{"id":412523,"date":"2024-09-20T06:51:46","date_gmt":"2024-09-20T04:51:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=412523"},"modified":"2024-09-20T06:51:46","modified_gmt":"2024-09-20T04:51:46","slug":"cjepiva-u-mraku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/09\/20\/cjepiva-u-mraku\/","title":{"rendered":"Cjepiva u mraku"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e:\u00a0 Nata\u0161a \u0160kari\u010di\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Farmaceutske korporacije imale su ogromnu mo\u0107 za vrijeme pandemije COVID-a 19, a na\u010din na koji su je koristili \u010desto je bio skriven od o\u010diju javnosti. Vlade su potpisale sporazume obavijene velom tajnosti i odupirale se poku\u0161ajima da se otkrije vi\u0161e informacija. Za\u0161tita komercijalnih interesa \u010desto je dolazila nau\u0161trb pove\u0107anja transparentnosti i odgovornosti oko cijena, dinamike isporuke, zahtjeva za donacije, obaveza intelektualnog vlasni\u0161tva i ostalih informacija koje su mogle pomo\u0107i u pove\u0107anju globalnog pristupa cjepivima protiv COVID-19.<\/p>\n

Tajnovitost je, ukratko, potkopala javno zdravlje, stoji u pro\u0161logodi\u0161njem zajedni\u010dkom izvje\u0161taju britanskog STOPAIDS-a i francuske udruge Global Health Advocates. Izvje\u0161taj je samo jedan u nizu poku\u0161aja rekonstrukcije politi\u010dkih, ekonomskih i pravnih procedura za vrijeme pandemije, iz diskursa koji ni koji na\u010din nisu povezani s populizmom i ekstremnom desnicom.<\/p>\n

Me\u0111u ostalim, Lije\u010dnici bez granica zatra\u017eili su transparentnost potro\u0161nje javnih sredstava na proizvode farmaceutskih korporacija i preporu\u010dili da se osigura pravedna distribucija cjepiva. Me\u0111unarodna nevladina organizacija Human Rights Watch upozorila je na tajne dogovore o nabavci cjepiva i da bi to moglo potkopati globalni oporavak od pandemije. Brazilska javna istra\u017eiva\u010dka ustanova, Funda\u00e7\u00e3o Oswaldo Cruz (Fiocruz) otkrila je uvjete svog ugovora s AstraZenecom za proizvodnju cjepiva protiv COVID-19, a Transparency International napravio je 2021. godine analizu u kojoj upozorava da je samo \u0161est posto ugovora izme\u0111u proizvo\u0111a\u010da cjepiva i javnih tijela objavljeno slu\u017ebenim kanalima. TI je utvrdio da od ukupno 182 sporazuma za nabavu 12 razli\u010ditih cjepiva, \u010dak 41 posto ne prati javno objavljena analiza podataka i da su naj\u010de\u0161\u0107e publicirani samo najbolji rezultati, isklju\u010divo kroz objave za medije. Glavnina sporazuma sadr\u017ei zatamnjene dijelove u sekcijama koje su kriti\u010dne za javni interes, u \u0161to spada i cijena doze, koja je zna\u010dajno vi\u0161a za zemlje u razvoju, izvijestili su.<\/p>\n

Ideja je da se analizom odnosa prema industriji u po\u010detku ove zdravstvene krize korigiraju gre\u0161ke kako u budu\u0107im epidemijama ne bi do\u0161lo do izrazitog naru\u0161avanja na\u010dela jednakosti i pravednosti u distribuciji medicinskih resursa. Svi dosada\u0161nji rezultati, me\u0111utim, pokazuju da je ljestvica preoptimisti\u010dno podignuta i da je na\u010din na koji je EK ugovorila nabavu cjepiva protiv COVID-a samo jo\u0161 jedan dokaz da kapital s lako\u0107om blokira demokratske procedure i institucije pa je, prema tome, problem nemogu\u0107e rije\u0161iti popravljanjem jedne njegove posljedice.<\/p>\n

No, ozbiljna analiza je nu\u017ena, me\u0111u ostalim, zato \u0161to mo\u017ee uspje\u0161no anticipirati dru\u0161tvene probleme, \u0161to se pokazalo najavom rasta ekstremno desnih i populisti\u010dkih pokreta i opcija. U pro\u0161logodi\u0161njem izvje\u0161taju \u201eVidljivost EU cjepiva; ubod u mraku\u201c Corporate Europe Opservatory (CEO) nagla\u0161ava da je razina tajnovitosti koja je pratila nabavu COVID cjepiva za zemlje Europske unije rijetko vi\u0111ena u njihovom 25-godi\u0161njem pozivanju na Zakon o pravu na pristup informacijama, pa upozorava da \u0107e to doprinijeti zamahu ekstremne desnice i populizma u izbornoj godini. To se i dogodilo, ali je na koncu ipak pobijedila osoba na kojoj je velika odgovornost za ovu krizu – \u0161efica Komisije Ursula von der Leyen.<\/p>\n

