrata pokazao puni raspon svog propagandnog arsenala. Tako je, izvje\u0161tavaju\u0107i o ubojstvu palestinske curice od strane IDF-a, novinar\u00a0primijetio\u00a0kako je \u201cmetak na\u0161ao put do kombija i ubio tro ili \u010detverogodi\u0161nju mladu damu\u201d (za razliku od izraelskih \u201ctinejd\u017eerskih\u201d \u017ertava). Uskoro je uslijedio\u00a0\u010dlanak\u00a0o odgovoru Londona na iranske raketne napade na Izrael, \u010dija naslovna fotografija \u2013 koja je trebala aludirati na stra\u0161ne rezultate iranskih raketa na izraelskom tlu \u2013 prikazivala goru\u0107i medicinski centar u Gazi gdje je Sha\u2019ban zauvijek nestao u plamenu.<\/p>\n<p>Ina\u010de, Sky News je u vlasni\u0161tvu medijskog mogula i milijardera\u00a0Ruperta Murdocha, strastvenog cionista, s bliskim vezama s izraelskom vladom. Naime, 2010. izraelske novine su objavile\u00a0popis\u00a0Netanyahuovih\u00a0najbli\u017eih i najbogatijih dobro\u010dinitelja \u2013 potpisan premijerovom rukom \u2013 koji su sponzorirali njegove politi\u010dke kampanje. Murdochovo ime bilo je broj drugo na toj listi.<\/p>\n<p>Ranije ove godine, Rupertov sin\u00a0Lachlan\u00a0otputovao\u00a0je u Izrael na tajne razgovore s Netanyahuom i biv\u0161im izraelskim premijerom\u00a0Bennyjem Gantzom, kako bi razgovarali o tome kako njegovo medijsko carstvo mo\u017ee bolje podr\u017eati izraelsku vladu u naporima protiv Palestine. Murdoch je tako\u0111er imao iznimno blizak odnos s izraelskim premijerima koji su se smjenjivali jo\u0161 od ranih 80-ih te je redovito\u00a0odlazio\u00a0na odmor s\u00a0Arielom Sharonom. Murdoch ima i ogromne financijske interese u izraelskoj okupaciji. Tako je godine 2010.\u00a0kupio\u00a0dioni\u010dki udio i pridru\u017eio se upravnom odboru Genie Energy, tvrtke koja je ilegalno bu\u0161ila naftu i plin na okupiranoj Golanskoj visoravni.<\/p>\n<h3>\u201cRat protiv \u017didova\u201d<\/h3>\n<p>Ideolo\u0161ki, Murdoch ima dva cilja. Kako je\u00a0objasnio\u00a0na sastanku Ameri\u010dkog \u017eidovskog odbora 2009., Izrael vidi kao okosnicu koja jam\u010di opstanak zapadne civilizacije: \u201cNa Zapadu smo navikli misliti da Izrael ne mo\u017ee pre\u017eivjeti bez pomo\u0107i Europe i Sjedinjenih Dr\u017eava. Ka\u017eem vam: mo\u017eda bismo se trebali po\u010deti pitati mo\u017eemo li mi u Europi i Sjedinjenim Dr\u017eavama pre\u017eivjeti ako dopustimo teroristima da uspiju u Izraelu \u2026 Na kraju, izraelski narod se bori protiv istog neprijatelja kao i mi: hladnokrvnih ubojica koji odbijaju mir \u2026 koji odbijaju slobodu \u2026 i koji vladaju samoubila\u010dkim prslukom, autobombom i \u017eivim \u0161titom\u201d.<\/p>\n<p>Godine 2005.\u00a0napisao\u00a0je nastavak knjige \u201cIzrael u svijetu: Mijenjanje \u017eivota kroz inovacije\u201d u kojoj se umiljavao izraelskom navodnom globalnom vodstvu. Murdoch tako\u0111er neizravno financira izraelsku okupaciju. Njegov News Corp, vlasnik Sky Newsa,\u00a0dao\u00a0je novac Zakladi Jerusalem, grupi koja gradi ilegalna izraelska naselja na Zapadnoj obali, uklju\u010duju\u0107i Sheikh Jarrah u isto\u010dnom Jeruzalemu.<\/p>\n<p>Ovaj medijski barun je ujedno i vo\u0111a u borbi protiv globalnog pokreta za bojkot, oduzimanje i sankcije (BDS) Izraelu,\u00a0tvrde\u0107i\u00a0da on predstavlja \u201ctrenutni rat protiv \u017didova\u201d. \u201cRat je u\u0161ao u novu fazu. Ovo je meki rat koji nastoji izolirati Izrael delegitimiziraju\u0107i ga. Bojno polje je posvuda \u2013 u medijima, multinacionalnim organizacijama, nevladinim organizacijama. U ovom ratu, cilj je u\u010diniti Izrael parijom.\u201d Murdoch posjeduje desetke medijskih ku\u0107a diljem svijeta, uklju\u010duju\u0107i velik dio mre\u017ee Fox, Wall Street Journal i New York Post.<\/p>\n<h3>Neumoljiva analiza<\/h3>\n<p>Sve navedene mre\u017ee \u2013 kao i ostali mainstream mediji \u2013 pru\u017eaju nepokolebljivu podr\u0161ku izraelskom uni\u0161tavanju Gaze. Naime, od 7. listopada 2023. zapadni su mediji u\u010dinili sve kako bi osigurali da javnost ne vidi stvarnost onoga \u0161to se doga\u0111a na tom ilegalno okupiranom podru\u010dju.