{"id":414705,"date":"2024-10-18T06:17:16","date_gmt":"2024-10-18T04:17:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=414705"},"modified":"2024-10-18T06:17:16","modified_gmt":"2024-10-18T04:17:16","slug":"tamo-se-dogadja-najteza-svjetska-humanitarna-katastrofa-i-gotovo-nikoga-nije-briga-za-tim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/18\/tamo-se-dogadja-najteza-svjetska-humanitarna-katastrofa-i-gotovo-nikoga-nije-briga-za-tim\/","title":{"rendered":"Tamo se doga\u0111a najte\u017ea svjetska humanitarna katastrofa \u2013 i gotovo nikoga nije briga za tim"},"content":{"rendered":"<p>\u201eSje\u0107ate li se kad smo rekli da su \u017eivoti crnaca va\u017eni? Nismo to mislili. Sada je to jasno, dok svijet gleda rat koji ubija desetke tisu\u0107a ljudi, koji je raselio vi\u0161e od 10 milijuna i koji prijeti da \u0107e pro\u017edrijeti jo\u0161 13 milijuna kroz glad \u2013 i jedva da njeg baci oko. Ve\u0107ina njih su crna\u010dki \u017eivoti i ne mo\u017ee biti o\u010diglednije da oni ravnodu\u0161nom svijetu uop\u0107e nisu va\u017eni\u201c, pi\u0161e Jonathan Freedland u osvrtu objavljenom 11. listopada na Guardianu.<\/p>\n<p>\u201eNemojte biti prestrogi prema sebi ako jo\u0161 niste pogodili o kojem sukobu i projektu etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja govorim. Uz nekoliko \u010dasnih iznimaka, o tome se jedva izvje\u0161tava na TV-u, radiju ili u novinama. Ve\u0107ina politi\u010dara to nikad ne spominje. Nema masovnih demonstracija na ulicama, nema #hashtagova na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Umjesto toga, rat u <a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/sr-el\/%D0%A1%D1%83%D0%B4%D0%B0%D0%BD\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Sudanu<\/a> je izvan vidokruga i izvan razmi\u0161ljanja \u2013 iz razloga koji malo govore o Africi, a mnogo vi\u0161e o svima drugima.<\/p>\n<p>Sukob bjesni od travnja 2023, tako da je bilo dovoljno vremena da se on primijeti. A i ne nedostaje mu epskih razmjera. Naprotiv, humanitarne organizacije ka\u017eu da se Sudan suo\u010dava s \u201enajgorom svjetskom humanitarnom krizom\u201c. Patnja nije komplicirana ili apstraktna, ve\u0107 srceparaju\u0107a, prepuna u\u017easa koji bi ina\u010de privukao globalnu pa\u017enju\u201c, pi\u0161e Freedland.<\/p>\n<p>\u201ePogledajmo svjedo\u010danstvo jedne od mnogih milijuna osoba koje su pobjegle iz Sudana u susjedni \u010cad, mlade \u017eene po imenu Maryam Suleiman. Ispri\u010dala je New York Timesu o danu kada su Snage za brzu podr\u0161ku (RSF), preoblikovana verzija D\u017eand\u017eavida \u2013 arapske milicije krive za pokolj u Darfuru prije dva desetlje\u0107a \u2013 upale u njezino selo. Naoru\u017eani napada\u010di su postrojili mu\u0161karce i dje\u010dake dok je njihov vo\u0111a izjavio: \u201eNe \u017eelimo vidjeti crnce. Ne \u017eelimo \u010dak ni vidjeti crne vre\u0107e za sme\u0107e.\u201c Zatim je odmah ustrijelio crnog magarca, signaliziraju\u0107i svoju namjeru. Nakon toga, pripadnici RSF-a krenuli su s pogubljenjem svih crnaca starijih od 10 godina, uklju\u010duju\u0107i Maryaminih petero bra\u0107e, kao i neke mla\u0111e. Dje\u010dak star jedan dan ba\u010den je na tlo i ubijen, a mu\u0161ko dijete ba\u010deno je u jezero da se utopi. A onda su \u201esilovali mnogo, mnogo djevojaka\u201c. Nazivali su ih \u201erobovima\u201c i govorili im: \u201eZa vas crnce nema mjesta u Sudanu.