{"id":414192,"date":"2024-10-12T09:19:57","date_gmt":"2024-10-12T07:19:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=414192"},"modified":"2024-10-12T09:22:34","modified_gmt":"2024-10-12T07:22:34","slug":"gdje-su-sada-vjerski-lideri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/12\/gdje-su-sada-vjerski-lideri\/","title":{"rendered":"Gdje su sada vjerski lideri?"},"content":{"rendered":"

Autir: Vedran Obu\u0107ina<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mu\u010dno mi je pisati o sukobu Izraela i susjednih zemalja. Mnogo je prijatelja rabina i imama, \u017didova i muslimana, s kojima sam godinama razvijao odnose, ali i strategije vjerskog mirotvorstva. I dalje radimo na tome, otprilike kao \u0161to ostaci hipijevskog pokreta i dalje uvjerava svijet da se problemi rje\u0161avaju u dimu odre\u0111enih opojnih sredstava.<\/p>\n

Mo\u017eda ne\u0107emo uspjeti u na\u0161im namjerama. Eshatologija nam predvi\u0111a gadne stvari u budu\u0107nosti, pa nije \u010dudo da svijet postaje sve neure\u0111eniji, ba\u0161 kao \u0161to i fizika govori o sve ve\u0107oj entropiji. Vra\u0107amo se kaosu iz kojega smo i proistekli, kao i zlatnom dobu koje nas \u010deka nakon kolektivne katarze \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

To nije povod o\u010daju, tjeskobi i pasivnosti, ve\u0107 poziv aktivnosti bez obzira na obeshrabruju\u0107e rezultate. Pa \u0161to se onda to doga\u0111a? Gdje su sada vjerski diplomati i za\u0161to \u0161ute vjerske zajednice za zvjerstva koja zahva\u0107aju ljude na Bliskom istoku?<\/p>\n

Nepravda je vrlo o\u010dita u trenutnom stanju stvari u tom dijelu svijeta. Okrutni napadi Hamasa ne mogu se opravdati niti jednom tragedijom u pro\u0161losti. Izraelski odgovor je doveo do stravi\u010dnih zlo\u010dina za koje njegova vlada nikad ne\u0107e odgovarati.<\/p>\n

Napadi Hezbollaha se ne mogu opravdati niti jednim moralnim imperativom. Izraelski odgovor je ono \u0161to se u normalnom svijetu zove agresija ali zbog lova\u0161a i lobista koji se bogate na mizeriji Globalnog juga, to se sve tolerira. Radi se o za\u010daranom krugu trajne osvete i narativa dobra protiv zla, u kojemu niti jedna strana ne \u017eeli zaustaviti taj krug ovozemaljskog pakla. Kad njega ne bi bilo, mnogi ljudi bi bili tu\u017eni jer bi izgubili puno novaca i mo\u0107i.<\/p>\n

Prije par godina razgovarao sam s jednim imamom u Srednjoj Bosni. Odrastao je u hrvatskom selu i u hrvatskoj ku\u0107i. Najbolji prijatelj bio mu je Hrvat. Kad je zapo\u010deo rat izme\u0111u Hrvata i (tada jo\u0161 uvijek) Muslimana, njegov prijatelj je ispalio projektil na njegovu ku\u0107u koji je raznio imamovu majku. U razgovoru mi je rekao: \u201dImao sam samo dvije opcije. Jedna, da odem do tog \u010dovjeka i da mu spra\u0161im metak u \u010delo. To bi njegovoj obitelji dalo pravo da ubiju mene ili moju djecu. I tako u nedogled. Druga je opcija da prihvatim svoju traumu i oprostim\u201d.<\/p>\n

Razgovarao sam i s jednim mladim pravoslavnim sve\u0107enikom iz Hercegovine koji je na svoje o\u010di vidio kako mu Bo\u0161njaci ubijaju roditelje. Razgovarao sam i s katoli\u010dkim \u017eupnikom kojemu je pobijeno pola obitelji. Svi su u me\u0111ureligijskom dijalogu i religijskom mirotvorstvu. Osobne tragedije su ih navele da prona\u0111u daleko ve\u0107u duhovnu snagu da nadi\u0111u \u017eelju za osvetom.<\/p>\n

Pravda je potrebna, ali i pra\u0161tanje. Ne svi\u0111a se to mnogim u\u0161ima. Ali to je ono \u0161to nas na\u0161e religije u\u010de. Kamo sre\u0107e da ima vi\u0161e takvih ljudi na Bliskom istoku!<\/p>\n