\u00a0Primjerice, ove medijske ku\u0107e konstantno odbijaju koristiti to\u010dne izraze kao \u0161to je \u201cinvazija\u201d za opisivanje izraelske agresije; tiskaju la\u017enu propagandu nepostoje\u0107ih zlo\u010dina, koju im je dostavila izraelska vlada; podrivaju vjerodostojnost zdravstvenih i humanitarnih agencija njihovim povezivanjem s Hamasom; odbijaju identificirati po\u010dinitelja prilikom izvje\u0161tavanja o izraelskim ubojstvima; objavljuju priop\u0107enja za tisak Bidenove administracije, tvrde\u0107i da je ljut ili razo\u010daran na Izrael, distanciraju\u0107i tako SAD od nasilja; prisiljavaju novinare da izbjegavaju kori\u0161tenje rije\u010di poput \u201cgenocid\u201d, \u201cetni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje\u201d i \u201cokupirani teritorij\u201d kada govore o izraelskim zlo\u010dinima; otvoreno pozivaju na eskalaciju rata u svojim kolumnama.<\/p>\n<p>Ovo je, uostalom, i empirijski potvr\u0111eno u\u00a0analizi\u00a0Intercepta, s po\u010detka godine, u kojoj se ra\u0161\u010dlanjuje kako izvje\u0161tavanje vode\u0107ih ameri\u010dkih medijskih ku\u0107a poput New York Timesa, Washington Posta i Los Angeles Timesa o Gazi otkriva znatnu pristranost u korist izraelskih narativa i nedovoljnu zastupljenost palestinskih \u017ertava. Naime, pro\u0161av\u0161i preko 1000 \u010dlanaka ovih glasila, utvr\u0111eno\u00a0 je kako se izraelske \u017ertve, unato\u010d tome \u0161to su broj\u010dano daleko manje od palestinskih, spominju mnogo \u010de\u0161\u0107e i emotivnije. Dodatno, izrazi poput \u201cpokolj\u201d, \u201cmasakr\u201d i \u201cu\u017easno\u201d gotovo su isklju\u010divo kori\u0161teni kako bi se opisali gubici Izraelaca, dok su smrt Palestinaca \u010desto opisivali neutralnim, distanciranim izrazima poput \u201cpoginuli\u201d ili \u201cubijeni\u201d, \u010desto u pasivnim konstrukcijama.<\/p>\n<p>Prema analizi, rije\u010d \u201cIzraelac\u201d ili \u201cIzrael\u201d pojavljuje se mnogo \u010de\u0161\u0107e nego \u201cPalestinac\u201d ili bilo koja varijacija tog pojma. Za svake dvije palestinske smrti, Palestinci se spominju samo jednom, dok se za svaku izraelsku smrt Izraelci spominju osam puta. Ovaj disbalans rezultira time da se o izraelskim \u017ertvama govori 16 puta vi\u0161e po smrti nego o palestinskim. Izraz \u201cpokolj\u201d kori\u0161ten je 60 puta da bi se opisala smrt Izraelaca, u usporedbi s jednim spominjanjem palestinskih gubitaka. Sli\u010dno tome, rije\u010d \u201cmasakr\u201d se na\u0161la 125 puta u kontekstu izraelskih gubitaka, dok se za Palestince pojavljuje samo u dva navrata.<\/p>\n<h3>Anitisemitizam i islamofobija<\/h3>\n<p>Intercept isti\u010de i razlike u naslovima poput onog iz New York Timesa iz studenog 2023.: \u201cOtr\u010dali su u skloni\u0161te radi sigurnosti. Umjesto toga, bili su zaklani\u201d, koji opisuje ubijanje Izraelaca 7. listopada. Usporedno, naslov o palestinskim \u017ertvama glasi: \u201cRat pretvara Gazu u \u2018groblje\u2019 za djecu\u201d, gdje je rije\u010d \u201cgroblje\u201d citat UN-a, a sam \u010din ubojstva djece prikazan je bez emotivnog naboja.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, nalazi se da izvje\u0161tavanje nije dovoljno istaknulo razmjere ubojstava djece i novinara u Gazi, iako se radi o jednim od najpogubnijih doga\u0111aja u modernoj povijesti. Tako se u samo dva naslova od vi\u0161e od 1000 \u010dlanaka spominju \u201cdjeca\u201d iz Gaze, dok je ista imenica \u010desto istaknuta u kontekstu izraelskih \u017ertava, zajedno sa sintagmom \u201cmladih posjetitelja glazbenih festivala\u201d.<\/p>\n<p>Dodatno, samo devet naslova sadr\u017eavalo je pojam \u201cnovinar\u201d, a tek \u010detiri od tih \u010dlanaka govorila su o palestinskim novinarima.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedan klju\u010dni aspekt analize odnosi se na izvje\u0161tavanje o porastu diskriminacije i rasizma tijekom sukoba. Iako su i antisemitizam i antimuslimanski rasizam zabilje\u017eeni u SAD-u tijekom ovog razdoblja, mediji su posvetili daleko vi\u0161e pa\u017enje antisemitskim napadima. Na primjer, izrazi vezani uz antisemitizam spominjani su 549 puta u usporedbi sa samo 79 spominjanja islamofobije, unato\u010d vi\u0161estrukim primjerima antimuslimanskog rasizma. Ovo je posebno izra\u017eeno u izvje\u0161tavanju o \u201ckampusnom antisemitizmu\u201d koje je dominiralo naslovnicama, dok su napadi na muslimane i Arape bili marginalizirani ili potpuno izostavljeni.