\u201c<\/p>\n<p>Kako onda ovaj poku\u0161aj dovr\u0161etka uni\u0161tenja jedne populacije zapo\u010det prije 20 godina nije jedno od dominantnih pitanja na\u0161eg vremena, koje bi zauzimalo naslovnice i udarne vijesti i koje bi poticalo gorljive demonstracije i prosvjede\u201c, pita se Freedland. U poku\u0161aju da odgovori na to pitanje, razgovarao je s Kate Ferguson, koja kroz organizaciju Protection Approaches \u010dini sve \u0161to mo\u017ee kako bi kreatore politike usredoto\u010dila na ovaj opaki rat. Ali to je te\u0161ka borba!<\/p>\n<p>\u201eNe postoji \u010dak ni gruba procjena broja mrtvih \u2013 neke procjene idu do 150.000 ili vi\u0161e \u2013 jer mrtve nitko ne broji. U ovom gra\u0111anskom ratu nema slu\u017ebenog dr\u017eavnog aparata, nema ministarstva zdravstva koje bi objavljivalo dnevne brojke. Nijedna me\u0111unarodna nevladina organizacija to ne mo\u017ee u\u010diniti jer, ka\u017ee Ferguson, \u201enitko nema velike timove na terenu\u201c. Lokalne grupe daju sve od sebe, ali \u201esvijet ih ne slu\u0161a\u201c. To vrijedi i za medije, \u010dije je izvje\u0161tavanje o, recimo, ratu u Palestini, za nekoliko nivoa opse\u017enije od izvje\u0161tavanja o nasilju u Sudanu. (Freedland, usput, ne izuzima sebe: ka\u017ee da je desetke puta pisao o prvom ratu, a tek sada o drugom.) S brojnim katastrofama koje se odvijaju diljem svijeta, za ovu jedva da je preostalo ikakvih kapaciteta.<\/p>\n<p>Ipak, sve to ne daje odgovor na postavljeno pitanje ve\u0107 ga samo poja\u010dava. Istina je da o\u010dito postoji beskrajna borba za pozornost, od Ukrajine do Bliskog istoka, i da je propusnost ograni\u010dena. Ali ni\u0161ta od toga ne obja\u0161njava za\u0161to bi katastrofa u Sudanu u toj borbi izgubila.<\/p>\n<p>Ferguson se pita da li postoji osje\u0107aj da je Darfur trebao biti \u201ezavr\u0161en\u201c prije 20 godina i da su mnoge slavne osobe i drugi koji su tada zauzeli stav umorni od mogu\u0107nosti da \u0107e to sve morati pro\u0107i iznova. Tako\u0111er, priroda sukoba u Sudanu \u2013 gra\u0111anski rat \u2013 zna\u010di da ne postoji jedinstvena vlada, niti lik Volodimira Zelenskog, iza \u010dega bi se mogli postrojiti ljudi sa strane.<\/p>\n<p>Bojim se da su na djelu bazi\u010dniji faktori, po\u010dev\u0161i od \u010dinjenice da je ovo rat u Africi. Svakako neizre\u010dena, a mo\u017eda i nesvjesna, jest misao da se upravo to doga\u0111a na mjestu koje je stolje\u0107ima postojalo u zapadnoj ma\u0161ti kao \u201emra\u010dni kontinent\u201c. U ti\u0161ini zapada postoji \u0161apat o onome \u0161to je, u druga\u010dijem kontekstu, George W. Bush jednom nazvao \u201emekim bigotizmom niskih o\u010dekivanja\u201c. Kao da urednici vijesti i ministri vanjskih poslova, premnogo njih, tiho govore: \u201eTo je Afrika. \u0160to drugo o\u010dekuje\u0161?\u201c<\/p>\n<p>No, iako to mo\u017ee objasniti nepa\u017enju medija i politi\u010dara, ne govori nam ba\u0161 za\u0161to su aktivisti i progresivci toliko letargi\u010dni. Isti ljudi koji su iza\u0161li na ulice kada je George Floyd ubijen u Minneapolisu, jedva su ne\u0161to promrmljali o organiziranom ubojstvu desetaka tisu\u0107a crnih mu\u0161karaca i \u017eena u Sudanu.