Ne zanosim se utopijom. Ovi ljudi su izuzetak, ali znam izuzetke i u Izraelu. Tri rabina koje znam u Izraelu, me\u0111u kojima i oni koji su nacionalno \u201dtvr\u0111i\u201d, bili su pritvoreni i ispitivani zbog njihove me\u0111ureligijske inicijative. Ve\u0107ina imama iz Palestine ne mo\u017ee putovati nigdje. Mnogi \u0161ute. Ba\u0161 kao \u0161to \u0161ute i proklamirani za\u0161titnici kr\u0161\u0107ana na Bliskom istoku koji nisu poduprli papu, pravoslavne i luteranske biskupe u pozivu za pomo\u0107 kr\u0161\u0107anskim zajednicama koji su pod konstantnim napadom ekstemista iz muslimanskim ali i \u017eidovskih redova.<\/p>\n

Njihove rakete ne diskriminiraju i rado ga\u0111aju crkvene zvonike kao i d\u017eamije i sinagoge. Zatri, zaklati, uni\u0161titi do temelje\u2026 to je ideologija kako arapskih tako i \u017eidovskih ekstremista, ali re\u0107i ne\u0161to takvo je bogohuljenje u zapadnim dru\u0161tvima. Za koju godinu \u0107u radi ovih rije\u010di vjerojatno zavr\u0161iti u zatvoru. Gdje li \u0107e tada biti moji prijatelji iz Bosne i Hercegovine, Libanona, Izraela, Iraka\u2026 svi koji smatraju da imaju \u0161to re\u0107i s vjerske razine.<\/p>\n

A imaju re\u0107i puno. Iz islamske perspektive, pristup miru se ostvaruje kroz koncept nenasilja koji je prakticirao poslanik Muhamed u Meki. Me\u0111utim, nakon \u0161to je krenuo u \u017eestoke bitke iz Medine, i dalje je pozivao vojnike da ne nanose \u0161tetu \u017eenama, djeci, starcima i bolesnima, da ne sijeku drve\u0107e i ne o\u0161te\u0107uju usjeve. Trebaju se boriti samo za pravdu i okon\u010dati ugnjetavanje kroz plemenitu borbu zvanu d\u017eihad.<\/p>\n

Danas je d\u017eihadizam izraz koji se koristi za ozna\u010davanje me\u0111unarodnih teroristi\u010dkih organizacija kao \u0161to su Al Kaida ili Dae\u0161, ali u stvarnosti, d\u017eihad nema mnogo veze s harbom (ratom).<\/p>\n

Liberalniji islamski znanstvenici tvrde da iskustvo kolonizacije, imperijalizma i nerazvijenosti, izme\u0111u ostalog, koje je izazvalo ogor\u010denost prema Zapadu, utje\u010de na na\u010din na koji se islamski tekstovi razumiju i tuma\u010dem, pa mnogi muslimani lako podlije\u017eu utjecaju radikaliziranih interpretacija islamska uvjerenja i vrijednosti.<\/p>\n

Fizi\u010dka ili nasilna borba ograni\u010dena eti\u010dkim pravilima i ograni\u010dena nedopu\u0161tanjem nasilja nad nedu\u017enima naziva se manji d\u017eihad. Unutarnja moralna borba za unutarnji mir naziva se ve\u0107i d\u017eihad. Nadalje, ve\u0107i d\u017eihad se posti\u017ee kroz osam principa, koji se \u010desto nazivaju osam vrata mira. To su tevhid (jedinstvo i jedno\u0107a Boga), fitra (ljudi su stvoreni inherentno dobrima), adal (pravda), afuv (oprost), rahma i rahim (milost i samilost), hilafet (upravljanje u smislu slu\u017eenja ljudima), sabr (strpljivost) i habb (ljubav), a dalje se pro\u0161iruju u \u017eivotu vjernika. Tuma\u010denje Kur\u2019ana i hadisa je kriti\u010dno, jer neki ukazuju na dopu\u0161teno nasilje, dok drugi vi\u0161e \u017eele slijediti osam kapija mira.<\/p>\n

Shva\u0107anje \u017didova i kr\u0161\u0107ana kao Ahl al-Kitaba (Naroda Knjige) pokazuje koliko muslimani po\u0161tuju druge dvije monoteisti\u010dke abrahamske religije. Ovo nije samo misao nego Bo\u017eija naredba: \u201dReci, o ljudi Knjige, do\u0111ite do rije\u010di koja je pravedna izme\u0111u nas i vas \u2013 da se samo Allahu klanjamo i da Njemu ni\u0161ta ne pridru\u017eujemo i da jedni druge ne uzimamo za sebe. gospodari umjesto Allaha. Ali ako okrenu, reci: \u2018Budite svjedoci da smo mi muslimani (Njemu se pokoravamo)\u201d\u2019 (Kur\u2019an, Ali\u2019Imran, 64). Ovaj ajet se razli\u010dito tuma\u010di, ali ga ve\u0107ina islamskih u\u010denjaka pokazuje kao podsjetnik da sve tri religije ispovijedaju vjeru u Jednog i Istog Boga.<\/p>\n

