{"id":413577,"date":"2024-10-04T07:26:58","date_gmt":"2024-10-04T05:26:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=413577"},"modified":"2024-10-04T07:26:58","modified_gmt":"2024-10-04T05:26:58","slug":"balkansko-bezakonje-organizirana-kradja-nasih-prirodnih-bogatstava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/10\/04\/balkansko-bezakonje-organizirana-kradja-nasih-prirodnih-bogatstava\/","title":{"rendered":"Balkansko bezakonje: Organizirana kra\u0111a na\u0161ih prirodnih bogatstava"},"content":{"rendered":"

Autori: Sanja Mla\u0111enovi\u0107 Stevi\u0107, Katerina Topalova\/OBCT<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U Bosni i Hercegovini zakonska regulativa u oblasti \u017eivotne sredine obuhvata, izme\u0111u ostalog, propise o za\u0161titi pojedinih cjelina prirode te norme koje proisti\u010du iz evropskih i me\u0111unarodnih konvencija koje se dr\u017eava obavezala po\u0161tovati. Primjena va\u017ee\u0107ih zakona, uz vi\u0161e napora da se ova oblast na odgovaraju\u0107i na\u010din uredi, doprinijela bi promociji za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, koja imaju veliki potencijal po pitanju odr\u017eivog turizma i ekonomije, kao i za\u0161titi brojnih kulturno-istorijskih i prirodnih lokaliteta kojima se stanovnici Bosne i Hercegovine s pravom ponose.<\/p>\n

Me\u0111utim, zbog lo\u0161eg upravljanja za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima prirode \u2013 koja ukupno zauzimaju svega tri posto teritorije Bosne i Hercegovine \u2013 te manjka propisa i prevladavanja ekonomskih interesa, malobrojna za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja ujedno su i najranjivija.<\/p>\n

U vremenu kada posljedice klimatskih promjena postaju sve o\u010diglednije, antropogeni faktori koji ugro\u017eavaju prirodu \u2013 uklju\u010duju\u0107i pusto\u0161enja, kra\u0111e te prodaju dobara u bescjenje \u2013 trebalo bi da se posmatraju u kontekstu organizovanog kriminala i kr\u0161enja prava na \u010distu, zdravu i odr\u017eivu \u017eivotnu sredinu kao jednog od osnovnih ljudskih prava.<\/p>\n

Koliko je u Bosni i Hercegovini zakonski okvir haoti\u010dan i neadekvatan pokazuje i \u010dinjenica da Federacija Bosne i Hercegovine nema zakon o \u0161umama od 2009. godine, kada je dotada\u0161nji zakon stavljen van snage.<\/p>\n

\u201eMi ne znamo sa koliko \u0161ume Bosna i Hercegovina raspola\u017ee, nemamo nikakav sistem monitoringa. Pojedinci se privode i ka\u017enjavaju za male \u0161umske kra\u0111e, dok oni koji sijeku desetine hektara \u0161ume ne samo da ne bivaju ka\u017enjeni, nego bivaju nagra\u0111eni odre\u0111enim politi\u010dkim pozicijama\u201c, isti\u010de Emina Veljovi\u0107, pravnica i direktorica Aarhus centra BiH.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i ovoj nevladinoj organizaciji, novi zakon o \u0161umama Federacije BiH nedavno je kona\u010dno upu\u0107en u parlamentarnu proceduru.<\/p>\n

\u201eNovi prijedlog zakona\u201c \u2013 obja\u0161njava pravnica \u2013 \u201esadr\u017ei odredbe koje se bave odr\u017eivim gospodarenjem \u0161umama, u\u010de\u0161\u0107em javnosti u odlukama o \u017eivotnoj sredini, kao i zabranama prenamjene zemlji\u0161ta u visokovrijednim \u0161umama. Usvajanjem ovih odredbi sprije\u010dile bi se brojne negativne prakse i osujetili poku\u0161aji njihovog legaliziranja\u201c .<\/p>\n

