{"id":412619,"date":"2024-09-22T08:05:13","date_gmt":"2024-09-22T06:05:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=412619"},"modified":"2024-09-22T08:05:13","modified_gmt":"2024-09-22T06:05:13","slug":"smrt-turizmu-sloboda-narodu-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/09\/22\/smrt-turizmu-sloboda-narodu-2\/","title":{"rendered":"\u200bSmrt turizmu, sloboda narodu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Matea \u0160imi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Povr\u0161ina gr\u010dkog otoka Santorinija iznosi 73 km2; prema posljednjem popisu stanovni\u0161tva, oko 15.000 ljudi ga naziva domom. Godi\u0161nje ga posjeti oko 3.4 milijuna turista, a o\u010dekuje se da \u0107e ta brojka samo rasti. Krajem srpnja ove godine na\u0161ao se na naslovnicama brojnih portala zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da se na njega u jednom danu iskrcalo 11.000 posjetitelja s nekoliko kruzera. Fotografije desanta izgledaju kao jedna od razina mog osobnog pakla \u2013 ako ste skloni tjeskobi ili klaustrofobiji, nemojte ih tra\u017eiti. Privremeno se rje\u0161enje toga dana svelo na apeliranje lokalne vlasti na stanovnike da ostanu kod ku\u0107e ili makar ograni\u010de izlaske. Dugoro\u010dnije, Gr\u010dka namjerava dosko\u010diti problemu tako \u0161to \u0107e ubudu\u0107e s kruzera mo\u0107i si\u0107i tek 8.000 turista dnevno, a naplatit \u0107e im se i pojedina\u010dna pristojba od 20 eura, cifra koja \u0107e zasigurno od posjete otoku odvratiti mnoge koji su samo krstarenje platili tisu\u0107e dolara.<\/p>\n

*<\/h2>\n

Nusproizvodi nereguliranog masovnog turizma odavno nisu nova tema, a \u010dini se da je turizam posljednjih desetak godina postao druga najomra\u017eenija rije\u010d koja po\u010dinje na slovo T.<\/p>\n

Popularne europske destinacije gu\u0161e se pod najezdom gostiju nakon \u0161to su nikad pristupa\u010dnije cijene prijevoza i smje\u0161taja omogu\u0107ile \u0161irokim masama da putuju vi\u0161e i \u010de\u0161\u0107e no ikad prije u povijesti. Takva putovanja, na\u017ealost, ve\u0107 dulje ne slu\u017ee kako bi se uhvatilo malo sunca ili upoznalo druge kulture, ve\u0107 se odredi\u0161ta sve vi\u0161e tretiraju kao privatni zabavni park. Naravno, nije Europa jedina koja se suo\u010dava s ne\u017eeljenim posljedicama prekomjernog turizma. Tako se, na primjer, i Japan sve te\u017ee nosi s prenatrpano\u0161\u0107u, ali i bezobzirnim posjetiteljima koji ne pokazuju nimalo po\u0161tovanja za njihovu kulturu i dobre manire koje su njezin neodvojivi dio.<\/p>\n

Ako je dosad i bilo relativno lako ignorirati ili u\u0161utkati kritike (jer: gospodarstvo! dobit!), ovo je ljeto postalo o\u010dito da tome vi\u0161e nije tako nakon \u0161to je situacija kulminirala u \u0160panjolskoj. Natpisi poput \u201cTuristi, vratite se ku\u0107i\u201d, \u201cTurizam je bolest\u201d, \u201cOvdje je nekada \u017eivio moj susjed\u201d, \u201cTurizam ubija zajednice\u201d, \u201cVa\u0161e luksuzno putovanje – moj svakodnevni o\u010daj\u201d odavno nisu novost u ovoj zemlji. Posljednjih mjeseci ogor\u010deni su gra\u0111ani oti\u0161li nekoliko koraka dalje: postavljali su se la\u017eni znakovi o zatvorenim pla\u017eama i upozorenja o nepostoje\u0107im meduzama, demonstriralo se na ulicama i trgovima, uni\u0161tavalo sandu\u010di\u0107e za klju\u010deve Airbnb stanova i prskalo turiste pi\u0161toljima na vodu. Pretjerano? Mo\u017eda. No, ljudima je pun kufer: a \u017eivotinja uhva\u0107ena u klopku spremna je odgristi vlastitu nogu ako drugog rje\u0161enja nema.<\/p>\n

