{"id":414641,"date":"2024-10-17T07:27:38","date_gmt":"2024-10-17T05:27:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=414641"},"modified":"2024-10-17T07:27:38","modified_gmt":"2024-10-17T05:27:38","slug":"civilnodrustvene-organizacije-pretvorene-u-lobisticke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/17\/civilnodrustvene-organizacije-pretvorene-u-lobisticke\/","title":{"rendered":"Civilnodru\u0161tvene organizacije pretvorene u ‘lobisti\u010dke’"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sa\u0161a Lekovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Stupio na snagu Zakon o lobiranju: Za hrvatsku vlast \u201eambala\u017ea\u201c je bila va\u017enija od sadr\u017eaja, pri \u010demu se u zakonu prakti\u010dki bri\u0161e razlika izme\u0111u javnog zagovaranja op\u0107eg dobra i lobiranja za partikularne interese, a civilno dru\u0161tvo se izjedna\u010dava s profesionalnim lobistima. Zakonodavno rje\u0161enje k tome ne osigurava dovoljnu transparentnost lobiranja, iako je upravo netransparentnost lobisti\u010dkih aktivnosti bio glavni motiv inzistiranja na Zakonu.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Prvog dana listopada 2024. godine na snagu je stupio Zakon o lobiranju, izglasan u Hrvatskom saboru jo\u0161 14. o\u017eujka. Nekoliko dana nakon stupanja na snagu tog zakona zavr\u0161eno je e-savjetovanje o Pravilniku o vo\u0111enju Registra lobista. Bilo je krajnje vrijeme da se regulira ovo podru\u010dje va\u017eno za transparentnost dono\u0161enja odluka koje se ti\u010du svih gra\u0111anki i gra\u0111ana Hrvatske. Me\u0111utim, na\u010din na koji je to u\u010dinjeno, pokazuje da je za hrvatsku vlast i u ovom slu\u010daju \u201eambala\u017ea\u201c bila va\u017enija od sadr\u017eaja, pri \u010demu se prakti\u010dno bri\u0161e razlika izme\u0111u javnog zagovaranja op\u0107eg dobra i lobiranja za partikularne interese, a civilno dru\u0161tvo se izjedna\u010dava s profesionalnim lobistima.<\/p>\n

Tako\u0111er, na\u010din na koji je kona\u010dno regulirano lobiranje nedovoljno je efikasan jer zakonodavno rje\u0161enje ne osigurava dovoljnu transparentnost lobiranja iako je upravo netransparentnost lobisti\u010dkih aktivnosti bio glavni motiv inzistiranja na Zakonu o potrebi \u010dijeg dono\u0161enja se raspravljalo i prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Jo\u0161 tada Hrvatsko dru\u0161tvo lobista (HDL) pokrenulo je inicijativu za regulaciju lobiranja u Hrvatskoj. Zakon o lobiranju, koji su predlagali, trebao je uvesti transparentnost i uspostaviti standard pona\u0161anja izme\u0111u lobista i dr\u017eavnih slu\u017ebenika. Njime bi, najavljivano je tada, dr\u017eava postavila okvire lobiranja, pravila za lobiste i sankcije za njihovo nepo\u0161tivanje.<\/p>\n

HDL 2012. godine postaje punopravni \u010dlan Me\u0111unarodnog dru\u0161tva lobista (IAL-International Alliance of Lobbyists), prve asocijacije lobisti\u010dkih udruga na globalnoj razini. Tada\u0161nji glavni tajnik HDL-a Natko Vlahovi\u0107, koji je ujedno postao i \u010dlan Izvr\u0161nog odbora IAL-a, izjavio je tom je prigodom da \u0107e HDL imati ulogu koordinatora za regiju jugoisto\u010dne Europe u kojoj je HDL bio \u201epionir\u201c na podru\u010dju lobisti\u010dkih organizacija. U me\u0111uvremenu su udruge lobista osnovane i u nekim dr\u017eavama regije koje nisu \u010dlanice EU. U Srbiji je Zakon o lobiranju usvojen jo\u0161 2018. godine, a Zakon u lobiranju u Crnoj Gori usvojen je prije nekoliko mjeseci.<\/p>\n