<\/p>\n<h3>Mainstream dekret<\/h3>\n<p>Nakon par mjeseci je Intercept\u00a0doku\u010dio\u00a0i za\u0161to je izvje\u0161tavanje o izraelsko-palestinskom sukobu tako disproporcionalno: jer je slu\u017ebena uredni\u010dka politika ovih ku\u0107a da tako bude. Primjerice, NY Times je uputio svoje novinare koji izvje\u0161tavaju o Gazi da ograni\u010de upotrebu izraz\u00e2 poput \u201cgenocid\u201d i \u201cetni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje\u201d te da izbjegavaju kori\u0161tenje termina \u201cokupirani teritoriji\u201d pri opisu palestinskih podru\u010dja. Ove smjernice, navedene u internoj direktivi do koje je do\u0161ao Intercept, tako\u0111er pozivaju na \u0161to manje \u201cPalestine\u201d i \u201cizbjegli\u010dkih kampova\u201d. \u0160to se ti\u010de rije\u010di \u201cterorizam\u201d, smjernice dopu\u0161taju upotrebu tog termina kada se odnosi na napad 7. listopada, ali ne i na izraelske napade na palestinske civile, \u010dak i kada su civili direktne mete.<\/p>\n<p>Ovaj naputak, napisan od strane urednice za standarde\u00a0Susan Wessling\u00a0i me\u0111unarodnog urednika\u00a0Philipa Pana, predstavljen je kao nacrt za odr\u017eavanje \u201cobjektivnih novinarskih na\u010dela u izvje\u0161tavanju\u201d. \u201cIzdavanje ovakvih smjernica kako bi se osigurala to\u010dnost, dosljednost i nijanse u na\u010dinu na koji pokrivamo vijesti standardna je praksa. U svim na\u0161im izvje\u0161tajima, uklju\u010duju\u0107i slo\u017eene doga\u0111aje poput ovog, vodimo ra\u010duna o tome da na\u0161i izbori jezika budu osjetljivi, aktualni i jasni na\u0161oj publici\u201d, rekao je\u00a0Charlie Stadtlander, glasnogovornik novine.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, dekret je uskoro izazvao unutarnju podjelu me\u0111u novinarima, dok su rasprave u internoj grupi postale toliko intenzivne da je Pan morao intervenirati. Ne samo to, ve\u0107 je curenje ovih prijepora u druge medije dovelo do interne istrage radnika podrijetlom iz Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.<\/p>\n<h3>Bube i lavovi<\/h3>\n<p>Dodu\u0161e, nekim novinarima NY Timesa su svaki ovakvi napuci bili suvi\u0161ni. Na primjer,\u00a0Thomas Friedman\u00a0je u svojoj kolumni\u00a0odlu\u010dio\u00a0\u201crazumjeti Bliski istok kroz \u017eivotinjsko carstvo\u201d, doku\u010div\u0161i kako su plemenitije \u017eivotinje SAD i Netanyahu (odnosno lav i lemur) dok su Arapi kukci i paraziti. Iran \u2013 jedna od najstarijih svjetskih civilizacija \u2013 je pritom \u201cparazitoidna osa\u201d koja \u201cubrizgava svoja jaja u \u017eive gusjenice\u201d. Gusjenice su \u201cLibanon, Jemen, Sirija i Irak\u201d, a osinja jaja \u201chutisti, Hezbollah i Hamas\u201d. Hamas, osim \u0161to je parazitoidno jaje ose, je i \u201cukopavaju\u0107i pauk\u201d. A \u201cstari lav\u201d, koji je SAD, \u201cnema protustrategije koja sigurno i u\u010dinkovito ubija osu bez da zapali cijelu d\u017eunglu\u201d tj. spali Bliski istok.<\/p>\n<p>Intercept je tako\u0111er\u00a0izvijestio\u00a0kako CNN-ova dugogodi\u0161nja politika prema izvje\u0161tavanju o sukobu izme\u0111u Izraela i Palestine zahtijeva da svi izvje\u0161taji moraju pro\u0107i provjeru kroz jeruzalemski ured, podlo\u017ean izraelskim pravilima vojne cenzure. Ta ograni\u010denja uklju\u010duju, izme\u0111u ostalog, izvje\u0161tavanje o sastancima sigurnosnog kabineta, informacijama o taocima te o vojnoj opremi koju su zarobili borci iz Gaze. Ina\u010de, svaki strani novinar koji \u017eeli raditi u Izraelu mora potpisati ugovor kojim se obvezuje po\u0161tovati upute cenzora, \u010dime se dodatno osigurava da \u0107e svaki sadr\u017eaj koji proizvedu biti u skladu s izraelskim sigurnosnim interesima.<\/p>\n<p>O\u010dekivano, i CNN je svojim novinarima uputio posebne smjernice o tome kako pristupiti izvje\u0161tavanju o sukobu u Pojasu Gaze. Primjerice, nare\u0111eno je da Ministarstvo zdravstva u Gazi, koje pru\u017ea statistike o \u017ertvama, uvijek opisuju kao \u201cpod kontrolom Hamasa\u201d, kako i da se izbjegava preno\u0161enje izjava palestinskog pokreta otpora. Nadalje, sugerira se nekori\u0161tenje pojmova poput \u201cratni zlo\u010din\u201d i \u201cgenocid\u201d, jer bi takvi izrazi mogli izazvati kontroverze i optu\u017ebe za pristranost. Tako\u0111er, bombardiranja u Gazi \u010desto se opisuju kao \u201ceksplozije\u201d bez izri\u010dite atribucije dok izraelska vojska ne preuzme odgovornost, dok izjave izraelskih vojnih i vladinih du\u017enosnika \u010desto prolaze kroz odobrenje mnogo br\u017ee nego one palestinskih izvora. Jasno, CNN tvrdi da je svrha takvih politika osigurati maksimalnu to\u010dnost prilikom izvje\u0161tavanja o izrazito osjetljivim temama. Me\u0111utim, znaju\u0107i da je kao dopisnicu (koja je radila na nekoliko klju\u010dnih pri\u010da vezanih uz sukob) anga\u017eirao biv\u0161u vojnikinju IDF-a \u2013 zadu\u017eenu za njihove odnose s javno\u0161\u0107u \u2013\u00a0Tamar Michaelis, retorika o objektivnosti postaje krajnje upitna.