U kontekstu obilje\u017eenom neadekvatnom zakonskom regulativom i isklju\u010divanjem javnosti iz procesa dono\u0161enja odluka, svjedoci smo slu\u010dajeva poput onog javnog preduze\u0107a Autoceste Federacije BiH, koje je posjeklo 18 hektara dr\u017eavnog \u0161umskog zemlji\u0161ta. Zahvaljuju\u0107i dozvolama dobivenim od federalnog Ministarstva \u0161umarstva \u2013 kojima su prekr\u0161eni dr\u017eavni zakoni\u00a0\u2013 preduze\u0107e je otpad iz tunela na Crnom vrhu u blizini Te\u0161nja deponovalo na zemlji\u0161te prethodno prekriveno \u0161umom na Kraljevom Brdu.<\/p>\n

Prostornim planom podru\u010dja posebnih obilje\u017eja od zna\u010daja za Federaciju BiH iz 2017. godine Kraljevo Brdo ozna\u010deno je kao \u201cposebno za\u0161ti\u0107en prostor\u201c.<\/p>\n

Gra\u0111ani Bosne i Hercegovine, obeshrabreni sli\u010dnim slu\u010dajevima, sve manje vjeruju u sposobnost institucija da za\u0161titi nacionalna prirodna bogatstva.<\/p>\n

\n

Namjerni po\u017eari u Sjevernoj Makedoniji<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Osnovno javno tu\u017eila\u0161tvo u Skoplju podiglo je optu\u017enicu protiv trojice mu\u0161karaca (otac i dva sina), koji su uhap\u0161eni po\u010detkom avgusta pod sumnjom da su namjerno izazvali po\u017ear na \u0161umskom zemlji\u0161tu, u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, u ataru sela Pati\u0161ka Reka u op\u0161tini Sopi\u0161te u Sjevernoj Makedoniji. Trojici osumnji\u010denih prijeti kazna zatvora od \u0161est mjeseci do pet godina, u skladu sa stavom 1. \u010dlana 288. Krivi\u010dnog zakonika.<\/p>\n

Prema svjedo\u010denjima, po\u017ear je izazvan polivanjem \u0161ume niskog rastinja uljem i benzinom.<\/p>\n

\u201eTrojica izvr\u0161ilaca 9. avgusta izazvala su po\u017ear na \u0161umskom zemlji\u0161tu u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, na lokaciji Dupka u ataru sela Pati\u0161ka Reka, u op\u0161tini Sopi\u0161te. Posuli su zapaljivu te\u010dnost – motorno ulje i benzin – i zapalili nisku \u0161umu i suvu travu, izazvav\u0161i op\u0161tu opasnost po \u017eivot i zdravlje ljudi i imovine velikih razmjera. Osumnji\u010dene je uo\u010dio i prijavio o\u010devidac\u201c, navodi se u saop\u0161tenju Dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva Republike Sjeverne Makedonije.<\/p>\n

Ovo je samo jedna u nizu vijesti o optu\u017enicama koje se u posljednje vrijeme podi\u017eu u Sjevernoj Makedoniji, koja se proteklog ljeta suo\u010davala s po\u017earima nezapam\u0107enih razmjera, u kojima su uni\u0161tene \u0161ume \u010dak i u nacionalnim parkovima.<\/p>\n

Vatrogasci su radili bez predaha. Samo u avgustu \u0161irom zemlje uga\u0161eno je 370 po\u017eara na otvorenom prostoru. Nezvani\u010dne procjene govore da je do sada izgorjelo vi\u0161e od 1.200 kvadratnih kilometara \u0161ume.<\/p>\n

Ko pali, a ko sje\u010de? Gra\u0111ani otvoreno postavljaju ovo pitanje, pla\u0161e\u0107i se da se po\u017eari podme\u0107u namjerno kako bi se o\u0161te\u0107eno drvo prodavalo ili sitnilo u pelet.<\/p>\n

Dok premijer Hristijan Mickoski obe\u0107ava da se izgorjele \u0161ume ne\u0107e koristiti za pelet i gra\u0111u, ni\u0161ta se ne radi po pitanju usvajanja uredbi i zakona koji bi sprije\u010dili profitiranje od po\u017eara.<\/p>\n

Gra\u0111ani tra\u017ee od Vlade da donese uredbu ili izmjeni postoje\u0107e zakone kako bi se zabranila sje\u010da drve\u0107a zahva\u0107enog \u0161umskim po\u017earima i njegovo kori\u0161tenje u komercijalne svrhe.<\/p>\n

