{"id":414434,"date":"2024-10-16T07:40:29","date_gmt":"2024-10-16T05:40:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=414434"},"modified":"2024-10-16T07:40:29","modified_gmt":"2024-10-16T05:40:29","slug":"kraj-izraela-mandelino-rjesenje-ili-samsonov-sindrom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/16\/kraj-izraela-mandelino-rjesenje-ili-samsonov-sindrom\/","title":{"rendered":"Kraj Izraela: Mandelino rje\u0161enje ili Samsonov sindrom?"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Moncef Marzouki<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Nakon doga\u0111aja 7. oktobra, generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres izjavio je da ti doga\u0111aji nisu do\u0161li niotkuda. Protiv njega je pokrenuta \u017eestoka kampanja, koja je dosegla optu\u017ebe za antisemitizam. Izraelcima se \u010dinilo da Guterres tra\u017ei razloge, a zatim opravdanja, pa \u010dak i izgovore za Palestince.<\/p>\n<p>Krenimo od zapa\u017eanja gospodina Guterresa i razmotrimo za\u0161to je on bio u pravu kada je rekao da se ovi doga\u0111aji nisu pojavili niotkuda, uzimaju\u0107i u obzir da moramo pro\u0161iriti polje istra\u017eivanja kako bismo razumjeli dubinu ovog zapa\u017eanja.<\/p>\n<p>Dakle, prije doga\u0111aja 7. oktobra, odigrala se bitka Ma\u010d Jerusalema 2021. godine, a prije nje su bili ratovi: 2014, 2012, 2009. i 2008. godine protiv Gaze. Tako\u0111er, prije toga su se desile Intifade 1987. i 2000. godine u Gazi i Zapadnoj obali. Zatim su tu bili ratovi 2006, 1996, 1993. i 1982. godine protiv Libana, prije toga i rat 1973. protiv Egipta i Sirije, a ranije i rat protiv Egipta, Sirije i Jordana 1967. godine. U 1956. godini izbio je rat protiv Egipta, a prije toga ratovi: 1948. i 1935.-1936. protiv Palestinaca. Osim toga, zabilje\u017eeni su i napadi Al-Qassama na jevrejska doseljeni\u010dka naselja 1931. godine, a prije toga je zapo\u010deo palestinski otpor na \u010delu sa Izz al-Dinom al-Qassamom 1925. godine.<\/p>\n<p>Prema tome, jasno je da 7. oktobar nije ni po\u010detak ni kraj ovog niza, ve\u0107 samo poglavlje ili prekretnica u sukobu koji traje ve\u0107 \u010ditav jedan vijek.<\/p>\n<p>Prvi zaklju\u010dak, kada posmatrate \u0161umu, a ne samo ovo drvo, jeste upornost palestinskog naroda u njegovoj borbi za postojanje i katastrofalan neuspjeh cijelog cionisti\u010dkog projekta. Podsje\u0107anja radi, ovaj projekat, koji je pokrenut na Cionisti\u010dkom kongresu u Baselu 1897. godine, i koji je podr\u017ean Balfourovom deklaracijom 1917. godine, imao je jedan cilj: stvoriti domovinu za Jevreje iz cijelog svijeta u Palestini u kojoj bi mogli \u017eivjeti sigurni od krvoproli\u0107a s kojim su se susreli, posebno u Isto\u010dnoj Evropi, sigurni od rasisti\u010dkog progona poznatog kao antisemitizam.<\/p>\n<p>Uzimaju\u0107i u obzir popis ratova koji \u010dine ve\u0107i dio povijesti cionisti\u010dkog projekta u regiji, po\u010dev\u0161i od prvih napada Izz al-Din al-Qassama 1931. pa sve do napada brigada Al-Qassam u oktobru 2023. godine, mo\u017ee se re\u0107i da projekat uspostavljanja sigurne domovine nije ostvaren, ve\u0107 se pretvorio u svoju suprotnost.<\/p>\n<p>Postoji li danas opasnije mjesto za Jevreje u svijetu od Izraela? Koja zemlja s jevrejskom populacijom do\u017eivljava ono \u0161to Jevreji trpe u Izraelu od ubijanja i ranjavanja kao odgovor na izraelsko nasilje, a da ne govorimo o \u017eivotu u stalnoj tjeskobi u zemlji u kojoj je mir uvijek samo primirje izme\u0111u dva rata?!<\/p>\n<p>U vezi s ovim prvim strate\u0161kim neuspjehom, postoji sve ve\u0107i trend kontramigracije Jevreja iz Izraela. O\u010dekuje se da \u0107e se taj val preusmjeriti, pa \u0107e obe\u0107ana zemlja postati zemlja iz koje Jevreji bje\u017ee, a ne zemlja u koju dolaze.