Obje strane dijele osobnosti koje su cijenile kontakt s Drugima u razli\u010ditim povijesnim razdobljima. Takvi su bili Abu Hamid al-Ghazali i Mohammad Abduh i susret izme\u0111u svetog Franje Asi\u0161kog i sultana Malika al-Kamila ili susret Charlesa Foucaulda s afri\u010dkim muslimanskim misticima.<\/p>\n

Arapska osvajanja i kri\u017earski ratovi bili su stalne prepreke u odnosima izme\u0111u dviju religija. S obzirom na ovu pozadinu, samo se Nikola iz Cuze usprotivio prije nego \u0161to su mnogi dru\u0161tveni znanstvenici 19. stolje\u0107a po\u010deli dublje istra\u017eivati \u200b\u200bislam.<\/p>\n

Op\u0107a na\u010dela islamskog dijaloga s drugim religijama, a posebno s kr\u0161\u0107anstvom, su po\u0161tivanje ljudskih bi\u0107a, slobodan, ravnopravan i iskren dijalog, po\u0161tivanje razlika i su\u017eivot unato\u010d razlikama; \u0161to se ti\u010de posljednjeg, muslimani zamjenjuju tradicionalnu dihotomiju izme\u0111u Dar ul-Islama (Ku\u0107a islama ili Ku\u0107a mira) i Dar ul-Harba (Ku\u0107a rata, Ku\u0107a neizvjesnosti) s Dar ul-\u2018Ahdom ili Ku\u0107om sporazuma.<\/p>\n

Dar ul-\u2018Ahd ima za cilj komunicirati me\u0111u narodima i kulturama, upoznati jedni druge, razbiti predrasude i pobijediti strahove. Ovo se mo\u017ee \u010diniti lakim jer su tri monoteisti\u010dke religije do\u0161le iz semitskog svijeta Bliskog istoka i imaju svoje razmi\u0161ljanje i svjetonazor iz ove regije.<\/p>\n

Za \u017didove, Abraham je bo\u017eanski izabran; s njim je uspostavljen savez i njemu su data obe\u0107anja, posebno zemlje Izraelove. Ova jaka \u017eidovska uvjerenja \u010desto nisu u skladu s na\u010dinom na koji kr\u0161\u0107ani i muslimani gledaju na Abrahama. To dovodi do primjetne razlike u razumijevanju Abrahama, jer nam biblijski izvori, temeljni dokumenti judaizma, ne ostavljaju puno prostora za razvijanje slike Abrahama kao simbola me\u0111uvjerskog zbli\u017eavanja. S druge strane, Abraham se smatra vjernikom koji otkriva Boga, monoteistom koji odbacuje idolopoklonstvo i mo\u017ee biti zajedni\u010dka referentna to\u010dka za tri religije koje ga \u0161tuju.<\/p>\n

YHWH (Jahve) daje stroge moralne zapovijedi, kodirane u Deset zapovijedi danih Mojsiju na planini Sinaj. O ovim se zapovijedima raspravljalo i razvijalo u vi\u0161e od 2000 godina rabinske literature, a tako\u0111er su povezane s mirom i pobolj\u0161anjem svijeta. Sli\u010dno islamskom pojmu \u201cSalam\u201d, hebrejska rije\u010d za mir \u2013 \u0160alom \u2013 ima dublje religijsko zna\u010denje cjelovitosti, ispunjenja, dovr\u0161enosti, jedinstva i blagostanja.<\/p>\n

Blagoslov, zagrljaj i gostoprimstvo sastavni su dio toga, i kao takav koncept \u0160aloma sadr\u017ei \u010dvrsta eti\u010dka na\u010dela. Ljudi slijede takav koncept ne zbog njegove intrinzi\u010dne dobrobiti, ve\u0107 zbog svoje ljubavi prema Bogu. Me\u0111utim, \u017eidovska rana povijest je povijest ratova i sukoba. Neki talmudski i rabinski spisi ukazuju na ideju pravednog rata o pravednom kralju. To je ostala samo ideja jer nikad nije bilo rabinskih kraljeva ili onih koji su bili u sveop\u0107oj Bo\u017ejoj milosti.<\/p>\n