No, Zakon o lobiranju u Hrvatskoj usvojen je tek 11 godina nakon \u0161to je na\u0161a zemlja postala 28. \u010dlanica EU. Na \u010delu aktualnog Upravnog odbora HDL-a je suvlasnik i direktor ZBT Consultinga Ivan \u017du\u017eul. U prosincu 2022. godine, nakon \u0161to je izabran za prvog \u010dovjeka HDL-a, \u017du\u017eul je u intervjuu poslovnom tjedniku Lider rekao da \u0107e se \u201ckvalitetnim zakonodavnim okvirom doprinijeti pove\u0107anju transparentnosti i smanjenju zlouporabe sive zone.\u201d Upitan, za potrebe ovog \u010dlanka, jesu li u HDL-u zadovoljni zakonskim rje\u0161enjem koje je upravo stupilo na snagu \u017du\u017eul je rekao da jesu, dodav\u0161i: \u201cUvijek ima prostora za napredak. Nadamo se da \u0107e se Zakon u budu\u0107nosti mijenjati na bolje, a ne na lo\u0161ije.\u201d<\/p>\n

Primjedbe iz civilnog dru\u0161tva, me\u0111utim, ukazuju na to da hrvatski Zakon o lobiranju ne omogu\u0107ava neophodnu transparentnost, ali i da ostavlja dvojbe oko toga gdje je granica izme\u0111u javnog zagovaranja op\u0107eg dobra i lobiranja za partikularne interese kad je rije\u010d o organizacijama civilnog dru\u0161tva. Tako\u0111er, primjedba je da ovaj Zakon predvi\u0111a samoinicijativno prijavljivanje u Registar lobista, \u0161to omogu\u0107ava mnogim stvarnom lobistima da \u201epro\u0111u ispod radara\u201c. Na kraju, ali nikako najmanje va\u017eno, onome tko nije u Registru lobista, ogrije\u0161i li se o pravila lobiranja, ne prijete kazne o kojima odlu\u010duje Povjerenstvo za sukob interesa. Zbog \u010dega bi se u tom slu\u010daju itko prijavio u Registar ako nije profesionalni lobist? Ivan \u017du\u017eul na to odgovara da su zapravo \u201clobisti svi koji zagovaraju neki interes kod donositelja odluka\u201d, \u0161to uklju\u010duje i organizacije civilnog dru\u0161tva, \u010dak i kad se zala\u017eu za op\u0107i interes.<\/p>\n

U srpskom Zakonu o lobiranju, naprimjer (iako su u osnovi svi takvi zakoni napravljeni po istovjetnoj \u201e\u0161pranci\u201c), stoji da lobist mo\u017ee biti samo onaj tko je zavr\u0161io obuku za lobista i dobio o tome potvrdu Agencije za borbu protiv korupcije koja vodi i Registar lobista. Na taksativnom popisu mogu\u0107ih lobista u temeljnim odredbama hrvatskog Zakona, na kojem su i organizacije civilnog dru\u0161tva, nema naprimjer odvjetnika i PR-ovaca, iako je lobiranje imanentno tim dru\u0161tvenim skupinama slijedom njihovih poslovnih interesa. U svakom slu\u010daju, nije dovoljno znati tko su lobisti. Mnogo je va\u017enije detaljno znati zna tko, kada i koga lobira u vezi konkretnih tema, a obavezu detaljnog i promptnog izvje\u0161tavanja takvog tipa hrvatski Zakon ne predvi\u0111a. Pogotovo ne u realnom vremenu niti u vidu javne informacije. Prvi \u010dovjek HDL-a Ivan \u017du\u017eul smatra, me\u0111utim, da je inzistiranje na izvje\u0161tavanju o lobisti\u010dkim aktivnostima u realnom vremenu \u201cpotpuno bespotrebno jer nigdje to nije tako ure\u0111eno\u201d.<\/p>\n

\u201cU ve\u0107ini slu\u010dajeva se to radi na godi\u0161njoj razini ba\u0161 zbog toga da to ne bi bio nekakav lov na vje\u0161tice i da se potpuno besmisleno, bespredmetno ne bi i\u017eivljavalo na temelju podataka unesenih u izvje\u0161\u0107a\u201d, ka\u017ee \u017du\u017eul za H-Alter. \u201cTi podaci u realnom vremenu ne mijenjaju ni\u0161ta. Bitno je da se na razini godine vidi tko je s kim, kada i za\u0161to razgovarao. \u0160to bi nekome mogao zna\u010diti podatak da je u nekom trenutku odr\u017ean nekakav sastanak? Inzistiranje na takvom podatku miri\u0161e na zlouporabu.\u201d<\/p>\n

