{"id":412153,"date":"2024-09-15T07:57:56","date_gmt":"2024-09-15T05:57:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=412153"},"modified":"2024-09-15T07:58:34","modified_gmt":"2024-09-15T05:58:34","slug":"afganistan-zabrana-zenskog-tijela-glasa-pogleda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/09\/15\/afganistan-zabrana-zenskog-tijela-glasa-pogleda\/","title":{"rendered":"Afganistan: Zabrana \u017eenskog tijela, glasa, pogleda"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Olivera Simi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u0160ta je rodni aparthejd?<\/h3>\n

Rodni aparthejd, odnosno rodna segregacija, jesu sistematske institucionalne mjere i prakse koje provode dr\u017eavni organi, a kojima se \u017eene i mu\u0161karci tretiraju razli\u010dito na temelju njihovog spola, \u0161to dovodi do totalnog isklju\u010divanja \u017eena iz javnog \u017eivota.<\/p>\n

\u201cAparthejd\u201d \u2013 na afrikaanskom jeziku je rije\u010d za \u201crazdvojenost\u201d. To je termin koji se po\u010deo upotrebljavati u Ju\u017enoj Africi za rasni aparthejd \u2013 sistematsko ugnjetavanje crnaca, kada je bijela manjina sprovodila na\u010dela rasne segregacije kroz diskriminatorne zakone protiv crnaca, po kojima se kr\u0161enje rasne razdvojenosti \u2013 aparthejda ka\u017enjavalo prema kaznenim zakonima.<\/p>\n

\u201cRodni aparthejd\u201d su prvi put artikulisale braniteljke ljudskih prava \u017eena iz Afganistana i feministi\u010dke saveznice, kao odgovor na pot\u010dinjavanje \u017eena i djevoj\u010dica i sistematske napade na njihova prava pod talibanskim re\u017eimom 1990-ih godina. Ovaj pojam se po\u010deo \u0161ire koristiti nakon \u0161to su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Afganistanom 2021. godine. Me\u0111utim, standardi aparthejda u me\u0111unarodnom pravu, razvijeni u 20. vijeku, bili su osmi\u0161ljeni da se bave rasnim aparthejdom.<\/p>\n

Rodni aparthejd podrazumijeva ekstremni, sistematski i strukturalni rat protiv \u017eena. Ovaj pojam ozna\u010dava pravila, dekrete i zakone u Afganistanu koji su dizajnirani da dehumanizuju i potisnu \u017eene, diktiraju\u0107i njihovu tjelesnu autonomiju, pristup obrazovanju i ekonomiji. Talibanski re\u017eim je zabranio \u017eenama rad, obrazovanje, putovanja, prisustvo u medijima i javnom \u017eivotu, svode\u0107i njihovo postojanje na puku reproduktivnu funkciju. Dakle, \u017eenama su oduzeta sva ljudska prava i dostojanstvo.<\/p>\n

Godine 2021. talibani su zabranili obrazovanje djevoj\u010dicama starijim od 12 godina. Vi\u0161e od 1,5 miliona djevoj\u010dica je zatvoreno kod ku\u0107e. U avgustu 2024. godine, novi \u010dlanci \u201cZakona o poticanju vrline i spre\u010davanju poroka\u201d stupili su na snagu. Novi zakon produbljuje ve\u0107 opresivni stisak talibana nad \u017eivotima Afganistanki. Neki od novih \u010dlanaka uklju\u010duju:<\/p>\n

\u017denama starijim od 12 godina zabranjeno je poha\u0111anje \u0161kole
\n\u017dene moraju prekriti cijelo tijelo i lice kada su u javnosti
\n\u017dene smiju napu\u0161tati ku\u0107u samo u slu\u010daju nu\u017ede
\n\u017denama je zabranjeno nositi usku ili kratku odje\u0107u
\n\u017denama je zabranjeno pjevati, recitovati, \u010ditati naglas u javnosti \u2013 \u017eenski glas se smatra privatnim
\n\u017dene ne smiju putovati bez pratnje mu\u0161kog ro\u0111aka
\n\u017dene ne smiju imati susrete s mu\u0161karcima niti gledati u mu\u0161karce s kojima nisu u srodstvu
\n\u017dene \u2013 muslimanke \u2013 trebale bi se dr\u017eati podalje od nemuslimanki<\/p><\/blockquote>\n

\u017dene u Afganistanu postavljaju pitanja: \u201cZa\u0161to me je bog stvorio ako za mene: Nema \u0161kole. Nema zaposlenja. Nema izlaska na ulicu. Nema putovanja. Tretirana sam kao dijete bez glasa, tijela i lica.\u201c<\/p>\n