<\/p>\n<h3>Od Kanade do Australije<\/h3>\n<p>Biv\u0161a novinarka BBC-a je pak\u00a0optu\u017eila\u00a0tu mre\u017eu za primjenu dvostrukih standarda u intervjuiranju gostiju, posebno Palestinaca. Prema njenim tvrdnjama, BBC je uspostavio internu grupu za provjeru pozadina potencijalnih gostiju, ali Palestinci su bili podvrgnuti znatno stro\u017eim provjerama od izraelskih predstavnika. Tako\u0111er, dodala je kako bi Palestinci bili \u201cozna\u010deni\u201d zbog kori\u0161tenja rije\u010di \u201ccionist\u201d. Osoblje BBC-ja je \u010dak u studenom\u00a0poslalo\u00a0pismo Al Jazeeri, optu\u017euju\u0107i svog poslodavca za dehumanizaciju Palestinaca.<\/p>\n<p>Za istu stvar je u svoju ku\u0107u uperio prst zaposlenik kanadskog CBC-a.\u00a0Istaknuo\u00a0je i kako je morao izbjegavati pojam \u201ckolonizacija\u201d kako bi stvorio sliku o \u201cdvije strane\u201d u sukobu, a morao se i suzdr\u017eavati od upotrebe izraza poput \u201capartheid\u201d ili \u201ckolektivno ka\u017enjavanje\u201d. Naveo je i osje\u0107aj izoliranosti bivaju\u0107i jedini musliman u redakciji, pri \u010demu su njegovi poku\u0161aji da iznese zabrinutosti bili zanemareni ili ignorirani. Nakon \u0161to je otvoreno kritizirao na\u010din izvje\u0161tavanja o sukobu, dobio je privremeno isklju\u010denje iz dnevnih sastanaka.<\/p>\n<p>Jedan od najdugovje\u010dnijih novinara australskog ABC-a, urednik globalnih poslova\u00a0John Lyons,\u00a0rekao\u00a0je u sije\u010dnju da se njegova ku\u0107a \u201csuo\u010dila s jednim od svojih najmra\u010dnijih dana\u201d, objaviv\u0161i WhatsApp dopisivanje koje dokumentira kampanju lobiranja od grupe \u201cOdvjetnici Izraela\u201d, u kojoj su poku\u0161ali novinarku ABC-a izbaciti iz posla \u2013 i uspjeli su i tome. \u201cKad sam pro\u010ditao te WhatsApp poruke, prvi put ikada, a nadam se i zadnji put ikada, bilo mi je neugodno raditi za ABC. Bilo mi je neugodno \u0161to se grupa od 156 odvjetnika mogla smijati tome kako je bilo lako manipulirati ABC-jem\u201d, rekao je Lyons.<\/p>\n<h3>Otpu\u0161tanje nepodobnih<\/h3>\n<p>Me\u0111utim, nisu novinari jedini koji primaju ovakve direktive. Naime,\u00a0curenje\u00a0poruka je otkrilo i kako se osoblje State Departmenta obeshrabruje od davanja izjava koje sugeriraju da SAD \u017eeli vidjeti manje nasilja od strane Izraela. Konkretno, zabranjeno je upotrebljavanja frazi \u201cdeeskalacija\/prekid vatre\u201d, \u201ckraj nasilja\/krvoproli\u0107a\u201d i \u201cponovno uspostavljanje mira\u201d. Onima koji ih budu upotrebljavali navodno prijeti otkaz.<\/p>\n<p>A otkaz su, eto, mnogi novinari ve\u0107 i dobili. Konkretno, troje voditelja MSNBC-a koji su pokrivali prijenos doga\u0111aja iz Gaze su\u00a0otpu\u0161teni; svo troje muslimani. A neke medijske ku\u0107e \u010dak i ne skrivaju svoju pristranost. Tako\u00a0Axel Springer\u00a0koji posjeduje Politico\u00a0zahtijeva\u00a0od svojih zaposlenika da potpi\u0161u izjavu kojom podupiru \u201ctransatlantski savez i Izrael\u201d, a svim \u010dlanovima osoblja koji podr\u017eavaju Palestinu je naredio da napuste svoje poslove.<\/p>\n<p>Ranije, CNN je\u00a0otpustio\u00a0voditelja\u00a0Marca Lamonta Hilla\u00a0zbog poziva na slobodnu Palestinu, dok je\u00a0Katie Halper\u00a0otpu\u0161tena\u00a0iz The Hilla jer je nazvala Izrael dr\u017eavom apartheida. Associated Press je dao\u00a0otkaz\u00a0Emily Wilder\u00a0nakon \u0161to se saznalo da je bila propalestinska aktivistica tijekom studija. The Guardian je\u00a0otpustio\u00a0Nathana J. Robinsona\u00a0nakon \u0161to se \u0161alio s ameri\u010dkom vojnom pomo\u0107i Izraelu. Ovi slu\u010dajevi slu\u017ee kao primjer ostatku novinarskog svijeta: Ako \u0107ete iskazati solidarnost za Palestinu, budite spremni na gubitak sredstava za \u017eivot.\u00a0Candace Owens\u00a0je pak\u00a0uru\u010dena\u00a0ko\u0161arica iz Daily Wirea zbog \u201cantisemitizma\u201d, dok je\u00a0Briahna Joy Gray\u00a0otpu\u0161tena\u00a0iz The Hilla zbog kolutanja o\u010dima prilikom intervjuiranja sestre izraelskog taoca.