\u0160panija je prva dr\u017eava u kojoj je prije petnaest godina zabranjena komercijalna upotreba drveta o\u0161te\u0107enog u \u0161umskim po\u017earima. U me\u0111uvremenu, broj po\u017eara u zemlji smanjen je za preko 80 posto.<\/p>\n

U Sjevernoj Makedoniji dr\u017eavna \u0161umska preduze\u0107a nemaju kapacitet da ra\u0161\u010diste opo\u017earena podru\u010dja, te se ovaj posao \u010desto povjerava privatnim kompanijama. Umjesto naknade, privatnici uglavnom prodaju posje\u010deno drvo, koje se potom koristi kao ogrjevno ili se prera\u0111uje u pelet.<\/p>\n

S obzirom na rasprostranjenost po\u017eara, postoji bojazan da se \u0161ume uni\u0161tavaju namjerno i neselektivno.<\/p>\n

\n

Gola sje\u010da i organizovani kriminal u BiH<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Prema zakonima BiH, gola sje\u010da podrazumijeva sje\u010du svih ili gotovo svih stabala na odre\u0111enoj povr\u0161ini, \u010dime se ugro\u017eava opstanak lokalnih ekosistema. Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini podneseno je nekoliko krivi\u010dnih prijava protiv osumnji\u010denih za golu sje\u010du \u0161ume. Me\u0111utim, ovi slu\u010dajevi samo su kap u moru nezakonitosti koje karakteri\u0161u ovu oblast, a koje rijetko dovode do pokretanja sudskih procesa.<\/p>\n

\u0160umsko-privredna preduze\u0107a, koja su zvani\u010dno zadu\u017eena za upravljanje \u0161umskim resursima u BiH, nerijetko su umije\u0161ana u kriminalne radnje, koje ozbiljno naru\u0161avaju \u0161umsko bogatstvo po kojem je Bosna i Hercegovina nadaleko poznata.<\/p>\n

Uzmimo za primjer Ribnik, malu op\u0161tinu u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, koja se odlikuje izuzetnim prirodnim bogatstvima, uklju\u010duju\u0107i \u0161ume, koje pokrivaju 64% op\u0161tinske teritorije. Na podru\u010dju Ribnika, u periodu od svega \u010detiri mjeseca tokom 2023. posje\u010deno je vi\u0161e od deset hektara bukove \u0161ume, pri \u010demu \u2013 kako je utvrdila inspekcija \u2013 nisu po\u0161tovani propisi. Svi panjevi bili su uredno ozna\u010deni, \u0161to ukazuje na to da je krivi\u010dno djelo po\u010dinjeno svjesno od strane \u0160umskog gazdinstva \u201cRibnik\u201c, radne jedinice Javnog preduze\u0107a \u0160ume Republike Srpske. Slu\u010daj je do\u0161ao pod lupu javnosti nakon \u0161to je nelegalnu sje\u010du prijavio in\u017eenjer \u0161umarstva.<\/p>\n

Uprkos ozbiljnosti krivi\u010dnih djela i arogantnosti po\u010dinilaca, pravosudni organi BiH ne posve\u0107uju dovoljno pa\u017enje ekolo\u0161kom kriminalu. O ovome svjedo\u010di i \u010dinjenica da krivi\u010dne prijave za sitne \u0161umske kra\u0111e, po\u010dinjene od strane privatnih lica, \u010dine oko 70 posto svih prijava podnesenih u ovoj oblasti.<\/p>\n

Situacija je sli\u010dna sa sistemskom korupcijom u gra\u0111evinskom sektoru, koja je \u010desto povezana s ugro\u017eavanjem prirode. Poljoprivredna zemlji\u0161ta olako se pretvaraju u gra\u0111evinska, dopu\u0161taju se profitabilni projekti koji uni\u0161tavaju prirodna bogatstva, a dr\u017eavno zemlji\u0161te se prodaje u bescjenje.<\/p>\n