Ali, pitanje bi moglo izgledati i ovako: \u0160to bi nekome mogao zna\u010diti podatak da je neki sastanak odr\u017ean prije godinu dana, a u me\u0111uvremenu je to lobiranje ve\u0107 utjecalo na konkretne poteze dr\u017eavnih institucija, mo\u017eda \u010dak i zakonskim izmjenama u korist nekog partikularnog interesa?<\/p>\n

Najbolji odgovor na to pitanje daje informacija koju je upravo objavio The European Correspondent, organizacija \u0161to okuplja 170 novinara koji izvje\u0161tavaju o aktivnostima institucija EU. Ta informacija glasi: \u201cUtjecaj Big Oila\u00a0 \u00a0(naziv koji se ponekad koristi za opisivanje \u0161est ili sedam najve\u0107ih svjetskih naftnih i plinskih kompanija \u2013 op. a.) na klimatsku politiku EU-a znatno je porastao tijekom posljednjeg mandata Ursule von der Leyen u Komisiji, s vi\u0161e od 900 sastanaka izme\u0111u kompanija za fosilna goriva kao \u0161to su Shell i BP s jedne strane i visokih du\u017enosnika EU-a s druge strane, od 2019. Posljedice su o\u010dite: kroz intenzivno lobiranje Big Oil je pomaknuo Europski zeleni dogovor s njegovog izvornog fokusa na dekarbonizaciju, pretvoriv\u0161i ga u industrijsku strategiju koja sve vi\u0161e favorizira interese fosilnih goriva. Ukratko, lobiranjem skrivenim od javnosti, najve\u0107e naftne kompanije isposlovale su klju\u010dne odluke EU institucija suprotne javno deklariranoj \u201ezelenoj agendi\u201c. Sad imamo tu informaciju, ali \u0161to se ti\u010de njene prakti\u010dne vrijednosti mo\u017eemo se samo prisjetiti stare poslovice \u2013 pi\u0161i ku\u0107i, propalo je.<\/p>\n

Govore\u0107i o Registru lobista i njegovoj ulozi, Ivan \u017du\u017eul je za H-Alter izjavio: \u201cSad je najva\u017enije kako \u0107e biti reguliran Registar lobista i na koji \u0107e na\u010din biti kontrolirani lobisti i lobirane osobe. Bilo bi dobro da bude \u0161to obuhvatniji, ali da sadr\u017eajno ne bude dodatno optere\u0107enje svima uklju\u010denima u sustav i da dobro funkcionira kao \u0161to je to na razini EU, a da pritom to ne bude samo oblik obveze prema deklariranim lobistima koji u ovom trenutku zapravo i nisu problem jer poprili\u010dno javno isti\u010du svoje djelovanje, ve\u0107 bi trebalo biti usmjereno i na sve ostale koji zagovaraju svoje ili tu\u0111e interese\u201d.<\/p>\n

Ali ako je lobiranje ba\u0161 svaka komunikacija s dr\u017eavnim slu\u017ebenicima koja se ti\u010de javnih politika, tada su svi lobisti, i \u010demu koristi Registar lobista? Po naj\u0161iroj definiciji lobiranje je nastojanje interesnih skupina da utje\u010du na one koji donose odluke, a to svakako mogu biti i predstavnici civilnog dru\u0161tva. No, za razliku od stvarnih lobista, pla\u0107enih da rade za partikularne interese, civilni aktivisti u pravilu se zala\u017eu se za op\u0107e dobro, svojim aktivnostima na podru\u010djima u kojima dr\u017eava ne \u010dini dovoljno ili je potpuno zakazala, makar i na geografski malom prostoru i u specifi\u010dnim tematskim podru\u010djima koja nisu od najve\u0107eg interesa politi\u010dkog vodstva i dr\u017eavne administracije. Naravno da je mogu\u0107e i da neka organizacija civilnog dru\u0161tva iznevjeri vlastite proklamirane ciljeve i uklju\u010di se u aktivnosti lobiranja za ne\u010dije financijske i druge pojedina\u010dne li grupne interese. No, to ne opravdava stavljanje organizacija civilnog dru\u0161tva na popis lobista, izuzev ako se definicija lobiranja pro\u0161iri na svako zagovaranje, a ne samo ono koje slu\u017ei partikularnim interesima, upravo onako kako sugerira \u0161ef organizacije hrvatskih lobista.<\/p>\n