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de antisemitizma, masakri koje je izvr\u0161io Izrael, jo\u0161 od Deir Yassina 1948. godine pa sve do masakra u baptisti\u010dkoj bolnici Al-Ahli, Jabaliji i izbjegli\u010dkom kampu Maghazi 2024. godine, danas hrane osje\u0107aje odbojnosti prema Jevrejima u arapskom i muslimanskom svijetu, iako nisu imali nikakve veze s tim. Ista stvar se doga\u0111a u ostatku svijeta, iako u manjoj mjeri. To je i potaknulo razborite Jereje da se distanciraju od zlo\u010dina koje \u010dini Izrael, jer su svjesni ogromne \u0161tete koja se nanosi nedu\u017enim Jevrejima koji bi mogli postati \u017ertve brkanja izme\u0111u cionizma i judaizma.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dak je, dakle, sa strate\u0161kog stajali\u0161ta, da cionisti\u010dki projekat do sada nije uspio ostvariti svoje glavne ciljeve i da se njegova kriza iz dana u dan produbljuje. Sve poku\u0161aje improvizacije s ciljem njegovog spa\u0161avanja prati neuspjeh za neuspjehom. Najbolji dokaz za to su skromni rezultati, uprkos ulo\u017eenom novcu, utjecaju, lukavstvu, nasilju i savezni\u0161tvima.<\/p>\n<p>Svi periodi navodnog mira zapravo su bili samo primirja izme\u0111u dva rata.<\/p>\n<p>Poku\u0161aji da se Palestincima i Arapima silom nametne predaja nisu se zaustavili, \u0161to je najavio i Netanyahu u svojim memoarima. Ipak, pokazalo se da su normalizacija, dogovor stolje\u0107a i Abrahamov sporazum puste medijske pri\u010de i ni\u0161ta vi\u0161e.<\/p>\n<p>Mr\u017enja prema Izraelu porasla je \u010dak i u zemljama \u010diji su re\u017eimi uspostavili odnose s cionisti\u010dkom dr\u017eavom.<\/p>\n<p>Najva\u017enije od svega, zavr\u0161ili su \u201celegantni\u201d munjeviti ratovi poput rata 1956. ili rata 1967. godine, budu\u0107i da je Potop Al-Aksa ozna\u010dio po\u010detak dugog rata koji ne samo da iscrpljuje vojnu ma\u0161ineriju, nego i izraelsku ekonomiju, reputaciju i imid\u017e. Ovdje se javlja i fenomen izraelskih izbjeglica, jer smo se navikli na to da se rije\u010d izbjeglice povezuje isklju\u010divo s Palestincima.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Prekidanje niza<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Sada se postavlja pitanje: Kako \u0107e se nastaviti niz za koji niko ne zna kako \u0107e se zavr\u0161iti, a u kojem Potop Al-Aksa predstavlja izuzetno opasnu prekretnicu?<\/p>\n<p>Trenutno, jedini scenarij pred Izraelom jeste izbor izme\u0111u vje\u010dnog rata i beskona\u010dne borbe, \u0161to zna\u010di da je otpor jedina opcija za Palestince i Arape, i to iz tri razloga.<\/p>\n<p>Prvi razlog: ekstremni cionisti koji vladaju Izraelom nastavljaju s istim samoubila\u010dkim pristupom; odnosno, postojanje na silu i ni\u0161ta osim sile, a mir u njihovim glavama zna\u010di da se palestinski narod i arapske nacije prepuste njihovoj volji.<\/p>\n<p>Povijest je stavila regiju pred dvije mogu\u0107nosti po\u010detkom 1990-ih: dvodr\u017eavno rje\u0161enje ili rat narednih trideset godina. Opasni ljudi u Izraelu s uskim pogledom na svijet izabrali su drugu opciju. Smatrali su da \u0107e nametanje doseljeni\u010dkih naselja na Zapadnoj obali, aparthejd unutar Zelene linije i opsada Gaze biti ne\u0161to \u0161to \u0107e mo\u0107i beskona\u010dno \u010diniti i da \u0107e to pro\u0107i bez ve\u0107ih tro\u0161kova.<\/p>\n<p>Onda su se dosjetili da doseljavanjem u\u010dine provedbu dvodr\u017eavnog rje\u0161enja nemogu\u0107om, \u0161to je ne\u0161to \u0161to ne \u017eele priznati oni koji i dalje pri\u010daju o ovoj temi. \u017dele uvjeriti i sebe i nas da je jelo skuhano prije trideset godina jo\u0161 uvijek jestivo.