Stoga ne \u010dudi \u0161to je u javnosti sna\u017eno odjeknulo nedavno hap\u0161enje nekoliko dr\u017eavnih slu\u017ebenika, me\u0111u kojima Ibro Berilo, na\u010delnik op\u0161tine Trnovo, osumnji\u010denih za zloupotrebu polo\u017eaja i sistemsku korupciju. Grupa se tereti da je od javnog preduze\u0107a \u201cSarajevo-\u0161ume\u201c godinama kupovala i po vi\u0161estrukim cijenama preprodavala dr\u017eavno zemlji\u0161te, uprkos zabrani raspolaganja dr\u017eavnom imovinom, koju je 2005. uveo Visoki predstavnik u BiH.<\/p>\n

Berilo je osumnji\u010den, izme\u0111u ostalog, za omogu\u0107avanje bespravnog kr\u010denja \u0161ume na povr\u0161ini od 3,5 hektara te nezakonito izdavanje dozvola i urbanisti\u010dkih saglasnosti za izgradnju stambenih i drugih objekata na planini Bjela\u0161nici. Ve\u0107i dio raskr\u010denog zemlji\u0161ta bio je pokriven stablima jele i bukve.<\/p>\n

Tu\u017eila\u0161tvo Kantona Sarajevo utvrdilo je da je ovim radnjama \u2013 koje je tu\u017eilac definisao kao \u201curbicid i ekocid\u201c \u2013 dr\u017eavi nanesena \u0161teta u iznosu oko 3,2 miliona KM (oko 1,6 miliona eura) i izazvana pravna nesigurnost za hiljade gra\u0111ana koji su kupili apartmane na Bjela\u0161nici.<\/p>\n

Prijedlog iz 2003. godine da se Bjela\u0161nica proglasi za\u0161ti\u0107enim podru\u010djem, u sklopu ve\u0107eg parka prirode, jo\u0161 uvijek je mrtvo slovo na papiru.<\/p>\n

\n

Za\u0161to su nam va\u017eni nacionalni parkovi<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nacionalni parkovi su podru\u010dja pod za\u0161titom dr\u017eave uspostavljena radi o\u010duvanja autohtonih \u2013 \u010desto endemskih \u2013 biljnih i \u017eivotinjskih vrsta i njihovih stani\u0161ta. Pored prirodnih bogatstava, nacionalni parkovi mogu obuhva\u0107ati mjesta od velikog zna\u010daja za lokalne zajednice te svjedo\u010danstva o na\u010dinu \u017eivota u pro\u0161losti.<\/p>\n

Me\u0111unarodna unija za o\u010duvanje prirode (IUCN) defini\u0161e nacionalne parkove kao velika prirodna podru\u010dja, ustanovljena s ciljem za\u0161tite cjelokupnih ekosistema, uz istovremeno omogu\u0107avanje ekolo\u0161ki i kulturno prihvatljivih aktivnosti.<\/p>\n

Me\u0111utim, u Sjevernoj Makedoniji realnost je ne\u0161to druga\u010dija. Izvje\u0161taj\u00a0o korupciji u oblasti \u017eivotne sredine \u2013 koji su podr\u017eali OSCE i Dr\u017eavna komisija za prevenciju korupcije (SCPC) Sjeverne Makedonije \u2013 potvrdio je da, uprkos naporima dr\u017eave da uskladi doma\u0107e zakonodavstvo sa evropskim, i dalje postoje brojne manjkavosti koje otvaraju prostor za koruptivne aktivnosti.<\/p>\n

Izve\u0161taj jasno detektuje slabe ta\u010dke po pitanju izdavanja upotrebnih dozvola, inspekcijskog nadzora i uklju\u010divanja javnosti kada je rije\u010d o zaga\u0111enju vazduha, kori\u0161tenju vodnih resursa te upravljanju \u0161umama i za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima.<\/p>\n

U dokumentu se konstatuje da je u Sjevernoj Makedoniji \u0161umsko bogatstvo ugro\u017eeno. \u0160ume se uni\u0161tavaju, nastavlja se kra\u0111a drveta, ne postoji dovoljna institucionalna kontrola sje\u010de koju poduzimaju koncesionari anga\u017eovani od strane javnog preduze\u0107a \u201cNacionalne \u0161ume\u201c.<\/p>\n