<\/p>\n<h3>Usporedba s Ukrajinom<\/h3>\n<p>S druge strane, obrambeni rat Ukrajine se u mainstream medijskom prostoru tretira pak ne\u0161to druga\u010dije nego onaj kojeg vode Palestinci. Tako\u00a0analiza\u00a0izvje\u0161tavanja CNN-a i MSNBC-a tijekom prvih 100 dana izraelskog rata protiv Gaze otkriva zna\u010dajne razlike u na\u010dinu na koji su ti mediji prikazivali \u017ertve u Gazi u usporedbi s onim ukrajinskim, iako je broj palestinskih civilnih \u017ertava, uklju\u010duju\u0107i djecu, daleko ve\u0107i nego u Ukrajini. Naime, u tom periodu je vi\u0161e od 10.000 palestinske djece \u2013 i to samo one identificirane \u2013 izgubilo \u017eivot, u odnosu na 262 malih Ukrajinaca. Unato\u010d tome, smrt ukrajinske djece bila je u medijskom fokusu, s izvje\u0161tajima koji su ove doga\u0111aje spominjali 33 posto \u010de\u0161\u0107e nego one u Gazi. Sli\u010dno tome, smrt novinara u Gazi (njih 77) dobila je vrlo ograni\u010denu pa\u017enju u medijima u usporedbi sa smr\u0107u osam novinara u Ukrajini.<\/p>\n<p>CNN i MSNBC koristili su sna\u017ene emotivne termine poput \u201cbarbarski\u201d, \u201cdivlja\u010dki\u201d, \u201cbrutalno\u201d ili \u201cmasakr\u201d znatno \u010de\u0161\u0107e kada su izvje\u0161tavali o ubijanjima Izraelaca ili Ukrajinaca. U izvje\u0161tajima o izraelskim \u017ertvama, ti izrazi su kori\u0161teni vi\u0161e od 1.000 puta, dok su za palestinske \u017ertve ti isti termini kori\u0161teni manje od 50 puta, iako je broj \u017ertava u me\u0111u Palestincima bio ve\u0107i. Tako\u0111er, u Gazi je broj civilnih \u017ertava bio pet puta ve\u0107i nego u Ukrajini, ali su mediji dvostruko vi\u0161e vremena posvetili izvje\u0161tavanju o stradanju ukrajinskih civila.<\/p>\n<p>Pokrivanje patnji palestinskih civila bilo je minimalno, \u010desto ograni\u010deno na neutralniji i manje emotivan ton, dok su izvje\u0161taji o ukrajinskim \u017ertvama bili fokusirani na ljudsku stranu tragedije, prikazuju\u0107i njihove osobne pri\u010de, lica i \u017eivote. Ova selektivna empatija vidljiva je i u kori\u0161tenju izraza poput \u201cnevina djeca\u201d i \u201cnedu\u017eni civili\u201d, koji su znatno \u010de\u0161\u0107e kori\u0161teni u kontekstu izraelskih i ukrajinskih \u017ertava, dok su sli\u010dni izrazi za palestinske civile gotovo potpuno izostali.<\/p>\n<h3>Nagra\u0111ivanje \u0161pijuna<\/h3>\n<p>Ipak, nisu svi novinari u mainstream medijskim ku\u0107ama ugnjetavani ili proizraelski nastrojeni. Neki su, naime, samo \u2013 izraelski \u0161pijuni. Recimo, jedan od tih je\u00a0Barak Ravid, autor Axiosa i biv\u0161i\u00a0analiti\u010dar\u00a0izraelske obavje\u0161tajne agencije Unit 8200, kao i donedavni\u00a0rezervist\u00a0IDF-a. Njegov novinarski rad se \u010desto oslanja na anonimne izvore, a mnogi \u010dlanci, kao \u0161to su oni o naporima predsjednika\u00a0Bidena\u00a0da se smanji sukob u Gazi, predstavljaju ameri\u010dku vladu u humanitarnom svjetlu, dok istovremeno marginaliziraju patnje Palestinaca, prema kojima autor otvoreno iskazuje neprijateljski stav. \u201cTo je palinacisti\u010dki na\u010din \u2026 oni u d\u017eep stavljaju ustupke bez davanja zauzvrat i onda te ustupke koriste kao temelj za sljede\u0107u rundu pregovora. Palinacisti ne znaju kako govoriti istinu\u201d,\u00a0napisao\u00a0je u rujnu.<\/p>\n<p>A Ravid je za svoj rad \u2013 za kojeg brojni analiti\u010dari i aktivisti smatraju da uglavnom prenosi stavove ameri\u010dke i izraelske vlade bez kriti\u010dkog osvrta \u2013 dobio i nagradu White House Press Correspondents\u2019 Award. Suci su pritom bili toliko\u00a0impresionirani\u00a0njegovim \u201cdubokim, gotovo intimnim razinama pronalaska izvora u SAD-u i inozemstvu\u201d, a Ravidu je nagradu osobno uru\u010dio predsjednik Biden koji ga je bratski zagrlio.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de jedinice 8200, osnovane 1952., rije\u010d je o najve\u0107oj je i najkontroverznijoj diviziji izraelske vojske, specijaliziranoj za tajne operacije, \u0161pijuniranje i kiberneti\u010dko ratovanje. Primjerice, jedna od posljednjih\u00a0operacija\u00a0ove grupe je poznata kao \u201cnapad pejd\u017eera\u201d na Libanon. Ova je jedinica tako\u0111er\u00a0odgovorna\u00a0za razvoj sofisticiranih algoritama umjetne inteligencije koji predla\u017eu mete za eliminaciju, \u0161to je uklju\u010divalo i palestinske civile tijekom sukoba u Gazi. \u0160ire\u0107i nadzorni aparat, Jedinica 8200 kontinuirano prikuplja podatke o Palestincima, uklju\u010duju\u0107i osobne informacije poput povijesti bolesti i privatnih komunikacija, koje kasnije\u00a0koristi\u00a0za ucjene i iznude.