{"id":414182,"date":"2024-10-12T08:46:41","date_gmt":"2024-10-12T06:46:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=414182"},"modified":"2024-10-12T08:46:41","modified_gmt":"2024-10-12T06:46:41","slug":"normalna-temperatura-zdravih-ljudi-vise-nije-37-stepeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/12\/normalna-temperatura-zdravih-ljudi-vise-nije-37-stepeni\/","title":{"rendered":"Normalna temperatura zdravih ljudi vi\u0161e nije 37 stepeni"},"content":{"rendered":"<p>Normalna tjelesna temperatura ljudi ni\u017ea je nego \u0161to se mislilo i \u0161to pi\u0161e u medicinskim ud\u017ebenicima. Istra\u017eiva\u010di su u najnovijoj studiji koristili podatke iz elektronskih zdravstvenih kartona, da bi izra\u010dunali normalnu temperaturu za razli\u010dite grupe ljudi.<\/p>\n<p>Oni su isklju\u010dili ljude koji imaju neke hroni\u010dne bolesti ili stanja koja uti\u010du na temperaturu, kao \u0161to su dijabetes, prehlada, ka\u0161alj, upala sinusa, urinarnih puteva, plu\u0107a ili groznica.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di sa Stanforda su otkrili da je normalna temperatura 36,64 stepena Celzijusa ili oko 98,0 stepena Farenhajta. Ova temperatura varira u zavisnosti od doba dana, pola i starosti osobe.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su koristili tehniku zvanu LIMIT (Laboratorijsko informaciono rudarenje za individualizovane pragove) da bi izdvojili ljude koji nemaju bolesti ili stanja koja uti\u010du na povi\u0161enje temperature.<\/p>\n<p>Ovo je zanimljiva metoda koja mo\u017ee da se primijeni i na druge podatke, pa pokazuje i da su mr\u0161avi, stariji ljudi obi\u010dno hladniji, kao i da treba obratiti vi\u0161e pa\u017enje na blago povi\u0161enu temperaturu kod njih, \u010dak iako je ona ni\u017ea od 37 stepeni Celzijusa.<\/p>\n<p>Predlo\u017eeno je da se nova normalna temperatura od 36,64 stepena Celzijusa nazove Vunderlihova konstanta, po njema\u010dkom ljekaru koji je prvi mjerio tjelesnu temperaturu ljudi.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to raste temperatura tijela kada smo bolesni<\/strong><\/p>\n<p>Kada se razbolimo, naro\u010dito ako imamo neku infekciju, tjelesna temperatura raste zbog aktivacije imunolo\u0161kog sistema u borbi protiv mikroorganizama &#8211; bakterija i virusa. Ovaj proces poznat je kao febrilna reakcija.<\/p>\n<p>Kada tijelo prepozna prisustvo patogena, bijele krvne \u0107elije (leukociti) osloba\u0111aju signalne proteine &#8211; citokine. Citokini stimuli\u0161u hipotalamus (dio mozga koji reguli\u0161e tjelesnu temperaturu) da povisi \u201ezadatu temperaturu\u201d.<\/p>\n<p>Povi\u0161ena temperatura stvara nepovoljne uslove za razmno\u017eavanje mikroorganizama. Mnoge bakterije i virusi ne mogu da pre\u017eive na vi\u0161im temperaturama, \u0161to poma\u017ee tijelu da se efikasnije izbori sa infekcijom.<\/p>\n<p>Vi\u0161a temperatura poma\u017ee i da se ubrzanju metaboli\u010dki procesi, uklju\u010duju\u0107i br\u017eu proizvodnju i aktivnost bijelih krvnih zrnaca, koja su klju\u010dna u borbi protiv infekcija.<\/p>\n<p>Iako groznica ima za\u0161titnu ulogu, visoka temperatura mo\u017ee biti opasna ako pre\u0111e odre\u0111enu granicu, pa je va\u017eno pratiti je i, po potrebi, sni\u017eavati i konsultovati ljekara,(Izvor:Politika.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Normalna tjelesna temperatura ljudi ni\u017ea je nego \u0161to se mislilo i \u0161to pi\u0161e u medicinskim ud\u017ebenicima. Istra\u017eiva\u010di su u najnovijoj studiji koristili podatke iz elektronskih zdravstvenih kartona, da bi izra\u010dunali normalnu temperaturu za razli\u010dite grupe ljudi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":414185,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-414182","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414182","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=414182"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414182\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":414186,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414182\/revisions\/414186"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/414185"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=414182"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=414182"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=414182"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}