Gdje je u svemu tome hrvatski turizam? Jo\u0161 uvijek fokusiran na obalu i mitsko sunce i more, eno ga usred juri\u0161a na utopijski cilj koji je Mile Kekin (polu)proro\u010dki opjevao ranih dvijetisu\u0107itih u Zimmerfrei: \u201cKad jednoga dana turizam procvjeta \/ I navale \u0160vabe u rekordnom broju \/ Cijela \u0107e zemlja, samo od ljeta \/ \u017divjeti kao bubreg u loju\u201d. Turizam tamo zaista jest procvjetao, iznajmljuje se sve s krovom i ulaznim vratima (pa \u010dak i nekada\u0161nje gara\u017ee), mnogi doista \u017eive kao bubreg u loju, ostale grane gospodarstva su se osu\u0161ile ili su u procesu su\u0161enja, jedino Nijemci vi\u0161e nisu najbrojniji gosti. Mo\u017ee se pohvaliti da osim otoka i malih naselja koje eufori\u010dno poku\u0161ava izbetonirati do neprepoznatljivosti (skoro pa doslovno \u201cpoplo\u010dili raj da postave parkirali\u0161te\u201d, samo \u0161to parkirali\u0161ta naj\u010de\u0161\u0107e nema) sad ima i ve\u0107e gradove poput Dubrovnika koji mogu stati uz bok Rimu ili Barceloni. I ne samo to! Sad su ih pre\u0161i\u0161ali pa je Dubrovnik rekorder s \u010dak 27 posjetitelja po glavi stanovnika. Trijumfalno!<\/p>\n

Bila je, vjerujem, 2015. godina kada sam s dru\u0161tvom prolazila uli\u010dicama zadarskog Poluotoka u potrazi za barom u koji \u0107emo sjesti, u vrijeme kada je interes zaHrvatsku kao turisti\u010dku destinaciju eksplodirao. Budu\u0107nost je djelovala ohrabruju\u0107e, mogu\u0107nosti nebrojene, opasnosti koje vrebaju dopuste li da im turizam poprimi obli\u010dje masovnog ve\u0107 dobro poznate. \u0160to bi moglo po\u0107i krivo? Me\u0111utim, po\u010delo se malo vi\u0161e mahati eurima i ni\u0161ta nije moglo zaustaviti napredak koji kod nas uvijek ima stihijske i zgrabilisti\u010dke crte, a sada najednom i nevi\u0111enih razmjera. Ono \u0161to sam tada vidjela i danas mi izaziva nelagodu.Javne povr\u0161ine koje su pro\u017edrle prevelike terase lounge i koktel barova naslonjene jedne na drugu, svaka od njih sa svojom glazbom i zvu\u010dnicima koji podrhtavaju od glasno\u0107e. Bezidejno, vulgarno, zaga\u0111eno svjetlo\u0161\u0107u i bukom. Iznad tih barova jo\u0161 su bili stanovi sa stvarnim ljudima koji su \u017eivjeli svoje vrlo stvarne \u017eivote tamo (iskreno sumnjam da je i danas tako). \u201cKako je mogu\u0107e da je ovo dopu\u0161teno, ne smeta li stanarima?\u201d pitala sam sestru koja je samo slegnula ramenima. Tada je ve\u0107 bila navikla na stvarnost \u017eivota na hrvatskoj obali, jedna od rijetkih koje stanodavka nije izbacivala svako ljeto iz stana kako bi zaradila dvostruko ili trostruko vi\u0161e na turistima. S druge strane, ja sam se taman udoma\u0107ila u Barceloni i bilo mi je porazno svjedo\u010diti koliko su podila\u017eenje gostima i brza zarada bili va\u017eniji od kvalitete \u017eivota lokalnog stanovni\u0161tva. Primjera radi, na barcelonskim terasama nema glazbe, a zatvaraju se u pono\u0107. Svi restorani i barovi imaju natpise koji pozivaju goste da po\u0161tuju stanare i njihovo pravo na odmor, a mnogi (pogotovo u centru) imaju redare kojima je glavni dio posla sti\u0161avanje ekipe koja pu\u0161i ispred ulaza. A \u0161to je u tom prijelomnom trenutku u svojoj turisti\u010dkoj povijesti nudio Zadar? \u0160panjolsku s AliExpressa.<\/p>\n

