Crnogorsko primorje \u0107e zbog klimatskih promjena u budu\u0107nosti biti podlo\u017eno vremenskim nepogodama, pra\u0107enim intenzivnim vjetrom i jakim padavinama, upozorila je na\u010delnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), Mirjana Ivanov.<\/p>\n
Ona je agenciji MINA rekla da je, prema analizama, region primorja ranjiv na olujne vremenske nepogode.<\/p>\n
Ivanov je kazala da se u tom kraju o\u010dekuje porast srednje maksimalne brzine vjetra za dva odsto, isti\u010du\u0107i da se to, iako zvu\u010di malo u procentima, ipak odra\u017eava dalje na finalnu brzinu i snagu vjetra.<\/p>\n
\u201cU toj oblasti, od Ucinja pa sve do Tivta, sa naro\u010dito centrom od Ucinja do Budve, mo\u017eemo da o\u010dekujemo intenzivne padavine u budu\u0107nosti, vezane za olujne vremenske nepogode, pra\u0107ene intenzivnim vjetrom i jakim padavinama\u201d, rekla je Ivanov.<\/p>\n
Kako je navela, taj region je ranjiv na takve situacije i na to bi trebalo obratiti pa\u017enju, s obzirom na veliku gustinu naseljenosti i veliki broj objekata.<\/p>\n
\u201cMora da se obrati pa\u017enja i na elektrodistributivnu mre\u017eu i naravno na luke i marine u tim oblastima\u201d, rekla je Ivanov.<\/p>\n
Ona je, govore\u0107i o promjeni u koli\u010dini padavina u Crnoj Gori, kazala da od 1961. godine pa do sada, podaci pokazuju da postoji trend smanjenja padavina.<\/p>\n
Ivanov je rekla da je najvi\u0161e promjenom u koli\u010dini padavina pogo\u0111en prostor od sjeverozapada do sjeveroistoka, od \u017dabljaka i Pljevalja, ka Ro\u017eajama i Plavu.<\/p>\n
\u201c\u010citav taj pojas ima trend smanjenja padavina. On nije statisti\u010dki zna\u010dajan, ali upravo u toj zoni \u0161iri se oblast sa padavinama izme\u0111u 400 i 800 milimetara (mm)\u201d, rekla je Ivanov.<\/p>\n
Kako je navela, u tom pojasu je ranije, od 1961. do 1990. godine, raspon padavina bio od 400 do 1,2 hiljada mm.<\/p>\n
Ivanov je objasnila da postoje statisti\u010dki zna\u010dajne promjenine u intenzitetu padavina, pa se javljaju situacije u kojima se izlu\u010di velika koli\u010dina padavina za kratko vrijeme.<\/p>\n
Prema njenim rije\u010dima, to mo\u017ee da uti\u010de na pojavu i krakter poplava.<\/p>\n
\u201cTo je ono \u0161to se promjenilo i \u0161to, ako se pove\u017ee sa prirodom rijeka u Crnoj Gori, mo\u017ee da izazove velike uticaje i na karakter poplava, odnosno na intenzitet poplava na rijekama\u201d, rekla je Ivanov.<\/p>\n
Primjer za to su velike poplave koje su sredinom septembra pogodile vi\u0161e dr\u017eava isto\u010dne Evrope jer, kako je rekla Ivanov, upravo velika koli\u010dina ki\u0161e koja se izlu\u010dila u Evropi jednostavno nije mogla da se akumulira u tako brzom ili kratkom vremenu.<\/p>\n
Ona je naglasila da su klimatske promjene uzrok promjena u koli\u010dini padavina.<\/p>\n
Ivanov je navela da je Crna Gora u dijelu Evrope koji je ranjiv na smanjenje koli\u010dine padavina i za koji se predvi\u0111a trend smanjenja i u budu\u0107nosti, ali mijenja se priroda padavina, pa se mo\u017ee o\u010dekivati vi\u0161e ki\u0161e, a manje snijega.<\/p>\n
\u201cNe mijenja se samo koli\u010dina padavina, nego se mijenja i priroda padavina zbog klimatskih promjena, pa mo\u017eemo o\u010dekivati i vi\u0161e ki\u0161e, a manje snijega\u201d, rekla je Ivanov.<\/p>\n
Kako je rekla, snije\u017ene padavine smanji\u0107e se za 30 odsto na \u017dabljaku na godi\u0161njem nivou, a u toku zime smanji\u0107e se \u010dak za 50 odsto u sjeverno-planinskom regionu.<\/p>\n