Talmudske tradicije duboko utje\u010du na konzervativni \u017eidovski stil \u017eivota. Nagla\u0161ava humanizam koji ima za cilj popraviti svijet koji je postao zao ili lo\u0161; taj se pojam naziva tiqqun olam. Isto tako, cjelokupna \u017eidovska izgradnja mira proizlazi iz potrebe da se \u017eidovski narod spasi od potpunog uni\u0161tenja i ima posebnu va\u017enost za za\u0161titu \u017eidovskih \u017eivota.<\/p>\n

To nije moderna predod\u017eba: drevne osobine \u017eidovske izgradnje mira i rje\u0161avanja sukoba zahtijevaju pa\u017eljiv pristup odvojenim sukobljenim stranama, poput shuttle diplomacije koju je razvio veliki sve\u0107enik Aron koji je razgovarao i pomogao objema stranama da ozdrave.<\/p>\n

Mnogi autori ovu prvu fazu \u017eidovske izgradnje mira nazivaju \u017ealovanjem, nakon \u010dega slijede ritualni procesi religioznog oplakivanja mrtvih (aveilus) i recitacija \u017ealosnih molitava (kaddish i yizkor).<\/p>\n

Za\u010darani krugovi gubitka, posebno u generacijskom smislu, stavljaju mnoge \u017eidovske obitelji u stanje stalne \u017ealosti i osvete. Mnogi graditelji mira koji se temelje na vjeri ukazuju na judaisti\u010dku religijsku tradiciju iscjeljivanja i rekonstitucije, koja uklju\u010duje oprost i teshuvu: pokajanje, povratak, transformaciju ili obnavljanje sposobnosti transformacije sebe ili zajednice.<\/p>\n

\u017didovska usredoto\u010denost na Boga poziva vjernike da budu poput Boga. Svaka osoba treba opona\u0161ati Boga kao onoga koji poma\u017ee u brisanju grijeha ljudi, tako da svaka osoba uklju\u010dena u sukob treba brisati grijehe svojih bli\u017enjih.<\/p>\n

Ove su zapovijedi konkretni na\u010dini na koje \u017didovi pokazuju svoju ljubav prema Bogu. Jedna od njih je uklju\u010denost u patnju drugih i odgovornost za lije\u010denje te patnje.<\/p>\n

Uspje\u0161na izgradnja mira temelji se na socijalnoj pravdi, pravednoj preraspodjeli resursa i konstruktivnoj dru\u0161tvenoj kritici, koja se odra\u017eava u elementima pozitivnog mira. Opet, Aronov iskonski primjer daje ton judaisti\u010dkom pristupu aktivnoj izgradnji mira. Sastoji se od poniznosti, empatijskog slu\u0161anja, pobo\u017enosti i moralnosti, uzora.<\/p>\n

Gdje su onda ti vjerski ljudi koji bi trebali ova na\u010dela provoditi u djelo? Prije svega, nisu na pro-izraelskim i pro-palestinskim prosvjedima. Gotovo je nemogu\u0107e vidjeti \u017eidovskog ili islamskog vjerskog du\u017enosnika koji daje legitimitet \u010desto nasilnim prosvjedima u Europi.<\/p>\n

Istovremeno, imami i rabini se nalaze i na lokalnim i na nacionalnim\/kontinentalnim razinama kako bi zajedni\u010dki radili na smanjivanju napetosti i ekstremizma u vlastitim vjerskim zajednicama. Mo\u017eda to nije (dovoljno) vidljivo, ali neprekidna vjerska diplomacija nastoji pratiti svoja religijska na\u010dela. To su pripremni stadiji za neminovnu aktivnost nakon zavr\u0161etka krvoproli\u0107a. Ba\u0161 kao \u0161to upravljanje krizom staje kad kriza nastane, da bi se postkrizno djelovanje pokrenulo nakon krize, tako i vjerske zajednice u ratu mogu samo moliti i brinuti se za stradale, da bi nakon toga popravljale svijet u ku\u0107i sporazuma.<\/p>\n

autograf.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mu\u010dno mi je pisati o sukobu Izraela i susjednih zemalja. Mnogo je prijatelja rabina i imama, \u017didova i muslimana, s kojima sam godinama razvijao odnose, ali i strategije vjerskog mirotvorstva. I dalje radimo na tome, otprilike kao \u0161to ostaci hipijevskog pokreta i dalje uvjerava svijet da se problemi rje\u0161avaju u dimu odre\u0111enih opojnih sredstava.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":414195,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-414192","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414192","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=414192"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414192\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":414198,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414192\/revisions\/414198"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/414195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=414192"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=414192"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=414192"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}