Ako ne \u017eivite u jednoj od popularnih destinacija, ako u\u017eivate u putovanjima ili na njima zara\u0111ujete, mo\u017eda vam je te\u0161ko shvatiti koliko to\u010dno turizam mo\u017ee biti kancerogen za grad i dru\u0161tvo. Jednom kad ti se dom pretvori u muzej ili Disneyland, \u017eivot u njemu postaje nemogu\u0107. Problem nisu samo napumpane cijene, prenapu\u010denost, dodatno zaga\u0111enje, buka ili smrad urina. Za po\u010detak je potrebno napustiti narativ kako svi imaju koristi od turizma. \u201cNajbolje bi bilo da samo po\u0161alju novac i ne dolaze, zar ne?\u201d stara je hrvatska uvreda navodno lijenim i nepristojnim doma\u0107inima. Iako je mo\u017eda jo\u0161 i donekle istina da je primjerice u Hrvatskoj dobar dio turisti\u010dke ponude u rukama gra\u0111ana, \u010dak je i tamo vidljiv trend koji to nezaustavljivo mijenja. Ogroman broj stanova za kratkoro\u010dno iznajmljivanje u velikim europskim gradovima odavno ve\u0107 ne pripada \u2018obi\u010dnim\u2019 ljudima koji koriste sobu vi\u0161ka kako bi popravili ku\u0107ni bud\u017eet, nego korporacijama i \u0161pekulantima. Da ne govorimo o hotelima ili restoranima. Lokalno se stanovni\u0161tvo seli na periferna podru\u010dja jer nekretnina za njih ili nema ili ih ne mogu vi\u0161e priu\u0161titi \u2013 ni kupnju ni iznajmljivanje. Dijelovi gradova postaju lju\u0161ture li\u0161ene \u017eivota i kulture koje sve vi\u0161e nalikuju jedna na drugu i \u010dija je jedina uloga zabaviti svoje privremene posjetitelje. U Hrvatskoj je opet Dubrovnik predvodnik tog trenda pa je, izme\u0111u ostalog, u osnovnim \u0161kolama sve manje prva\u0161i\u0107a jer su obitelji primorane seliti se u okolna mjesta.<\/p>\n

I dok Hrvati entuzijasti\u010dno i bezglavo ponavljaju sve njihove (prastare) gre\u0161ke, \u0160panjolci su sve glasniji u svom negodovanju zbog razornog utjecaja koji turizam ima na njihove \u017eivote i odlu\u010dniji u potrazi za rje\u0161enjima. Uzmimo opet za primjer Barcelonu. U posljednjih desetak godina, lokalna vlast je zabranila izgradnju novih hotela, ograni\u010dila veli\u010dinu turisti\u010dkih grupa, a radi i na ograni\u010denju broja kruzera i zabrani kratkoro\u010dnih iznajmljivanja od 2028. godine. Tako\u0111er mi\u010de kioske s La Ramble na kojima se prodavao mahom precijenjeni plasti\u010dni ki\u010d iz Kine u nastojanju da distancira ovu legendarnu ulicu od imid\u017ea seoskog va\u0161ara kojeg ve\u0107 dugo ima te da do znanja da ona pripada prvenstveno gra\u0111anima, a ne samo turistima.<\/p>\n