<\/p>\n<p>Je li mogu\u0107e da zapadni progresivci ne znaju ba\u0161 za koga navijati? I RSF i Sudanske oru\u017eane snage (SAF) krive su za u\u017easne zlo\u010dine i ne postoji jednostavna, konformna narativna struktura u koju bi se ovaj sukob mogao smjestiti. Mnogi na dana\u0161njoj ljevici organizirali su svijet, pro\u0161li i sada\u0161nji, u dvije fine kategorije. Postoje potla\u010deni i postoje tla\u010ditelji, postoje kolonizirani i kolonizatori. Kod nekih sukoba mo\u017ee se \u010diniti lakim zalijepiti etiketu na svaku stranu \u2013 koliko god pogre\u0161no \u2013 i vikati ili zvi\u017edati u skladu s tim. Ne morate ni razmi\u0161ljati. Ali \u0161to vam je \u010diniti kada dobro i zlo nisu jasno razgrani\u010deni, kada sukob nije, ni doslovno ni metafori\u010dki, crno protiv bijelog?<\/p>\n<p>Stavljeni pred tu zagonetku, lak\u0161e je cijelu stvar jednostavno proglasiti prekompliciranom i pogledati na drugu stranu. Mnogi na ljevici su to radili tijekom gra\u0111anskog rata u Siriji. Neki su se oslanjali na svoj ve\u0107 izlizani vodi\u010d kroz me\u0111unarodne sukobe \u2013 podr\u017eavajte stranu kojoj se suprotstavljaju SAD \u2013 ali to ih je dovelo na neprijatne pozicije. Drugima je bilo dra\u017ee tu pri\u010du prespavati, iako je ubijeno vi\u0161e od 600.000 ljudi.<\/p>\n<p>To je jo\u0161 jedan dokaz da je grubi \u201eantikolonijalizam\u201c u\u017easno zamagljen objektiv za promatranje svijeta. Funkcionira samo ako mislite da je na\u0161 planet podijeljen na dobre i lo\u0161e, umjesto razumijevanja da se u nekim sukobima dva pravedna cilja bore protiv jedan protiv drugog, dok drugi sukobi uklju\u010duju sraz dviju vrsta zlo\u0107e, od kojih svaka tvrdi da djeluje u ime potla\u010denih.<\/p>\n<p>Narod Sudana ne bi se trebao ispri\u010davati zbog \u010dinjenice da se njihova tragedija ne uklapa u bajkovitu verziju morala za kojom mnogi \u017eude. Mi smo ti koji bismo im se trebali ispri\u010dati, jer smo ih ignorirali u njihovom o\u010daju \u2013 i jer smo se pretvarali da nam je ikada bilo stalo\u201c, zaklju\u010duje Freedland.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/vijesti\/tamo-se-dogadja-najteza-svjetska-humanitarna-katastrofa-i-gotovo-nikoga-nije-briga-za-tim-6015\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sukob bjesni od travnja 2023, tako da je bilo dovoljno vremena da se on primijeti. A i ne nedostaje mu epskih razmjera. Naprotiv, humanitarne organizacije ka\u017eu da se Sudan suo\u010dava s \u201enajgorom svjetskom humanitarnom krizom\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":414708,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-414705","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414705","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=414705"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414705\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":414710,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414705\/revisions\/414710"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/414708"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=414705"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=414705"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=414705"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}