<\/p>\n<p>Iako su svi doga\u0111aji dokazali da je ovo bio glup izbor, dolazak ekstremne desnice na vlast u Izraelu, njen ulazak u bitku za judaizaciju blagoslovljene d\u017eamije Al-Aksa i njen dana\u0161nji govor o povratku doseljeni\u010dkih naselja u Gazu jasni su pokazatelji da je Izrael skliznuo u scenarij vje\u010dnog rata. Pored svega toga, gaji odre\u0111ene iluzije o jo\u0161 jednom dogovoru stolje\u0107a, predaji otpora i umoru budu\u0107ih generacija. Sve su to iluzije kojim se cionisti\u010dki projekat hrani ve\u0107 cijelo stolje\u0107e.<\/p>\n<p>Drugi razlog: val me\u0111usobne mr\u017enje dosegao je nevi\u0111ene razmjere.<\/p>\n<p>Ako je Potop Al-Aksa predstavljao psiholo\u0161ki \u0161ok za Izraelce i dramati\u010dno pove\u0107ao njihov nivo straha, mr\u017enje i \u017eelje za osvetom Palestincima i Arapima, onda su sramotni zlo\u010dini koje je po\u010dinio Izrael samo dodatno poja\u010dali mr\u017enju, protivljenje i \u017eelju za osvetom u svim generacijama arapskog dru\u0161tva, posebno me\u0111u novim generacijama koje \u0107e odrastati me\u0111u ru\u0161evinama koje je ostavila \u201dnajmoralnija vojska na svijetu\u201d.<\/p>\n<p>Tre\u0107i razlog: Opa\u017eanja velikog britanskog povjesni\u010dara Toynbee.<\/p>\n<p>Prema njegovom mi\u0161ljenju, najva\u017eniji faktor u nastanku civilizacije, dr\u017eave i sistema je izazov, odnosno te\u017enja svih ljudskih bi\u0107a da se suo\u010de s pote\u0161ko\u0107ama i pobijede u ku\u0161njama i testovima koji su im nametnuti. To je mehanizam koji je od Jevreja, za koje se vjekovima govorilo da su sposobni samo za trgovinu i kamatarenje, napravio vojnike koji izazivaju strah svojom okrutno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Ovaj mehanizam je natjerao Arape, a posebno Palestince, da se suo\u010de s izazovima izraelskih obavje\u0161tajnih i vojnih sposobnosti i da ih prevladaju. To smo jasno vidjeli u ratu 1973. ili u Potopu Al-Aksa. Naravno, vidjet \u0107emo kako \u0107e Izraelci odgovoriti na svoje izazove, u poku\u0161aju da vrate mo\u0107 \u201dodvra\u0107anja\u201d, kako to nazivaju, koriste\u0107i brutalna sredstva koja cijeli svijet posmatra s nevjericom i bespomo\u0107no\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da \u0107e Arapi postavljati nove izazove dok se suo\u010davaju sa izazovima pred sobom, budu\u0107nost \u0107e biti ispunjena ratovima kojima se ne nazire kraj; dok se bude tragalo za odvra\u0107anjem i vra\u0107anjem mo\u0107i odvra\u0107anja, u kulturi straha i sve ve\u0107oj brutalnosti u vo\u0111enju sukoba.<\/p>\n<p>Nije slu\u010dajnost da je Netanyahu citirao odlomak iz Prve Samuelove knjige (15:3):<\/p>\n<p>\u201dSada idi i udari na Amaleka, izvr\u0161i &#8216;herem&#8217; \u2013 kleto uni\u0161tenje, na njemu i na svemu \u0161to posjeduje; ne \u0161tedi ga, pobij mu\u0161karce i \u017eene, djecu i dojen\u010dad, goveda i ovce, deve i magarce!\u201d<\/p>\n<p>Kuda \u0107e takvo ludilo odvesti? U ono \u0161to zovem Samsonov sindrom; odnosno, uni\u0161tenje cijelog Bliskog istoka \u0161to predstavlja prijetnju koja \u0107e se nadviti nad svima.<\/p>\n<p>Savjetujem svim onima koji donose odluke u arapskom svijetu da pa\u017eljivo pro\u010ditaju Toru, kako bi razumjeli korijene ideja ovih opasnih radikala koji guraju svoj narod i narode regije na ivicu ponora.<\/p>\n<p>Postoji u Tori ne\u0161to \u0161to je jo\u0161 vi\u0161e uznemiruju\u0107e od Samuelove knjige, poput sljede\u0107eg odlomka:<\/p>\n<p>\u201dGospodine Bo\u017ee\u201d, zavapio je Samson, \u201dspomeni me se i samo mi jo\u0161 sada podaj snagu da se Filistejcima odjednom osvetim za oba oka.