\n

Civilnodru\u0161tveno \u201elobiranje\u201c: slu\u010daj Una<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Mo\u017ee li se \u010dak tvrditi da se stavljanjem \u201cu isti ko\u0161\u201d sa stvarnim lobistima nevladinom sektoru ugro\u017eavaju prava koja proizlaze iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima? Ta tvrdnja mo\u017ee se u\u010diniti pretjeranom, no u preambuli Povelje isti\u010de se da u\u017eivanje prava navedenih u tom dokumentu \u201cpodrazumijeva odgovornosti i du\u017enosti prema drugim osobama, ljudskoj zajednici i budu\u0107im nara\u0161tajima\u201d. Je li u redu one koji se jasno zala\u017eu za op\u0107edru\u0161tveni interes tretirati kao lobiste, s onima \u0161to su pla\u0107eni da zastupaju pojedina\u010dne interese, koji su nerijetko u potpunoj suprotnosti s interesima zajednice, kao \u0161to je vidljivo iz spomenutog primjera lobiranja za velike naftne i plinske kompanije? Evo aktualnog primjera iz Hrvatske, jednog od mnogih koji pokazuju bizarnost takve logike. Prosvjed protiv izgradnje hidroelektrane na vrelu rijeke Une okupio je mnogo nevladinih organizacija i pojedinaca koji su upozoravali na devastaciju prirode ne obustavi li se gradnja hidroelektrane.<\/p>\n

Lokalni aktivisti koji su okupljeni pod motom Spasimo Unu izdali su priop\u0107enje u kojem su podsjetili da je lokacija predvi\u0111ene mini hidroelektrane na rijeci Uni za\u0161ti\u0107ena u sklopu ekolo\u0161ke mre\u017ee Natura 2000. koja je osnovana kako bi o\u010duvala najvrjednije i najugro\u017eenije vrste i stani\u0161ta Europe. Ujedno su upozorili da je pregledom spisa utvr\u0111eno kako \u201cprije podno\u0161enja zahtjeva za izdavanje rje\u0161enja o izmjeni i\/ili dopuni lokacijske dozvole 2015. nije proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekolo\u0161ku mre\u017eu sukladno s odredbama Zakona o za\u0161titi prirode\u201d.<\/p>\n

Time su \u017eeljeli utjecati na tijela koja donose i provode odluke kojima se mo\u017ee zaustaviti devastacija \u017eivotne sredine, ali i kr\u0161enje hrvatskih zakona, te pona\u0161anje suprotno od obveze o\u010duvanja podru\u010dja u kojima se nalaze prirodni stani\u0161ni tipovi i stani\u0161ta divljih vrsta od interesa za Europsku uniju. Mnogi koji su se pridru\u017eili toj inicijativi upu\u0107ivali su pisma institucijama ili zvali telefonom nadle\u017ene dr\u017eavne slu\u017ebenike, pa i politi\u010dare, tra\u017ee\u0107i da ih prime na razgovor, s istim, dru\u0161tveno korisnim ciljem. Prema odredbama Zakona o lobiranju svi ti aktivisti bi se trebali na\u0107i u Registru lobista, a Ivan \u017du\u017eul izrijekom je potvrdio za H-Alter da su lobisti i oni \u201ckoji su poslali dr\u017eavnim institucijama elektroni\u010dku po\u0161tu\u201d kojom se, u navedenom slu\u010daju, apelira na po\u0161tivanje hrvatskih zakona i zajedni\u010dke EU agende za za\u0161titu biljnih i \u017eivotinjskih vrsta i cjelokupne prirode.<\/p>\n

Je li opisano pona\u0161anje aktivista usporedivo s, naprimjer, ne\u010dijim pla\u0107enim lobiranjem u cilju izgradnje sporne elektrane koja donosi korist vlasniku, i to uz kr\u0161enje zakona, te predstavlja u potpunosti privatni interes koji je u suprotnosti s op\u0107im? Ovo je drasti\u010dan primjer, ali i u slu\u010dajevima kad netko lobira za privatni interes kojim se ne \u010dini tako izravna \u0161teta i ne kr\u0161e zakoni opet je to posao u svrhu privatnog probitka neke osobe, tvrtke ili skupine interesno povezanih, za razliku od dru\u0161tvenog aktivizma za javno dobro.<\/p>\n