Talibanski zakoni smatraju da je \u017eenski glas dio privatnosti, kao \u0161to je i \u017eenski polni organ, \u017eenske o\u010di i cijelo \u017eensko tijelo. \u017dena i cjelokupno \u017eensko tijelo u javnosti mora biti ukinito, jer \u017eena pripada jednom mu\u0161karcu i svako otkrivanje ovih \u201cintimnih dijelova \u017eenskog tijela\u201c po tom mizoginom tuma\u010denju predstavlja seksualni poziv \u017eene.<\/p>\n

Ova institucionalizovana mr\u017enja prema \u017eenama dovela je do katastrofalnih posljedica: porasta samoubistava \u017eena, pove\u0107anja smrtnosti na poro\u0111aju, prakse prisilnih brakova djevoj\u010dica. Pretpostavlja se da je nasilje nad \u017eenama, uklju\u010duju\u0107i tjelesno i seksualno nasilje, sve vi\u0161e rasprostranjeno, jer \u017ertve nemaju nikakav pristup pravdi.<\/p>\n

Pravni aspekt aparthejda<\/h3>\n

Standardi aparthejda u me\u0111unarodnom pravu, razvijeni prvenstveno u 20. stolje\u0107u, bili su osmi\u0161ljeni da se bave rasnim aparthejdom. Prilago\u0111eno me\u0111unarodnom pravu o rasnom aparthejdu \u2013 rodni aparthejd nagla\u0161ava da je diskriminacija i isklju\u010divanje \u017eena postalo institucionalizovano od strane sistema vladaju\u0107ih elita. To zna\u010di da je segregacija, \u017eena zapravo, sam cilj vlasti. Od dr\u017eave se o\u010dekuje da \u0161titi ljudska prava i slobode, me\u0111utim, u aparthejdu dr\u017eava sistematski ukida ta ista ljudska prava svojim gra\u0111ankama.<\/p>\n

Jedini na\u010din da se pozitivna promjena dogodi jeste dosljedan i principijelan me\u0111unarodni odgovor. Dakle, jedan od klju\u010dnih aspekata pravnog okvira aparthejda je to \u0161to poja\u0161njava pravne obaveze drugih dr\u017eava da preduzmu efikasne mjere ka\u017enjavanja talibanskog rukovodstva kako bi okon\u010dale ovu nezakonitu situaciju.<\/p>\n

Definicija aparthejda prema me\u0111unarodnom pravu treba se tuma\u010diti tako da uklju\u010duje rodne hijerarhije, a ne samo rasne hijerarhije. Do tada, oja\u010dani novim zakonom, talibanski inspektori za moral imaju \u0161iroke ovlasti da samovoljno pritvaraju i ka\u017enjavaju pojedince, uklju\u010duju\u0107i fizi\u010dke kazne, za takozvane moralne zlo\u010dine, na osnovu sumnje, bez ikakvog zahtjeva za dokazima ili pravi\u010dnim postupkom, dok se obi\u010dni gra\u0111ani podsti\u010du da prijavljuju prekr\u0161aje. Zakon, ne samo da ovla\u0161\u0107uje inspektore da ulaze u domove ljudi, \u0161to predstavlja ozbiljno naru\u0161avanje prava na privatnost, ve\u0107 \u0107e dodatno pogor\u0161ati ve\u0107 prisutnu klimu straha i nadzora u afganistanskom dru\u0161tvu.<\/p>\n

Ove prakse protiv \u017eena u Afganistanu nesumnjivo \u010dine zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti prema \u010clanu 7 Rimskog statuta i, kako je zatra\u017eeno od strane UN-ovog izvjestioca, trebale bi se smatrati rodnim aparthejdom.<\/p>\n

Rimski statut Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda (MKS) defini\u0161e zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti kao niz zabranjenih djela po\u010dinjenih kao dio \u0161irokog ili sistematskog napada na civilnu populaciju, sa znanjem o napadu.<\/p>\n

Zlo\u010din progonstva je namjerno i ozbiljno uskra\u0107ivanje osnovnih prava u suprotnosti s me\u0111unarodnim pravom zbog identiteta grupe ljudi na osnovu razloga koje me\u0111unarodno pravo priznaje kao neprihvatljive. Progonstvo po\u010dinjeno protiv ljudi zbog karakteristika spola, ili dru\u0161tvenih konstrukata i kriterija kori\u0161tenih za definiranje roda, predstavlja rodno progonstvo.<\/p>\n

Priznavanje rodnog aparthejda kao samostalnog zlo\u010dina oja\u010dalo bi dostupne alate za okon\u010danje re\u017eima aparthejda. Kada se zamijeni jezik vezan za rasu jezikom vezanim za rod, definicije aparthejda predstavljaju posebno te\u0161ke oblike rodno zasnovane diskriminacije. Zbog ovog institucionalnog ugnjetavanja \u017eena, mre\u017ee afganistanskih \u017eena u svijetu i Amnesty International tra\u017ee kodifikaciju rodnog aparthejda u statutu MKS.<\/p>\n