\u201d (Suci 16:28)<\/p>\n<p>\u201dI Samson napipa dva srednja stupa na kojima po\u010diva\u0161e zdanje, oprije se o njih, desnom o jedan, a lijevom o drugi.\u201d (Suci 16:29)<\/p>\n<p>\u201dI viknu: \u2018Neka poginem s Filistejcima!\u2019 Nato uprije iz sve snage i sru\u0161i zdanje na knezove i na sav narod koji se ondje nalazio. Vi\u0161e ih ubi umiru\u0107i nego \u0161to ih pobi za \u017eivota.\u201d (Suci 16:30)<\/p>\n<p>Ko zna, mo\u017eda cionisti\u010dki ekstremisti u ovom odlomku Tore prona\u0111u opravdanje za politiku \u201dna mene i na moje neprijatelje, Gospodine\u201d, da uni\u0161te sebe i svoj projekt, a s njim i \u010ditavu regiju.<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Postoji li jo\u0161 jedna opcija koja bi sve nas mogla za\u0161tititi od ovog zastra\u0161uju\u0107eg kraja?<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Da, to je ono \u0161to nazivam Mandelinim rje\u0161enjem, odnosno da se Izraelci prestanu dr\u017eati iluzije o rasnoj superiornosti \u2013 kao \u0161to su to \u010dinili bijelci u Ju\u017enoj Africi \u2013 i prestanu poricati pravo drugih na zemlju njihovih predaka \u2013 kao \u0161to su to \u010dinili bijelci u Ju\u017enoj Africi. Tako\u0111er, da se odreknu uvjerenja da \u0107e mo\u0107i silom zauvijek kontrolirati drugi narod \u2013 kao \u0161to su to \u010dinili bijelci u Ju\u017enoj Africi \u2013 i da prihvate zajedni\u010dki \u017eivot u demokratskoj dr\u017eavi koja po\u0161tuje prava svih svojih etni\u010dkih i vjerskih komponenti \u2013 kao \u0161to su bijelci u\u010dinili u Ju\u017enoj Africi \u2013 \u0161to su crnci, Indijanci i mje\u0161anci prihvatili.<\/p>\n<p>Nije slu\u010dajno da je upravo Ju\u017ena Afrika izvela Izrael pred Me\u0111unarodni sud pravde, jer se suo\u010dava s istim slo\u017eenim problemom \u2013 borba dva naroda na istoj zemlji. Ona \u017eeli ponuditi uspje\u0161nu opciju protiv neuspje\u0161ne opcije, humanu opciju nasuprot barbarske.<\/p>\n<p>Da sumiramo: u svim situacijama, Izrael kao teokratska, rasisti\u010dka, militaristi\u010dka dr\u017eava, zavr\u0161it \u0107e ili u miru s Mandelinim rje\u0161enjem ili u ratu sa Samsonovim sindromom.<\/p>\n<p><em>Moncef Marzouki<\/em><br \/>\n<em>Biv\u0161i predsjednik Tunisa, neurolog i dobitnik nagrade Arapskog Magreba u oblasti medicine za svoja istra\u017eivanja o povredama mozga kod djece s invaliditetom, kao i nagrade Arapskog medicinskog kongresa za svoju knjigu &#8221;Uvod u integriranu medicinu&#8221;. Autor je vi\u0161e od dvadeset djela.<\/em><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/balkans.aljazeera.net\/opinions\/2024\/10\/13\/kraj-izraela-mandelino-rjesenje-ili-samsonov-sindrom\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">balkans.aljazeera.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jasno je da 7. oktobar nije ni po\u010detak ni kraj niza, ve\u0107 samo poglavlje ili prekretnica u sukobu koji traje ve\u0107 \u010ditav jedan vijek<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":402632,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-414434","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=414434"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414434\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":414530,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414434\/revisions\/414530"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/402632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=414434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=414434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=414434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}