Istovremeno, s obzirom na pad \u017eivotnog standarda, raste potra\u017enja za ogrjevnim drvetom kao najjeftinijim sredstvom za grijanje, \u010dime se otvara crno tr\u017ei\u0161te i stvaraju mogu\u0107nosti za korupciju.<\/p>\n

\u201cOd 2001. godine do danas dr\u017eava je izgubila oko pet posto \u0161uma zbog bespravne sje\u010de. Negativni trend se nastavlja zbog nedovoljnih napora nadle\u017enih institucija da rije\u0161e ovaj problem, uprkos postojanju naznaka o mogu\u0107oj korupciji\u201d, navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n

Rizik od korupcije najprisutniji je u kontekstu ilegalne gradnje u Ohridskoj regiji, urbanizacije za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, izdavanja koncesija u strogo za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima te usvajanja zakona za progla\u0161enje nacionalnih parkova.<\/p>\n

\n

Velike prirodne katastrofe, propu\u0161tena lekcija<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Planina Skopska Crna Gora jedno je od najiskr\u010denijih podru\u010dja u Sjevernoj Makedoniji, s ogromnim prostranstvima erozivnog i ogoljelog zemlji\u0161ta. Posljedice neplanskog kr\u010denja \u0161uma naro\u010dito se osje\u0107aju tokom obilnih ki\u0161a. Goleti ne uspijevaju upiti vodu, a dodatni problem stvaraju neure\u0111ena korita lokalnih vodotoka, koja nemaju kapacitet da prihvate izlivenu vodu.<\/p>\n

Prije nekoliko godina Sjeverna Makedonija platila je ceh zbog decenijskog degradiranja i uni\u0161tavanja Skopske Crne Gore. Sna\u017ena oluja 6. avgusta 2016. pogodila je Skoplje i zapadne dijelove zemlje, odnijev\u0161i najmanje 22 \u017eivota, uz desetine povrije\u0111enih i nestalih.<\/p>\n

Nakon ove katastrofe, koja je pogodila i sela u podno\u017eju Skopske Crne Gore, nadle\u017ene institucije izradile su nekoliko studija i pokrenule projekte fokusirane na problem erozije, preporu\u010div\u0161i mjere za smanjenje rizika i sanaciju posljedica. Tako\u0111e je predlo\u017eeno ure\u0111enje vodotoka i izgradnja kanala do sela Taor, kojim bi se vi\u0161ak vode sproveo u rijeku Vardar.<\/p>\n

Situacija se me\u0111utim nije pobolj\u0161ala, a spomenute studije \u2013 kao i u brojnim drugim slu\u010dajevima \u2013 ostale su mrtvo slovo na papiru.<\/p>\n

Uslijed masovnog kr\u010denja \u0161uma, vodeni tokovi na Skopskoj Crnoj Gori tokom obilnih padavina pretvaraju se u bujice. U ovim slu\u010dajevima \u010desto dolazi do sna\u017ene erozije, voda se mije\u0161a sa erodiranim sedimentom, nose\u0107i sa sobom ve\u0107e komade i blokove stijena. Erozije na Skopskoj Crnoj Gori vrlo su sna\u017ene i dovode do ogoljavanja terena te formiranja brazda, jaruga i klizi\u0161ta.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i velikom broju endemskih i rijetkih vrsta, Sjeverna Makedonija smatra se jednim od klju\u010dnih podru\u010dja za o\u010duvanje biodiverziteta u Evropi. Me\u0111utim, istra\u017eivanja i za\u0161tita biodiverziteta zavise od stranih donacija, nevladinih organizacija i pojedinca.<\/p>\n

Dr\u017eava mora ulagati vi\u0161e sredstava u ovu oblast te oja\u010dati kapacitete nadle\u017enih institucija, uklju\u010duju\u0107i novoosnovani Zavod za za\u0161titu prirode. Ovo je jedan od zahtjeva u sklopu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Trenutno Odjeljenje za prirodu pri Upravi za \u017eivotnu sredinu, zadu\u017eeno za ve\u0107i dio aktivnosti vezanih za za\u0161titu \u017eivotne sredine, ima svega dvanaest zaposlenih.<\/p>\n

