Uticaj Meseca je zgodna tema za izmi\u0161ljanje raznih pri\u010da, preporuka i tuma\u010denja. O tome postoji \u010dlanak u timeaddate.com iz koga Astronomija.org.rs prenosi zanimljive detalje.<\/p>\n
\u00a0Mjesec i ubistva\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Posmatraju\u0107i 6808 ubistva po\u010dinjenih u Finskoj izme\u0111u 1961. i 2014., istra\u017eiva\u010di su do\u0161li do iznena\u0111uju\u0107ih zaklju\u010daka. Utvrdili su da doista postoji povezanost izme\u0111u Mjese\u010devih mijena i ubistava, ali suprotno uvrije\u017eenom mi\u0161ljenju, bilo je manje, a ne vi\u0161e ubistva u vrijeme punog Mjeseca. Ovo je bila relativno mala studija, tako da je to podru\u010dje koje se dalje istra\u017euje.<\/p>\n
\u00a0Mjesec i spavanje\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Istra\u017eivanje tako\u0111e pokazuje da ljudi spavaju manje duboko tokom punog Mjeseca, s ve\u0107im ka\u0161njenjem ulaska u REM fazu sna. Jedna je studija pokazala da je ljudima trebalo u prosjeku pet minuta du\u017ee da zaspu, a spavali su 20 minuta manje za vrijeme punog Mjeseca.<\/p>\n
\u00a0Kardio-vaskularni\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Postoje znaci da su neki ljudi mogli do\u017eiveti promjenu u kardiovaskularnim stanjima koje prouzrokuju Mjese\u010deve mijene. U studiji iz 2013. objavljenoj na web stranici ameri\u010dkog Nacionalnog instituta za zdravlje, autori su pretpostavljali da bi gravitaciona sila Mjeseca mogla zaista da uti\u010de na na\u0161 kardiovaskularni sistem. I primijetili su da se fizi\u010dka sposobnost ljudi pove\u0107ala tokom razdoblja mladog i punog Mjeseca.<\/p>\n
Niall McCrae, autor knjige Mesec i ludilo, ovako je to sa\u017eeo: \u201cMo\u017eemo biti uvjereni da Mjesec ve\u0107inu vremena nema primjetan uticaj na \u017eivote ve\u0107ine ljudi, ali ne mo\u017eemo isklju\u010diti njegov mogu\u0107 uticaj na elemente okoline \u010dovjeka koji mogu uticati na na\u0161 san, raspolo\u017eenje i vitalnost.\u201d<\/p>\n
\u00a0Ludilo i dezinformacije\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Izvan nauke postoje rasprostranjena mi\u0161ljenja o razli\u010ditom uticaju Meseca na \u010doveka. Zbog toga je optu\u017eeni ubica u Engleskoj iz 18. vijeka mogao je tra\u017eiti bla\u017eu kaznu na osnovu ludila – ako je zlo\u010din po\u010dinjen za vrijeme punog Meseca.<\/p>\n
\u00a0Glasine o uticaju Meseca\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Mnogi vjeruju da je lo\u0161a ideja i\u0107i na operaciju kad je pun Mjesec. Ali sveobuhvatna studija objavljena u Journal of Anesthesiology koja je posmatrala 18.000 operacija na klinici Cleveland, fokusiraju\u0107i se na odre\u0111enu vrstu komplikacija, otkrila je da Mjese\u010deva mijena nema nikakav u\u010dinak na ishode.<\/p>\n
A 2019., Times of India izvijestio je o la\u017enom lokalnom uvjerenju da je \u201cjedenje tokom pomra\u010denja Mjeseca \u0161tetno za zdravlje, \u2026 jer pomra\u010denje dovodi do emisije jakih ultraljubi\u010dastih zraka, \u0161to uti\u010de na kuvanu hranu jer je pripremljena s vodom, \u2026koji kuvanu hranu pretvara u otrov .\u201d<\/p>\n
\u00a0Glavna uloga Meseca je u stvaranju\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Bez obzira uti\u010de li Mjesec na ljudsko pona\u0161anje u velikoj meri ili ne, glavna uloga na\u0161eg prirodnog satelita u omogu\u0107avanju \u017eivota na Zemlji je neupitna.<\/p>\n
Prije nekoliko milijardi godina, Mjesec je bio smje\u0161ten mnogo bli\u017ee Zemlji, stvaraju\u0107i plime koje su bile 1000 puta ve\u0107e od onih koje vidimo danas. Ove ogromne plime su spirale\u00a0\u00a0minerale s obalnih podru\u010dja i prenosile ih u okeane, \u0161to je izgleda bio bitan korak u omogu\u0107avanju brzog razvoja \u017eivota u vodi.<\/p>\n
\u00a0Menstruacija\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Studija iz 2016. o 7,5 miliona ciklusa koju je sprovela Clue, aplikacija za pra\u0107enje menstruacije, tra\u017eila je vezu izme\u0111u Mjese\u010devih mijena i menstruacije, ali nikakva veza nije prona\u0111ena. “Vidjeli smo da datumi po\u010detka menstruacije padaju nasumi\u010dno tokom mjeseca, bez obzira na mjese\u010deve mijene”, rekla je dr Marija Vlaji\u0107 Wheeler, voditeljica studije.<\/p>\n
\u00a0Godi\u0161nja doba\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Mjese\u010deva gravitacija pomogla je jo\u0161 od nastanka Mjeseca, prije 4,5 milijarde godina, da se Zemljina osa nagne na trenutnih 23,5\u00b0. Mjesec poma\u017ee u odr\u017eavanju ovog ugla, \u010dime se klima na planeti stabilizuje.<\/p>\n
\u00a0Ogromna snaga, sna\u017ena svjetlost i blagi potezi\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Mjese\u010deva gravitaciona sila, iako relativno slaba na povr\u0161ini Zemlje, mo\u0107nija je kada djeluje na ukupnu masu tela.<\/p>\n
Zapravo, Mjese\u010deva gravitacija povla\u010di Zemljinu koru nekoliko centimetara ka Mesecu. Na\u0161i okeani se uzdi\u017eu pri obali \u010dak i po nekoliko metara (zavisno od konfiguracije terena). To sna\u017eno privla\u010denje rezultira trenutnom du\u017einom dana na Zemlji, stabilnim godi\u0161njim dobima i okeanskim plimama.<\/p>\n
A neki oblici \u017eivota zavise od Mjese\u010devih faza zbog pokretanje vitalnih \u017eivotnih ciklusa. Jarka zimska mjese\u010dina iznad Arktika, na primjer, podsti\u010de zooplankton da zaroni kako bi pobjegao od grabljivica i ponovno se digne kada mjese\u010dina nestaje. Postoje i vrste korala koje svoje mrije\u0161\u0107enje zasnivaju na mjese\u010devom ciklusu, dok se \u010dini da neke vrste morskih kornja\u010da, poput glavate kornja\u010de, imaju obrasce gnije\u017e\u0111enja koji su uskla\u0111eni s Mjese\u010devim mijenama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Uticaj Meseca je zgodna tema za izmi\u0161ljanje raznih pri\u010da, preporuka i tuma\u010denja. O tome postoji \u010dlanak u timeaddate.com iz koga Astronomija.org.rs prenosi zanimljive detalje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":412094,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-412091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/412091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=412091"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/412091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":412095,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/412091\/revisions\/412095"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/412094"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=412091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=412091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=412091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}