S druge strane, va\u017eno je prepoznati da je trenutna situacija daleko od idealne i za same turiste \u2013 i to ne samo kada im lokalci eksplicitno daju do znanja koliko su nepo\u017eeljni. Svakog se ljeta prisjetim jednog od hitova Crvene jabuke iz razdoblja kad je bend ve\u0107 bio na nezaustavljivoj putanji prema dnu kace u kojoj \u017dera neobja\u0161njivo poku\u0161ava \u010dakavski: \u201cNiko nije lud da spava \/ Sve i kad bi tija nemore \/ A ako nekog boli glava \/ Nije triba do\u0107i na more.\u201d Nekada se mo\u017eda u tim stihovima i moglo prona\u0107i malo romantike, onda dok je svega bilo manje: i godina i turista, no u neka smo doba zagrizli preveliki zalogaj i iako se ve\u0107 davimo njime, uporno otkidamo jo\u0161 jedan i jo\u0161 jedan. Koliko ve\u0107 dugo slu\u0161amo o apartmanizaciji (zanimljiv podatak: od 2017. godine Hrvatska je postala bogatija za \u010dak 300.000 kreveta), koncesijama i uni\u0161tavanju pomorskog dobra? Dok pare pristi\u017eu, malo tko razmi\u0161lja o prakti\u010dnim implikacijama, jo\u0161 manje o prirodi. Lako je izgraditi deset ili stotinu novih apartmana, no gdje je infrastruktura koja uz to ide? Ulice koje mogu podnijeti vi\u0161ak automobila i ljudi, parkirna mjesta, voda, kanalizacija? Te\u0161ko mi je zamisliti kako je tek doma\u0107ima, kad je i meni kao gostu do\u017eivljaj ve\u0107 dugo naru\u0161en. Posljednjih desetak godina ljetujem u jednom malom mjestu na Pelje\u0161cu, selu zapravo. Izme\u0111u nestanaka vode i pritiska s kojim mo\u017eete zaboraviti pranje kose i muzi\u010dkih to\u010daka s terasa hotela i barova koje revu do kasno u no\u0107 u mjestu \u010diji su gosti mahom obitelji i starije osobe (red Thompsona, red Halida, red pop hitova), odmor nije rije\u010d kojom bih opisala svoj boravak tamo.<\/p>\n

Vjerujem li da treba u potpunosti zabraniti turizam? Naravno da ne. Me\u0111utim, kao jedna od zarobljenica masovnog turizma, ali i njegov povremeni suu\u010desnik, znam da do promjena mora do\u0107i brzo i da one moraju biti drasti\u010dne. \u201cMoj grad je ukraden i ni\u0161ta mi ga ne mo\u017ee vratiti\u201d pi\u0161e katalonski novinar Xavier Mas de Xax\u00e0s za The Guardian. Turizam uni\u0161tava Barcelonu, no njegova potpuna zabrana nije rje\u0161enje. Povratka na staro nema. Djelomi\u010dne zabrane, bolja regulacija, promjena modela? Naravno. No jedno od rje\u0161enja je i da po\u010dnemo razmi\u0161ljati o tome kako naprosto biti bolji turisti. U jednom drugom \u010dlanku za iste novine kolumnistica Zoe Williams povla\u010di paralelu s poznatom izrekom \u201cNisi zapeo u prometu, ti jesi promet\u201d: ako si turist u mjestu koje se bori s pretjeranim turizmom, dio si problema. Pa, za po\u010detak, kao i uvijek u \u017eivotu: pona\u0161aj se prema drugima onako kako bi htio da se prema tebi pona\u0161aju. Kada putuje\u0161, budi ona vrsta gosta koju ne bi mrzio da su uloge okrenute.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Popularne europske destinacije gu\u0161e se pod najezdom gostiju nakon \u0161to su nikad pristupa\u010dnije cijene prijevoza i smje\u0161taja omogu\u0107ile \u0161irokim masama da putuju vi\u0161e i \u010de\u0161\u0107e no ikad prije u povijesti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271398,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-412619","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/412619","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=412619"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/412619\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":412622,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/412619\/revisions\/412622"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271398"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=412619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=412619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=412619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}