Podsjetimo, ona je pod istragom je zbog tzv. afere Pfizergate, odnosno, \u010dinjenice da je nabavu cjepiva ameri\u010dkog farmaceutskog diva dogovarala u javnosti nedostupnoj privatnoj prepisci s izvr\u0161nim direktorom kompanije Albertom Bourleom, a vi\u0161e se postupaka vodi protiv EK koja je objavila samo redigirane verzije ugovora s farmaceutskim kompanijama, a tajnim ozna\u010dila cijene, uvjete i dinamike dostave, pitanje patentnih prava i pravne odgovornosti industrije u odnosu na naru\u010ditelje i tre\u0107e strane, itd.<\/p>\n

Europarlamentarci koju su htjeli doznati na koji se na\u010din tro\u0161e novci EU poreznih obveznika i za\u0161to su brojne odredbe ugovora koje je EK u ime dr\u017eava \u010dlanica potpisala s proizvo\u0111a\u010dima COVID cjepiva skrivene, dobili su priliku 10. marta 2022. godine, osnivanjem posebnog COVI Komiteta, \u010dija je uloga nadzor svih procedura na razini EU-a u odgovoru na pandemiju. U posljednjoj fazi pregovora, tajni\u0161tvo Komiteta od HERA-e je primilo upitnik (Health Emergency Preparedness and Response\/ Tijelo za pripravnost i odgovor na hitne slu\u010dajeve) s porukom da bi \u201eodgovori na ova pitanja mogli ubrzati obradu zahtjeva za pristup iz COVID ugovorima.\u201c<\/p>\n

\u010clanstvo COVI-ja uzrujala je \u010dinjenica da je upitnik sastavio \u2013 Pfizer. Korporacija je htjela znati za\u0161to eurozastupnici \u017eele informacije iz neredigiranih ugovora, uklju\u010duju\u0107i informacije o pitanjima pravne odgovornosti i cijena, i \u0161to bi s tim informacijama u\u010dinili. To nije \u201eubrzalo obradu zahtjeva\u201c, a nijedna tra\u017eena informacija do danas nije slu\u017ebeno otkrivena. Belgijska dr\u017eavna tajnica za prora\u010dun, Eva De Bleeker, izazvala je skandal u prosincu 2020. godine, objaviv\u0161i na Twitteru cjenik s jedini\u010dnim cijenama cjepiva koju je Belgija odlu\u010dila kupiti od EU-a. Tweet je prije brisanja snimljen i podijeljen medijima, pa su porezni obveznici EU-a zahvaljuju\u0107i politi\u010dkom gafu doznali po kojoj su cijeni dobili cjepiva.<\/p>\n

U srpnju, dan prije odluke o davanju povjerenja von der Leyenovoj u EU parlamentu, Op\u0107i je sud EU objavio da djelomi\u010dno usvaja tuma\u010denje tu\u017eitelja (europski Zeleni op.a.) da EK nije dobro objasnila razloge za tajnost odredbi ugovora s industrijom, odnosno, za\u0161to dr\u017ei da bi objava dijelova ugovora na\u0161tetila komercijalnim interesima proizvo\u0111a\u010da cjepiva. Problem te presude, \u010diji su zna\u010daj mediji prenapuhali, je \u0161to Op\u0107i sud u najve\u0107em dijelu prihva\u0107a stav EK da korporativni interesi imaju prevagu u odnosu na interes javnosti da dozna uvjete pod kojima su na cjepiva protiv COVID-a potro\u0161eni astronomski iznosi.<\/p>\n

Tim smo povodom poku\u0161ali istra\u017eiti stav nadle\u017enih institucija i pravnih stru\u010dnjaka o odr\u017eivosti tajnosti odredbi ugovora unutar hrvatskog zakonodavstva, a rezultat potvr\u0111uje da su svi problemi EU birokracije jo\u0161 gori na periferiji. U Hrvatskoj, naime, nismo mogli na\u0107i gotovo nikoga tko je prou\u010dio ovaj problem i tko razumije o \u010demu se radi, mada su svi s kojima smo razgovarali zgro\u017eeni \u010dinjenicom da su milijarde eura poreznih obveznika EU potro\u0161ene na na\u010din koji je ve\u0107im dijelom nepoznat. Mnogi su \u010duli za presudu Op\u0107eg suda EU, ali ju je od svih koje smo kontaktirali pro\u010ditala samo Snje\u017eana Vasiljevi\u0107 s Pravnog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n