\n

Pobjeda na Konjuh planini<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Revizorski izvje\u0161taju o radu \u0161umsko-privrednih preduze\u0107a u BiH svjedo\u010de o brojnim nepravilnostima u ovim javnim institucijama koje upravljaju dr\u017eavnim \u0161umama u Bosni i Hercegovini. Uprkos ogromnoj vrijednosti \u0161umskih resursa, \u017eivoj drvoprera\u0111iva\u010dkoj djelatnosti te ukidanju zabrane izvoza trupaca u inostranstvo, \u0161umsko-privredna preduze\u0107a uglavnom bilje\u017ee gubitke.<\/p>\n

S obzirom na neadekvatne zakone i umije\u0161anost velikih igra\u010da u \u0161umsko-privredni kriminal, odgovorni za sistemsku korupciju u ovoj oblasti \u010desto ostaju neka\u017enjeni, a na terenu se decenijama odr\u017eava status quo.<\/p>\n

Ovo potvr\u0111uje primjer Za\u0161ti\u0107enog pejza\u017ea Konjuh, u blizini Tuzle. Jedan od naj\u017ee\u0161\u0107ih protivnika uvo\u0111enja reda u upravljanje ovim \u0161umskim bogastvom jeste Javno preduze\u0107e \u0160ume Tuzlanskog kantona. Po zakonu iz 2009. godine, sje\u010da je dozvoljena na vi\u0161e od 70 posto teritorija Za\u0161ti\u0107enog pejza\u017ea Konjuh.<\/p>\n

\u201eOd dono\u0161enja zakona do 2020. godine, kada je postavljena rampa na dijelu Za\u0161ti\u0107enog pejza\u017ea prema Banovi\u0107ima, kamioni su non stop izvla\u010dili \u0161umsko bogatstvo sa Konjuha. U proteklim godinama, kamioni su zaustavljani i kontrolisani na strani Banovi\u0107a, dok su s druge strane Konjuha neometano prolazili, jer ih nadzornici iz javne ustanove koja upravlja ovim za\u0161ti\u0107enim podru\u010djem nisu smjeli zaustavljati\u201c, obja\u0161njava Adi Selman, \u010dlan neformalne grupe \u201cKarton revolucija\u201c iz Tuzle.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i upornosti i dru\u0161tvenim mre\u017eama, ova grupa mladih entuzijasta uspjela je posti\u0107i ne\u0161to \u0161to se u BiH smatralo nemogu\u0107im. Nakon dvije godine borbe \u2013 uprkos komplikovanim procedurama, opstrukciji i ignorisanju problema od strane nadle\u017enih institucija \u2013 aktivisti su, kako isti\u010du, pobijedili \u0161umarsku mafiju.<\/p>\n

\u201cDvije godine od upu\u0107ivanja inicijative Skup\u0161tini Tuzlanskog kantona za izmjenu elaborata za\u0161tite prirode Za\u0161ti\u0107enog pejza\u017ea Konjuh i nakon 14 godina pusto\u0161enja \u0161uma i nevi\u0111enog ekocida, u toku je postavljanje rampe i video-nadzora nad kretanjem kamiona koji iznose \u0161umsku gra\u0111u s podru\u010dja Konjuha. Zona zabrane sje\u010de bi\u0107e pro\u0161irena na sliv rijeke Oskove i druge osjetljive dijelove Za\u0161ti\u0107enog pejza\u017ea Konjuh\u201c, isti\u010de Adi Selman.<\/p>\n

\u201cOvo je dokaz da se borba isplati\u201c, rije\u010di su ohrabrenja upu\u0107ene svim gra\u0111anima Bosne i Hercegovine koji, iako ve\u0107 decenijama trpe posljedice neodgovornog odnosa prema prirodnom okru\u017eenju, \u010desto ne smiju podi\u0107i glas niti se pobuniti.<\/p>\n

Lupiga.Com\u00a0via Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zbog lo\u0161eg upravljanja za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima prirode \u2013 koja ukupno zauzimaju svega tri posto teritorije Bosne i Hercegovine \u2013 te manjka propisa i prevladavanja ekonomskih interesa, malobrojna za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja ujedno su i najranjivija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":400835,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-413577","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/413577","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=413577"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/413577\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":413580,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/413577\/revisions\/413580"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/400835"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=413577"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=413577"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=413577"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}