<\/p>\n<h3>Jedinica 8200<\/h3>\n<p>Poznata i kao \u201cizraelski Harvard\u201d, Jedinica 8200 je elitna institucija koja odabire svoje \u010dlanove kroz rigorozne testove, a nakon slu\u017ebe mnogi njezini \u010dlanovi nastavljaju karijeru u izraelskoj tehnolo\u0161koj industriji. Me\u0111utim, ova presti\u017ena reputacija dolazi uz kontroverze zbog uloge grupe u stvaranju aplikacija za nadzor i \u0161pijunske softvere, poput Pegasusa, koji je kori\u0161ten za pra\u0107enje svjetskih lidera i novinara.<\/p>\n<p>Godine 2014. su se 43 rezervista Jedinice 8200 javno\u00a0usprotivila\u00a0njenim praksama, optu\u017euju\u0107i grupu za neeti\u010dko prikupljanje informacija koje nisu \u010dinile razliku izme\u0111u civila i terorista. Njihov \u010din hrabrosti nai\u0161ao je na o\u0161tar\u00a0napad\u00a0Ravida koji je odbacio njihove kritike, tvrde\u0107i da je okupacija Palestine neizbje\u017ean dio izraelskog identiteta te da je svako suprotstavljanje tome suprotstavljanje Izraelu samome.<\/p>\n<p>Osim Ravida, brojne druge osobe s dubokim vezama s izraelskom vojskom, osobito s Jedinicom 8200, prona\u0161le su mjesto u utjecajnim medijskim ku\u0107ama i tehnolo\u0161kim gigantima u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Primjerice,\u00a0Shachar Peled, koja je\u00a0radila\u00a0kao \u010dasnica u Jedinici 8200 i Shin Betu, kasnije je\u00a0postala\u00a0producentica i spisateljica u CNN-u, nakon \u010dega se njezina karijera nastavila u Googleu, gdje je zaposlena kao vi\u0161i stru\u010dnjak za medije. Sli\u010dno njoj,\u00a0Tal Heinrich, biv\u0161a agentica Jedinice 8200,\u00a0provela\u00a0je tri godine u CNN-u, oblikuju\u0107i narativ o izraelsko-palestinskim sukobima, uklju\u010duju\u0107i i operaciju Protective Edge, koja je rezultirala masovnim stradanjima u Gazi. Heinrich sada radi kao slu\u017ebena glasnogovornica izraelskog premijera Netanyahua.<\/p>\n<h3>Eskalacija nepovjerenja<\/h3>\n<p>NY Times tako\u0111er ima sli\u010dne poveznice. Naime,\u00a0Anat Schwartz, biv\u0161a izraelska vojna obavje\u0161tajka, radila je na \u010dlanku koji je tvrdio da Hamas sustavno seksualno zlostavlja izraelske gra\u0111ane, unato\u010d\u00a0nedostatku\u00a0dokaza. Tako\u0111er, kolumnist\u00a0David Brooks\u00a0i drugi \u010dlanovi Timesa\u00a0imaju\u00a0bliske obiteljske veze s izraelskom vojskom, dok je\u00a0Jeffrey Goldberg\u00a0iz The Atlantica\u00a0slu\u017eio\u00a0u IDF-u tijekom prve intifade, pri \u010demu je pomagao prikriti zlostavljanje palestinskih zatvorenika.<\/p>\n<p>Utjecaj izraelskih vojnih veterana nije ograni\u010den na medije. Brojni biv\u0161i operativci Jedinice 8200 na\u0161li su mjesto u velikim tehnolo\u0161kim tvrtkama poput Googlea i Facebooka, gdje vr\u0161e zna\u010dajan utjecaj na moderaciju sadr\u017eaja. Metin nadzorni odbor uklju\u010duje\u00a0Emi Palmor, biv\u0161u izraelsku du\u017enosnicu, pri \u010demu su Facebook i Instagram\u00a0optu\u017eeni\u00a0za cenzuriranje palestinskih glasova. Studija iz 2022. otkrila je da Google zapo\u0161ljava \u010dak 99 biv\u0161ih agenata Jedinice 8200, a Facebook desetke njih. TikTok, tako\u0111er, zapo\u0161ljava biv\u0161e izraelske obavje\u0161tajce, uklju\u010duju\u0107i\u00a0Asafa Hochmana, koji je prethodno\u00a0radio\u00a0u kontroverznoj jedinici.<\/p>\n<p>Zbog svega navedenoga, nije ni \u010dudo da je posljednje Gallupovo istra\u017eivanje pokazalo kako je povjerenje Amerikanaca u masovne medije i dalje na povijesno niskim razinama, sa samo 31 posto ispitanika koji tvrde da imaju \u201cveliku\u201d ili \u201cprili\u010dnu koli\u010dinu\u201d vjeru da mediji izvje\u0161tavaju \u201cpotpuno, to\u010dno i po\u0161teno\u201d. Od 2016. godine povjerenje se rijetko penjalo iznad ovih postotaka., dok je tijekom 1970-ih \u010dak 68 do 72 posto Amerikanaca vjerovalo je u medije. Danas je pak potpuno obrnuto: vi\u0161e ljudi uop\u0107e nema povjerenja u medije (36 posto), dok tre\u0107ina Amerikanaca izra\u017eava \u201cne ba\u0161 puno\u201d povjerenja.