Pogledajmo \u0161to to\u010dno pi\u0161e u Zakonu o lobiranju. U uvodnom dijelu Zakona, ve\u0107 u \u010dlanku 2., obja\u0161njen je pojam LOBIRANJE: \u201c1.) lobiranje je svaki oblik usmene ili pisane komunikacije prema lobiranoj osobi kao dio strukturiranog i organiziranog promicanja, zagovaranja ili zastupanja odre\u0111enih interesa ili preno\u0161enja informacija u vezi s javnim odlu\u010divanjem radi ostvarivanja interesa korisnika lobiranja\u201d, U \u010dlanku 3. ka\u017ee se da je lobist \u201cdoma\u0107a ili strana fizi\u010dka ili pravna osoba koja lobira i koja je upisana u Registar lobista te da to podrazumijeva: lobiste koji lobiraju za korisnike lobiranja, uklju\u010duju\u0107i konzultante koji se bave lobiranjem i profesionalne lobiste, lobiste koji lobiraju u ime poslodavca kod kojeg su zaposleni ili lobiste koji predstavljaju profesionalne, poslovne ili druge sektorske interese, uklju\u010duju\u0107i profesionalna, sportska, gospodarska i interesna udru\u017eenja, nevladine udruge i organizacije civilnog dru\u0161tva (podebljao autor).<\/p>\n

\n

Civilnodru\u0161tveno \u201elobiranje\u201c: Slu\u010daj SLAPP<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Predstavlja li zauzimanje za op\u0107e dobro iz na\u0161eg primjera protivljenja devastaciji rijeke Une \u2013 lobiranje za pojedina\u010dni ili grupni financijski\/poslovni interes? To je zauzimanje za sprje\u010davanje pona\u0161anja kojim se, u korist privatnog interesa, posljedi\u010dno uni\u0161tava i \u010ditav \u017eivotni okoli\u0161 na \u0161irem podru\u010dju. To je zalaganje protiv, a ne za i\u010diji poslovni interes. Mo\u017eemo li se nadati da \u0107e, uz ovako formulirano obja\u0161njenje tko je sve lobist, u primjeni Zakona o lobiranju zalaganje kod dr\u017eavnih slu\u017ebenika i institucija za op\u0107edru\u0161tvene vrijednosti biti razlu\u010deno od lobiranja za privatni interes? Ili mo\u017eemo o\u010dekivati da bi svako, za vlast nezgodno zalaganje iz civilnog dru\u0161tva moglo lako biti progla\u0161eno naprimjer \u2013 sektorskim interesom? Lobiranjem mo\u017ee biti progla\u0161eno recimo zalaganje udruge povjesni\u010dara da se pove\u0107a broj nastavnih sati u \u0161kolama \u2013 jer je to njihov sektorski interes.<\/p>\n

Ili bi se lobiranjem moglo proglasiti nastojanje Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva u uvjeravanju pravosudnih institucija da su nagomilane SLAPP tu\u017ebe protiv medija i novinara \u0161tetne za dru\u0161tvo te da ih ne smije tretirati blagonaklono prema tu\u017eiteljima. Jer, takav zahtjev je rukovo\u0111en (i) profesionalnim interesom. A i poslovnim, jer izgubljen spor potaknut SLAPP mo\u017ee skupo ko\u0161tati i medij, a i novinara. Lobiranjem se u tom slu\u010daju mo\u017ee smatrati i ovaj \u010dlanak objavljen u mediju. Treba li se zbog toga njegov autor upisati u Registar lobista? U \u010dlanku 4. Zakona taksativno je nabrojano \u0161to se ne smatra lobiranjem iz \u010dega proizlazi da aktivisti, bilo pojedinci, bilo \u010dlanovi nevladinih organizacija, samo koriste demokratsku mogu\u0107nost izno\u0161enja mi\u0161ljenja i slobodnog udru\u017eivanja, \u0161to su temeljna ljudska prava. Kako su se onda na\u0161li me\u0111u lobistima u istom zakonu, dva \u010dlanka ispred?!<\/p>\n

Stavljanje stvarnih lobista, osoba i organizacija kojima je posao da se zala\u017eu za privatne interese drugih u \u201cisti ko\u0161\u201d s onima koji se zala\u017eu za op\u0107edru\u0161tvene vrijednosti, \u201cpopunjavaju\u0107i rupe\u201d koje svojim (ne)radom ostavljaju javni slu\u017ebenici pla\u0107eni da to \u201crupa\u201d ne bude, potpun je proma\u0161aj. Ako se \u017eeljelo sprije\u010diti da netko iz civilnog dru\u0161tva \u201cmulja\u201d s javnim slu\u017ebenicima i institucijama, zala\u017eu\u0107i se za nekakav svoj privatni interes, trebalo je zakonom obvezati javne slu\u017ebenike da bilje\u017ee i prijavljuju takve situacije. Uostalom, Kaznenim zakonom odre\u0111eno je \u0161to je nedopu\u0161teno, poput mita naprimjer.<\/p>\n