Rekonstrukcija treba po\u010deti od \u010dinjenice da su COVID cjepiva na va\u017ee\u0107oj listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), \u0161to zna\u010di da se nabava financira iz prora\u010duna nacionalnog sustava zdravstvenog osiguranja. Temelj po kojem se tra\u017ei objavljivanje cijena lijekova koje financira javnozdravstveni sustav je EU Direktiva o transparentnosti mjera kojima se ure\u0111uje odre\u0111ivanje cijena lijekova za humanu uporabu i njihovo uklju\u010divanje u nacionalne sustave zdravstvenog osiguranja i zakon o lijekovima. Direktiva je implementirana u Zakon o lijekovima, kroz \u010dlanak 2. koji ka\u017ee \u201eOvim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljede\u0107e direktive: Direktiva Vije\u0107a 89\/105\/EEZ od 21. prosinca 1988. o transparentnim mjerilima kojima se utvr\u0111uje odre\u0111ivanje cijena lijekova za primjenu kod ljudi i njihovo uvr\u0161tenje u nacionalne sustave zdravstvenog osiguranja (SL L 40, 11. 2. 1989.)\u201c, \u0161to bi zna\u010dilo da je neobjavljivanje cijene lijeka nezakonito na EU razini i u dr\u017eavama \u010dlanicama, uklju\u010div\u0161i Hrvatsku.<\/p>\n

Mo\u017ee li EK ugovorom derogirati zakon\/direktivu?<\/p>\n

Respektabilan broj pravnih stru\u010dnjaka iz raznih podru\u010dja; europskog javnog prava, medijskog prava, me\u0111unarodnog prava, me\u0111unarodnog privatnog prava, trgova\u010dkog i ustavnog prava, itd. zapravo ne zna odgovor na to pitanje, a ne \u017eele ni javno postavljati pitanja. Jedna stru\u010dnjakinja za medijsko pravo kazala nam je da cijena lijeka koji se kupuje iz prora\u010duna ne mo\u017ee biti za\u0161ti\u0107ena nikakvim me\u0111unarodnim ugovorom i da bi u upravnom postupku pravni razlozi za tajnost vjerojatno bili uspje\u0161no osporeni, dok profesorica me\u0111unarodnog privatnog prava smatra da je EK nabavljala cjepiva kao trgovac, ne kao javno tijelo i da je tajnost odredbi ugovora dopu\u0161tena.<\/p>\n

Vesna Alaburi\u0107, odvjetnica specijalizirana za medijsko pravo, jedina je pristala javno komentirati mogu\u0107nost osporavanja ovakvog statusa odredbi ugovora s proizvo\u0111a\u010dima cjepiva i rezolutno tvrdi da ovo ne mo\u017ee rije\u0161iti nijedno javno tijelo u RH, odnosno, da se ugovori s EK mogu osporavati samo pred EU sudovima.<\/p>\n

Na pitanje za\u0161to se cijene COVID cjepiva ne objavljuju na stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) kao i ostale cijene lijekova, iz Agencije odgovaraju da oni \u201eodre\u0111uju najvi\u0161u dozvoljenu cijenu lijeka na veliko i iznimno vi\u0161u od najvi\u0161e dozvoljene cijene lijeka na veliko po kojoj veleprodaje i nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet mogu prodavati lijek, a ujedno i najvi\u0161oj mogu\u0107oj cijeni koju HZZO mo\u017ee utvrditi za lijek u postupku uvr\u0161tavanja na listu lijekova Zavoda\u201c, ali u centraliziranom postupku pregovora s EK za cjepiva protiv COVID-a nisu sudjelovali.<\/p>\n

Povjerenik za informiranje, me\u0111utim, upozorava na to da su cijene lijekova u RH javno dostupne i da je me\u0111unarodna informacija tako\u0111er obuhva\u0107ena Zakonom o pravu na pristup informacijama. \u201eOdre\u0111ivanje cijena lijekova propisano je Zakonom o lijekovima (\u201eNarodne novine\u201c, br. 76\/13, 90\/14 i 100\/18) i Pravilnikom o mjerilima za odre\u0111ivanje najvi\u0161e dozvoljene cijene lijeka na veliko i iznimno vi\u0161e od najvi\u0161e dozvoljene cijene lijeka na veliko i godi\u0161njeg izra\u010duna cijene lijeka (Narodne novine, br. 33\/19, 72\/23 i 87\/23), za \u010diju primjenu i nadzor nad primjenom je nadle\u017eno Ministarstvo zdravstva.\u201c<\/p>\n