<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Pravni presedani<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Razlike u povjerenju tako\u0111er su izra\u017eene prema demografskim kategorijama, osobito prema dobi. Naime, 43 posto Amerikanaca starijih od 65 godina i dalje izra\u017eava povjerenje u medije, dok njih samo 26 posto mla\u0111ih od 50 godina dijeli isto mi\u0161ljenje. Osim razlika po dobi, povjerenje u medije odra\u017eava \u0161iru sliku ameri\u010dkog dru\u0161tva i politi\u010dke klime, gdje su mediji postali jedno od najspornijih i najkritiziranijih podru\u010dja javnog \u017eivota. Na popisu 10 klju\u010dnih ameri\u010dkih institucija koje Gallup prati u smislu povjerenja, mediji su na samom dnu.<\/p>\n<p>Pad povjerenja u medije usko je povezan s promjenama u novinarstvu i medijskoj industriji u posljednjim desetlje\u0107ima. Eksplozija internetskih medija, dru\u0161tvenih mre\u017ea i fragmentacija publike stvorili su uvjete u kojima su tradicionalni mediji suo\u010deni s gubitkom autoriteta i monopola nad informacijama. \u0160to se ti\u010de glavnih razloga pada povjerenja, stru\u010dnjaci isti\u010du nekoliko klju\u010dnih \u010dimbenika. Jedan od njih je percepcija pristranosti, gdje mnogi vjeruju da mediji ne izvje\u0161tavaju objektivno i da su skloni favoriziranju jedne politi\u010dke strane. Drugi faktor je \u0161irenje la\u017enih vijesti i dezinformacija, koje su dodatno potkopale vjerodostojnost i naru\u0161ile povjerenje u medije op\u0107enito.<\/p>\n<p>I dok zapadne medijske korporacije svjesno \u0161ire izraelske dezinformacije i propagandu, opravdavaju ratne zlo\u010dine i zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti, dehumaniziraju Palestince te zamagljuju informacije o genocidu, me\u0111unarodno pravo ljudskih prava nala\u017ee kako bi se takve radnje trebale sankcionirati, za \u0161to postoje i povijesni presedani. Naime, prije 76 godina, kada su se delegati okupili u novoformiranim Ujedinjenim narodima kako bi izradili Op\u0107u deklaraciju o ljudskim pravima, za\u0161tita slobode izra\u017eavanja bila je u sredi\u0161tu pa\u017enje.\u00a0Proklamirali\u00a0su da \u201csvatko ima pravo na slobodu mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja\u201d, \u0161to \u201cuklju\u010duje slobodu zauzimanja mi\u0161ljenja bez uplitanja te slobodu tra\u017eenja, primanja i \u0161irenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice\u201d. Me\u0111utim, nakon vi\u0161e od pola stolje\u0107a u\u017easnih zlo\u010dina, koji su velikim dijelom rezultat dehumanizacije milijuna ljudi na temelju njihove rase, etni\u010dke pripadnosti, vjere ili drugog statusa, postalo je jasno da se govor mo\u017ee koristiti kao mo\u0107no oru\u017eje za uni\u0161tavanje prava drugih, uklju\u010duju\u0107i i samo pravo na \u017eivot. UN je u istom dokumentu jasno naglasio da sloboda izra\u017eavanja ne daje medijskim korporacijama niti bilo kome drugome pravo \u201cda se uklju\u010de u bilo kakvu aktivnost ili poduzmu bilo kakve radnje usmjerene na uni\u0161tavanje bilo kojih drugih prava i sloboda\u201d.<\/p>\n<h3>Svijest o zlo\u010dinu<\/h3>\n<p>Istodobno, u drugoj konferencijskoj dvorani UN-a, okupljeni su izaslanici radili na izradi nove Konvencije o sprje\u010davanju i ka\u017enjavanju zlo\u010dina genocida. Autori su tako\u0111er bili svjesni opasnosti govora koji dehumanizira i poti\u010de na nasilje. Kona\u010dna konvencija kriminalizirala je ne samo genocid, ve\u0107 i poticanje na genocid i suu\u010desni\u0161tvo u genocidu \u2013 zabrane koje se odnose ne samo na dr\u017eave nego i na privatne aktere. Sastavlja\u010di oba instrumenta znali su za osudu na N\u00fcrnber\u0161kom sudu samo dvije godine ranije, kada je izdava\u010d\u00a0Julius Streicher\u00a0osu\u0111en zbog poticanja i \u201cprogona na politi\u010dkoj i rasnoj osnovi\u201d. Sud je utvrdio da je Streicherova medijska publikacija Der St\u00fcrmer nastavila objavljivati \u010dlanke koji su uklju\u010divali \u201cpoticanje na ubojstvo i istrebljenje\u201d, \u010dak i kada je bio svjestan u\u017easa koje je nacisti\u010dka Njema\u010dka \u010dinila nad europskim \u017didovima.<\/p>\n<p>Pedeset godina kasnije, Me\u0111unarodni kazneni sud za Ruandu (ICTR) osudio je tri medijske li\u010dnosti za njihovu ulogu u poticanju na genocid. Dvojica su radila za televizijsku i radio ku\u0107u Mille Collines, dok je jedan bio zaposlen u novinama Kangura. Tijekom izricanja presude, sutkinja ICTR-a\u00a0Navi Pillay\u00a0(sada povjerenica UN-ovog me\u0111unarodnog istra\u017enog povjerenstva koje istra\u017euje zlo\u010dine Izraela) opomenula je po\u010dinitelje: \u201cBili ste potpuno svjesni mo\u0107i rije\u010di i koristili ste \u2026 medij komunikacije s naj\u0161irim auditorijem kako biste \u0161irili mr\u017enju i nasilje. Bez vatrenog oru\u017eja, ma\u010dete ili bilo kakvog fizi\u010dkog oru\u017eja, uzrokovali ste smrt tisu\u0107a nevinih civila.