Ali, po dobrom starom obi\u010daju, jednostavnije je natjerati ekipu iz civilnog dru\u0161tva da \u201cglumi\u201d \u2013 lobiste. Uz sve mogu\u0107e posljedice koje taj zakonski teret nosi.<\/p>\n

\n

Namjerna politi\u010dka distrakcija?<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Uostalom, zar ne bi bilo logi\u010dno obvezati javne slu\u017ebenike da bilje\u017ee svoje kontakte sa stvarnim lobistima i o njima izvje\u0161tavaju. No, ne samo da takve obveze nema, nego u Zakonu o lobiranju nema niti jasne obveze lobista da detaljno izvje\u0161tavaju o tome kad, gdje i pod kojim okolnostima su kontaktirali s javnim slu\u017ebenicima, a kamoli o \u010demu su konkretno razgovarali ili su se dopisivali. Tako\u0111er, me\u0111u obvezama lobiranih osoba pri lobiranju stoji sljede\u0107e: \u201cLobirana osoba mo\u017ee pristati komunicirati s lobistom samo nakon prethodne provjere upisa lobista u Registar lobista.\u201d (\u010clanak 7.) Imaju\u0107i u vidu sve do sada navedeno, proizlazi da dr\u017eavni slu\u017ebenik ne smije uop\u0107e komunicirati, na primjer s civilnim aktivistima za za\u0161titu prirode ako nisu upisani u Registar lobista!?<\/p>\n

Da apsurd bude ve\u0107i, i iz civilnog dru\u0161tva godinama su dolazila upozorenja da se aktivnosti lobista treba zakonski urediti, kao i da to mora biti u\u010dinjeno na transparentan na\u010din. Najuporniji je u tome bio GONG koji ima odgovaraju\u0107u infrastrukturu i iskustvo. I neposredno prije nego \u0161to je Vladin prijedlog Zakona usvojen u Saboru, GONG je upozoravao na \u201ckozmeti\u010dka\u201d rje\u0161enja koja niti omogu\u0107avaju transparentnost i stvarno informiranje javnosti o lobisti\u010dkim aktivnostima\u00a0no bez uspjeha.<\/p>\n

Lobisti su du\u017eni podnijeti izvje\u0161taj o svojim aktivnostima Povjerenstvu za odlu\u010divanje o sukobu interesa \u2013 jednom godi\u0161nje. Na koji \u0107e to na\u010din pomo\u0107i sprje\u010davanju korupcije koji je Vlada, po obi\u010daju, navela kao jedan od razloga dono\u0161enja Zakona? Na sve kritike i prijedloge Vlada se oglu\u0161ila, a njen prijedlog vladaju\u0107a je ve\u0107ina pretvorila u zakon, koji je sad na snazi. Zakon o lobiranju sada je u funkciji, a umjesto stvarne transparentnosti i borbe protiv korupcije, dobili smo \u2013 figu. Posljedi\u010dno, bit \u0107e usvojen i Pravilnik o vo\u0111enju Registra lobista o \u010dijem je prijedlogu nedavno zavr\u0161ena javna e-rasprava. Upitan da komentira Zakon o lobiranju Marko Rakar, informati\u010dki stru\u010dnjak, politi\u010dki konzultant i direktor tvrtke MRAK usluge d.o.o. za savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, kratko je rekao: \u201c\u010cini se da je bilo va\u017eno donijeti Zakon o lobiranju kako bi se mogao upisati \u2018plus\u2019 u jo\u0161 jednu \u2018ku\u0107icu\u2019 u izvje\u0161taju za EU, bez razmi\u0161ljanja o mogu\u0107im posljedicama. A Povjerenstvo za sukob interesa, ionako su\u017eenih ovlasti, bit \u0107e \u2018zatrpano\u2019 bespotrebnim poslom koji \u0107e mu ote\u017eati bavljenje primarnom zada\u0107om. \u010cini se kao namjerna politi\u010dka distrakcija.\u201d<\/p>\n

Civilnodru\u0161tvene organizacije pretvorene u “lobisti\u010dke”<\/a><\/p><\/blockquote>\n