Ne ulaze\u0107i u primjenu odredaba propisa iz nadle\u017enosti drugog ovla\u0161tenog tijela, ukazujemo da je \u010dlankom 113. Zakona o lijekovima propisano da u Republici Hrvatskoj mo\u017ee biti u prometu samo lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet dano od Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europske komisije te lijek koji ima odobrenje za paralelni uvoz ili odobrenje za paralelni promet a da, u skladu s tim Zakonom i Pravilnikom, cijene lijekova odre\u0111uje HALMED. Pregledom slu\u017ebene stranice HALMED-a utvr\u0111eno je da redovito objavljuju popise cijena lijekova. Slijedom navedenog, cijene lijekova u Republici Hrvatskoj javno su dostupne.<\/p>\n

U odnosu na me\u0111unarodni ugovor potpisan izme\u0111u Europske komisije i proizvo\u0111a\u010da COVID cjepiva, ukazujemo na \u010dlanak 5. stavak 1. to\u010dka 4. i \u010dlanak 21. stavak 3. ZPPI-ja kojima je propisano da je \u201eme\u0111unarodna informacija\u201c ona informacija koju je Republici Hrvatskoj ustupila strana dr\u017eava ili me\u0111unarodna organizacija s kojom Republika Hrvatska sura\u0111uje ili joj je \u010dlan te da je tijelo javne vlasti, ako zaprimi zahtjev za pristup me\u0111unarodnoj informaciji, du\u017eno bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti isti vlasniku informacije, o \u010demu \u0107e obavijestiti podnositelja. Iznimno, tijelo javne vlasti postupit \u0107e po zaprimljenom zahtjevu za pristup me\u0111unarodnoj informaciji, ako je iz same informacije nedvojbeno vidljivo da je ona namijenjena neposrednoj objavi, stoji u njihovom odgovoru za Novosti u kojem se ogra\u0111uju od kona\u010dne ocjene mora li nadle\u017eno tijelo otkriti cijenu cjepiva.<\/p>\n

Za to, naime, treba provesti postupak propisan ZPPI-om.<\/p>\n

Me\u0111utim, postavlja se pitanje smisla takve inicijative u zemlji u kojoj ovo nije politi\u010dka ni stru\u010dna tema, a \u2013 najgore od svega \u2013 nije ni tema unutar zdravstvenog sektora u kojemu globalno ima ogroman zna\u010daj.<\/p>\n

Ugovori o povjerljivosti s farmaceutskom industrijom ra\u0161irili su se u bogatijim zemljama s obaveznim zdravstvenim osiguranjem, jer kontinuirani dotok novih lijekova i medicinske tehnologije stvara ogromne pritiske na zdravstvene prora\u010dune. U tim okolnostima, mnoge dr\u017eave smatraju da im bilateralni pregovori s farmaceutskim kompanijama omogu\u0107avaju nabavu lijeka po diskontnim cijenama, s kojima stanovni\u0161tvu mogu pru\u017eati zdravstvenu skrb u zadanim granicama resursa za tu namjenu, no interesi proizvo\u0111a\u010da diktiraju da tako sklopljenu ugovori budu tajna.<\/p>\n

Pitanje transparentnosti takvog na\u010dina javne potro\u0161nje na zdravstvo odavno je otvoreno, no tek je za vrijeme pandemije postalo o\u010dito da je problem eskalirao i da javni sektor nema gotovo nikakvu snagu pred korporativnim zahtjevima.<\/p>\n

Nema naznake da \u0107e u nekoj budu\u0107oj javnozdravstvenoj krizi biti bolje, ali u Hrvatskoj to ne bi trebala biti prva briga \u2013 s ovakvom razinom neupu\u0107enosti u najva\u017enije probleme zdravstva, kriza je odavno tu.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tajnost velikih dijelova ugovora izme\u0111u EK i proizvo\u0111a\u010da cjepiva zna\u010dajno je politi\u010dko i stru\u010dno pitanje svugdje u svijetu, izme\u0111u ostalog i zbog narastaju\u0107eg trenda direktnih pregovora dr\u017eava i farmaceutske industrije. Pokazuje se, me\u0111utim, da se u Hrvatskoj time nitko ne bavi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":308108,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-412523","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/412523","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=412523"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/412523\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":412526,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/412523\/revisions\/412526"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/308108"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=412523"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=412523"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=412523"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}