Govore\u0107i o o\u010dekivanim promjenama klime do 2040. godine, Ivanov je rekla da projekcije ukazuju da da se mo\u017ee o\u010dekivati porast srednje globalne temperature u rasponu od dva do 2,5 stepeni, a u zimskoj sezoni od 1,5 do dva stepena.<\/p>\n
Kako je kazala, takva situacija \u0107e se odraziti i na padavine.<\/p>\n
\u201cMo\u017eemo da o\u010dekujemo porast do pet odsto padavina na godi\u0161njem nivou u sjeverno-planinskom regionu, a njihovo smanjenje na jugu za pet odsto\u201d, rekla je Ivanov.<\/p>\n
Ona je rekla da su, kao posljedica klimatskih promjena, zime i \u010ditava godina postale toplije, pa se u oblasti \u017dabljaka, Pjevalja i Kola\u0161ina bilje\u017ei promjena intenziteta padavina koja je statisti\u010dki zna\u010dajna.<\/p>\n
Obja\u0161njavaju\u0107i \u0161ta ZHMS radi u situaciji kada je mogu\u0107a vremenska nepogoda, Ivanov je rekla da prognosti\u010dari izdaju upozorenja i \u0161alju ga Operativno-komunikacionom centru, koji dalje podi\u017ee sistem na vi\u0161i nivo i \u0161alje poruke ugro\u017eenim op\u0161tinama.<\/p>\n
Ona je istakla da je to precizirano u sistemu rane najave, dodaju\u0107i da se, ukoliko je potrebno, aktivira \u010ditav sistem.<\/p>\n
Tada se aktiviraju i najvi\u0161i dr\u017eavni sistemi, uklju\u010duju se i predsjednik dr\u017eave i anga\u017euju se dalje hitna pomo\u0107, Crveni krst i ostali volonteri.<\/p>\n
Ivanov je rekla da je, za suo\u010davanje sa vremenskim nepogodama, vrlo va\u017eno da se ja\u010da sistem rane najave, a koristio bi i radar, kako bi postojala najava opasnih atmosferskih elementarnih nepogoda u pribli\u017eno realnom vremenu.<\/p>\n
\u201cDa znamo pomo\u0107u radara i da li je to gradonosni oblak i kojom brzinom nam se pribli\u017eava\u201d, dodala je Ivanov.<\/p>\n
Ona je istakla da stalno treba ja\u010dati i stru\u010dne i tehni\u010dke kapacitete.<\/p>\n
Potrebno je, smatra Ivanov, nastaviti sa automatizacijom stanica i dr\u017eati to na jednom viskom nivou.<\/p>\n
Ona je naglasila da treba ja\u010dati i segment ra\u010dunarske i informati\u010dke komunikacije.<\/p>\n
\u201cMi nastojimo da djelujemo u tom pravcu, ali ono \u0161to mo\u017eemo da uo\u010dimo jeste da smo deficitarni u stru\u010dnom kapacitetu, a prvenstveno imamo deficit u oblasti hidrologije i meteorologije\u201d, rekla je Ivanov.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Crnogorsko primorje \u0107e zbog klimatskih promjena u budu\u0107nosti biti podlo\u017eno vremenskim nepogodama, pra\u0107enim intenzivnim vjetrom i jakim padavinama, upozorila je na\u010delnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), Mirjana Ivanov.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":413242,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-413239","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/413239","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=413239"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/413239\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":413243,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/413239\/revisions\/413243"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/413242"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=413239"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=413239"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=413239"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}