\u201d<\/p>\n<p>Der St\u00fcrmer je znao \u0161to radi, kao i Mille Collines. Danas Sky, NY Times, CNN i BBC znaju \u0161to rade, beskrupulozno gaze\u0107i granice eti\u010dkog novinarstva i donijev\u0161i svjesne odluke da sustavno dehumaniziraju palestinske \u017ertve, izoliraju izraelske po\u010dinitelje od odgovornosti i sakriju genocid, za kojeg je Me\u0111unarodni sud pravde\u00a0rekao\u00a0da je postoje \u201cuvjerljivi\u201d dokazi.<\/p>\n<h3>Ultimativna dehumanizacija<\/h3>\n<p>\u201cAko su me\u0111unarodni mediji objektivni, onda slu\u017ee Hamasu. Ako prikazuju obje strane (sukoba), onda slu\u017ee Hamasu\u201d,\u00a0poru\u010dio\u00a0je biv\u0161i izraelski premijer\u00a0Yair Lapid, ukazav\u0161i da je ovakvo pristrano izvje\u0161tavanje mainstream tiska, u stvari, ultimativni pokazatelj da je rije\u010d o propagandnom servisu ameri\u010dkih hegemonskih interesa. Ali je tako\u0111er i dokaz da zapadna politi\u010dko-medijska klasa na Palestince ne gleda kao na ljudska bi\u0107a. Jer, kao \u0161to je libanonska spisateljica\u00a0Lina Mounzer\u00a0nedavno\u00a0napisala: \u201cPitajte bilo kojeg Arapa koja je bila najbolnija spoznaja pro\u0161le godine, a to je: da smo otkrili razmjer na\u0161e dehumanizacije do te mjere da je nemogu\u0107e funkcionirati u svijetu u na isti na\u010din.\u201d Ili kao \u0161to je ameri\u010dki vojnik\u00a0Aaron Bushnell\u00a0rekao, prije \u0161to je i sam izgorio, samozapaliv\u0161i se pred izraelskom ambasadom: \u201cOvo je ono \u0161to je na\u0161a vladaju\u0107a klasa odlu\u010dila da je normalno.\u201d<\/p>\n<p>Chomsky ka\u017ee: \u201cDio tragedije Palestinaca je \u0161to oni, u stvari, nemaju nikakvu me\u0111unarodnu podr\u0161ku. I to iz dobrog razloga. Nemaju bogatstvo, nemaju mo\u0107, pa nemaju ni prava. Tako svijet funkcionira. Tvoja prava odgovaraju tvojoj mo\u0107i i bogatstvu.\u201d<\/p>\n<p>Stoga, jedino pravo koje, izgleda, narod Palestine ima je da se nad njime provodi \u2013 barem kako\u00a0tvrdi\u00a0Raz Segal, izraelski profesor holokausta i studija genocida na Sveu\u010dili\u0161tu Stockton \u2013 \u201c\u0161kolski slu\u010daj genocida koji se odvija pred na\u0161im o\u010dima\u201d. Uz, jasno, proizvedeni pristanak svijeta koji gleda, gleda, gleda\u2026 I vidi.<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"Xkho7MW4AC\"><p><a href=\"https:\/\/www.geopolitika.news\/analize\/imaju-li-palestina-i-izrael-jednak-medijski-tretman-ili-svjedocimo-proizvodnji-pristanka\/\">Imaju li Palestina i Izrael jednak medijski tretman ili svjedo\u010dimo &#8216;proizvodnji pristanka&#8217;?<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Imaju li Palestina i Izrael jednak medijski tretman ili svjedo\u010dimo &#8216;proizvodnji pristanka&#8217;?&#8221; &#8212; Geopolitika News\" src=\"https:\/\/www.geopolitika.news\/analize\/imaju-li-palestina-i-izrael-jednak-medijski-tretman-ili-svjedocimo-proizvodnji-pristanka\/embed\/#?secret=xhVxwZCErn#?secret=Xkho7MW4AC\" data-secret=\"Xkho7MW4AC\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autor: Marin Prvanlis \u201cMasovni mediji slu\u017ee kao sustav za preno\u0161enje poruka i simbola op\u0107oj populaciji. Njihova je funkcija zabaviti, zaokupiti i informirati te usaditi pojedincima vrijednosti, uvjerenja i kodekse pona\u0161anja koji \u0107e ih integrirati u institucionalne strukture \u0161ireg dru\u0161tva. U svijetu koncentriranog bogatstva i velikih sukoba klasnih interesa, ispunjavanje ove uloge zahtjeva sustavnu propagandu\u201d, napisao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":387708,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-414750","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414750","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=414750"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414750\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":414753,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414750\/revisions\/414753"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/387708"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=414750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=414750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=414750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}