{"id":414121,"date":"2024-10-11T10:01:59","date_gmt":"2024-10-11T08:01:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=414121"},"modified":"2024-10-11T10:01:59","modified_gmt":"2024-10-11T08:01:59","slug":"u-kakvoj-su-vezi-srcani-i-mozdani-udar-sa-prelezanim-kovidom-prije-tri-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/11\/u-kakvoj-su-vezi-srcani-i-mozdani-udar-sa-prelezanim-kovidom-prije-tri-godine\/","title":{"rendered":"U kakvoj su vezi sr\u010dani i mo\u017edani udar sa prele\u017eanim kovidom prije tri godine?"},"content":{"rendered":"<p>Nova velika studija pokazuje da bi kovid-19 mogao pove\u0107ati rizik od sr\u010danog i mo\u017edanog udara \u010dak tri godine nakon infekcije.<\/p>\n<p>Studija, objavljena u medicinskom \u017eurnalu \u201eAtherosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology\u201c, obuhvatila je medicinske podatke oko \u010detvrtine miliona ljudi koji su bili upisani u veliku bazu podataka pod nazivom \u201eUK Biobank\u201c.<\/p>\n<p>Unutar ovog skupa podataka, istra\u017eiva\u010di su identifikovali vi\u0161e od 11.000 ljudi koji su imali pozitivan laboratorijski test na kovid-19 dokumentovan u njihovoj medicinskoj dokumentaciji 2020. godine, pri \u010demu je njih gotovo 3.000 bilo hospitalizirano zbog infekcije. Ove podatke su uporedili s vi\u0161e od 222.000 osoba koje nisu imale covid u istom periodu.<\/p>\n<p>Osobe koje su se zarazile koronom tokom 2020, pre nego \u0161to je postojala vakcina, imale su dvostruko ve\u0107i rizik od sr\u010danog ili mo\u017edanog udara ili smrti gotovo tri godine nakon bolesti, u pore\u0111enju s ljudima koji nisu imali kovid.<\/p>\n<p>Rizik je bio znatno ve\u0107i u slu\u010dajevima kada je osoba zbog infekcije bila hospitalizovana. Osim toga, \u010dini se da je u takvim slu\u010dajevima kovid bio jednako mo\u0107an faktor rizika od mo\u017edanog i sr\u010danog udara kao i dijabetes ili bolesti perifernih arterija.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje pokazuje da se pove\u0107ani rizik od sr\u010danog udara nakon infekcije nije smanjio s vremenom, a autor studije dr Stenli Hejzen, koji vodi Odeljenje za kardiovaskularne i metaboli\u010dke nauke na klinici Klivlend, smatra da je to jedno od zanimljivijih i iznena\u0111uju\u0107ih otkri\u0107a.<\/p>\n<p>Dr Patri\u0161a Best, kardiolo\u0161kinja s klinike Mejo u Ro\u010desteru u Minesoti, navodi da je ovo otkri\u0107e zapanjuju\u0107e i \u010dini se da je jedinstveno za kovid-19.<\/p>\n<p>\u201cZnamo ve\u0107 neko vreme da infekcije pove\u0107avaju rizik od sr\u010danog udara, tako da ako imate grip, ako dobijete bilo kakvu infekciju\u2026 bilo da je bakterijska ili virusna, to pove\u0107ava rizik od sr\u010danog udara. No, to obi\u010dno nestane prili\u010dno brzo nakon infekcije. Me\u0111utim, u ovom slu\u010daju je efekat toliko dugotrajan i mislim da je to zbog toga koliko se covid razlikuje od nekih drugih infekcija\u201d, navela je Best.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di uklju\u010deni u studiju ka\u017eu da ne znaju ta\u010dno za\u0161to kovid ima tako o\u010digledno dugotrajne efekte na kardiovaskularni sistem. Ranije studije pokazale su da korona virus mo\u017ee zaraziti \u0107elije koje obla\u017eu zidove krvni sudova. Virus je tako\u0111e prona\u0111en u plaku koji se stvara u arterijama a koji mo\u017ee da pukne i izazove sr\u010dani i mo\u017edani udar.<\/p>\n<p>Teorija autora studije je da covid mo\u017eda destabilizuje plak koji se stvara unutar zidova arterija i mo\u017ee ga u\u010diniti sklonijim pucanju i stvaranju ugru\u0161aka.<\/p>\n<p><strong>Neki za\u0161titni faktori<\/strong><\/p>\n<p>Kako su istra\u017eiva\u010di ustanovili, \u010dini se da je krvna grupa predstavljala va\u017enu razliku. Istra\u017eiva\u010di su znali da ljudi koji su imali krvnu grupu A, B ili AB imaju ve\u0107i rizik od kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n<p>\u010cini se da krvna grupa tako\u0111e igra ulogu u tome koliko je verovatno da \u0107e se osoba zaraziti koronom, odnosno \u010dini se da su ljudi s krvnom grupom 0 malo za\u0161ti\u0107eni.<\/p>\n<p>Ova nova studija pokazala je da osobe s krvnom grupom 0 koje su bile hospitalizovane zbog covida nisu imale tako visok rizik od sr\u010danog ili mo\u017edanog udara kao oni s krvnom grupom A, B ili AB.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di veruju da gen koji kodira krvnu grupu mo\u017eda igra ulogu u pove\u0107anom riziku od sr\u010danih i mo\u017edanih udara nakon covida, no nisu sigurno kako ta\u010dno.<\/p>\n<p>Kod ljudi koji su bili hospitalizovani zbog covida, ali koji su tako\u0111e uzimali niske doze aspirina, nije se pove\u0107ala verovatno\u0107a naknadnog sr\u010danog ili mo\u017edanog udara. To zna\u010di da se rizik mo\u017ee ubla\u017eiti, rekao je Hejzen.(Izvor:CNN\/N1 Hrvatska).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nova velika studija pokazuje da bi kovid-19 mogao pove\u0107ati rizik od sr\u010danog i mo\u017edanog udara \u010dak tri godine nakon infekcije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":297934,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-414121","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414121","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=414121"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":414124,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414121\/revisions\/414124"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/297934"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=414121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=414121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=414121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}