Kao odgovor na rastu\u0107e restrikcije talibana prema \u017eenama i djevoj\u010dicama u Afganistanu, grupa \u017eena u \u0160paniji pokrenula je peticiju koja poziva njihovu vladu da se bavi ovim pitanjem pred MKS. Pismo koje podr\u017eava inicijativu navodi: \u201cOni koji su odgovorni za vi\u0161e od 100 represivnih pravila i dekreta moraju odgovarati za svoje postupke.\u201d U roku od nekoliko sati od pokretanja, peticija je prikupila vi\u0161e od 1.000 potpisa. Poziv dolazi usljed me\u0111unarodnog ogor\u010denja zbog pomenutog nedavno uvedenog talibanskog zakona koji name\u0107e te\u0161ka ograni\u010denja slobodama \u017eena. Peticija poziva MKS da klasifikuje tretman talibana prema \u017eenama i djevoj\u010dicama iz Afganistana kao \u201czlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti.\u201d<\/p>\n

Ako rodni aparthejd postane pravno prepoznatljiv termin, postoja\u0107e mogu\u0107nost za procesuiranje vo\u0111a koji sprovode ove zlo\u010dine. Tako\u0111e \u0107emo postaviti novi istorijski presedan da me\u0111unarodna zajednica ne toleri\u0161e takvo pona\u0161anje. Aparthejd nije samo zlo\u010din, ve\u0107 podlije\u017ee univerzalnoj jurisdikciji, \u0161to name\u0107e obavezu dr\u017eavama da istra\u017ee i procesuiraju navodne po\u010dinitelje aparthejda kada se na\u0111u u bilo kojoj zemlji.<\/p>\n

Uprkos mizoginiji i totalnom nipoda\u0161tavanju \u017eena od strane talibana, Afganistanske \u017eene su ipak na\u0161le na\u010dina da pjevaju i govore u javnosti uprkos talibanskom zakonu koji \u017eeli da ugasi njihove glasove. \u017dene preplavljuju dru\u0161tvene mre\u017ee snimcima pjesama nakon \u0161to su talibani objavili svoj prvi set zakona. Stihovi popularne pjesme koja se \u0161iri na dru\u0161tvenim mre\u017eama ka\u017eu: \u201cNjihove \u010dizme mo\u017eda su na mom vratu, ili njihove \u0161ake na mom licu, ali s na\u0161im dubokim svjetlom iznutra, bori\u0107u se kroz ovu no\u0107.\u201c<\/p>\n

Ti\u010de se svih nas<\/h3>\n

Za\u0161to je za nas va\u017eno da se odmah suprotstavimo rodnom aparthejdu i pridru\u017eimo svjetskim kampanjama za ukidanje talibanske vladavine koja uni\u0161tava \u017eivot \u017eenama u Afganistanu?<\/p>\n

Jedan od razloga je da su novim talibanskim zakonima mu\u0161karci u cijelom svijetu dobili zeleno svjetlo za svoje ispoljavanje nadmo\u0107i i kontrole nad \u017eenama. \u010cule smo na feministi\u010dkim online konferencijama da su ve\u0107 u nekim zemljama mu\u0161karci po\u010deli da prijete svojim \u017eenama da \u0107e pro\u0107i \u201ckao Afganistanke\u201d ako se suprotstave njihovim naredbama. Mi smo jedan svijet, i to \u0161to se doga\u0111a u jednoj zemlji uvijek ima posljedice na sve nas. Mu\u0161ka prevlast nad \u017eenama se lako preliva iz jedne u drugu zemlju.<\/p>\n

Dakle, nu\u017eno je raditi u dva pravca: zahtijevati od me\u0111unarodne zajednice da uvrsti rodni aparthejd za zlo\u010din protiv humanosti u statut MKS i tra\u017eiti od svojih vlada osudu talibanskih vlasti. Oko 15 miliona \u017eena koje su trenutno zato\u010dene i zaklju\u010dane u \u201csvojim domovima\u201d u Afganistanu mogu se jedino nadati na\u0161oj solidarnosti kako bi se pomakle iz ovog mjesta ne-bi\u0107a. One rizikuju \u017eivote da pjevaju za svoju slobodu. Ti ne rizikuje\u0161 svoj \u017eivot da stane\u0161 na njihovu stranu.<\/p>\n

*Olivera Simi\u0107 je vanredna profesorka na Griffith Univerzitetu u Australiji<\/p><\/blockquote>\n

Afganistan: Zabrana \u017eenskog tijela, glasa, pogleda<\/a><\/p><\/blockquote>\n