{"id":411944,"date":"2024-09-12T06:57:18","date_gmt":"2024-09-12T04:57:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=411944"},"modified":"2024-09-12T06:57:18","modified_gmt":"2024-09-12T04:57:18","slug":"protiv-svakog-rata-protiv-svake-drzave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/09\/12\/protiv-svakog-rata-protiv-svake-drzave\/","title":{"rendered":"Protiv svakog rata, protiv svake dr\u017eave"},"content":{"rendered":"

Autorka: Vesna Jankovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U petak, 13. rujna po\u010dinje Zagreba\u010dki anarhisti\u010dki sajam knjiga. Tim povodom razgovarali smo s Markom Strpi\u0107em, pokreta\u010dem izdava\u010dke ku\u0107e \u0160to \u010dita\u0161? i istoimene, za sada jedine anarhisti\u010dke knji\u017eare i antikvarijata, trenutno na adresi Frankopanska 22. Marko strpljivo, ve\u0107 30-ak godina \u017eivi i gradi anarhisti\u010dke prakse, svjedok je smjene generacija, ja\u010danja i opadanja interesa za anarhisti\u010dke ideje i vrijednosti, mijene tema i strategija\u2026 Razgovarali smo sjede\u0107i ispred knji\u017eare, dok su potencijalni kupci ulazili u nju i razgledali izlo\u017eene knjige, razglednice, naljepnice. Atmosfera potpunog povjerenja, nema panike zbog mogu\u0107e kra\u0111e. Dvije djevojke u jednom trenutku izlaze i ka\u017eu da bi htjele platiti razglednice koje su izabrale. Marko im ka\u017ee cijenu, transakcija se obavlja brzo i opu\u0161teno, a mi nastavljamo razgovor.<\/p>\n

Koji je ovo anarhisti\u010dki sajam po redu? Kad je organiziran prvi?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Po\u010delo je zapravo kao Balkanski anarhisti\u010dki sajam knjiga (BASK), koji je prvi put organiziran 2003. u Ljubljani, u organizaciji Balkanske anarhisti\u010dke mre\u017ee solidarnosti, kako se danas zove. Radi se o neformalnoj mre\u017ei koja je nastala upravo oko organizacije tih sajmova knjiga. Mre\u017ea okuplja anarhiste i anarhistkinje od Gr\u010dke do Slovenije, kasnije i Austrije i Rumunjske i Bugarske, ali i ljude iz svijeta koji na neki na\u010din imaju veze s Balkanom. Sajam se organizira svake godine u drugom gradu i organizator je uvijek lokalna ekipa, uz podr\u0161ku mre\u017ee. Ideja je da se na taj na\u010din osna\u017ei lokalna pri\u010da i da se ljudi vide, dru\u017ee, razgovaraju, a uz to se odr\u017ei i sajam knjiga, mada prodaja knjiga nije primarni moment, za razliku od komercijalnih sajmova knjiga. Ove godine u srpnju je BASK organiziran u Pri\u0161tini, a godinu prije u Ljubljani.<\/p>\n

Svidjelo nam se to iskustvo kao ne\u0161to \u0161to mo\u017eemo lokalno raditi, pa smo odlu\u010dili nastaviti kao Zagreba\u010dki anarhisti\u010dki sajam koji je kao drugi Balkanski sajam organiziran 2005. Godinu prije trebao se odr\u017eati u Beogradu, ali nije. Mi smo nakon toga nastavili nekih petnaestak godina\u2026<\/p>\n

Kad ka\u017ee\u0161 \u201cmi\u201d o kome se to\u010dno radi?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Radi se zapravo o grupi afiniteta. ZAP (Zagreba\u010dki anarhisti\u010dki pokret) vi\u0161e nije postojao, ali oko sajma se okupila grupa ljudi koji nisu nu\u017eno tokom godine sudjelovali u istim aktivnostima. Grupa je bila otvorena i nastala je organski. Zanimljivo je da smo tek kasnije sku\u017eili sli\u010dnost s gr\u010dkim oblicima anarhisti\u010dkog organiziranja koje oni zovu assembly \/ skup\u0161tine, pa tako imaju skup\u0161tine sajma, skup\u0161tine socijalnog centra, kvartovske skup\u0161tine\u2026 Radi se o otvorenim organizacijskim formama, a ne zatvorenim politi\u010dkim organizacijama s \u010dvrstim strukturama. Te otvorene skup\u0161tine\u00a0 oformljavaju se ovisno o potrebama, s obzirom na odre\u0111eni doga\u0111aj, prostor ili demonstracije. Meni je zanimljivo da smo autonomno do\u0161li do takve organizacije, iako ju nikad nismo tako zvali. Bili smo otvoreni kolektiv koji je na sastanke pozivao razli\u010dite ljude koji su na bilo koji na\u010din povezani s anarhisti\u010dkom pri\u010dom. Zagreba\u010dki sajmovi knjiga odr\u017eavali su se redovno sve do kovida i zapravo se ve\u0107 pred kraj tog razdoblja po\u010dela doga\u0111ati smjena generacija. Taj posljednji 16. sajam se nije dogodio, prvenstveno zbog kovida, ali i zbog osipanja ljudi. Neki su oti\u0161li van, preselili se, a malo je pao i interes da se to radi. Budu\u0107i da se taj kolektiv rasto\u010dio, odlu\u010dili smo da to vi\u0161e ne\u0107emo raditi dok se ne poka\u017ee potreba ili dok netko ne odlu\u010di ponovo pokrenuti pri\u010du.<\/p>\n

Kako je do\u0161lo do ponovnog o\u017eivljavanja zagreba\u010dkog sajma?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Na jednoj Hrane, ne oru\u017eje akciji, bilo nas je par koji smo prije bili uklju\u010deni i razgovarali smo, a netko je rekao: \u201cHej, ima tu grupa mla\u0111ih ljudi zainteresiranih za Sajam, ho\u0107e netko organizirati?\u201d Odgovorili smo \u201cCool, mo\u017eemo vam re\u0107i kako smo to radili, na koji na\u010din, nije to ni\u0161ta komplicirano, de facto par ljudi to mo\u017ee organizirati.\u201d Onda su oni odlu\u010dili krenuti u to. Radi se o novim ljudima, ne samo po godinama. Rado smo im to sve prepustili, jer smo mislili da je dobro da ne unosimo svu na\u0161u prtljagu, sve te ideje i koncepcije, koje smo mo\u017eda i potro\u0161ili. Nismo vi\u0161e znali kako bismo dali ne\u0161to novo, fri\u0161ko cijeloj pri\u010di. I zadnje dvije godine sajam organizira ta nova ekipa, koja je samo malo promijenila ime. Nije vi\u0161e Anarhisti\u010dki sajam u Zagrebu, nego je sad Zagreba\u010dki anarhisti\u010dki sajam knjiga (ZASK), tako da bude jasno da je do\u0161lo do neke promjene. Mislim da su dobre takve smjene i generacijske i koncepcijske.<\/p>\n

U trenutku dok razgovaramo, na Facebook stranici Sajma jo\u0161 nije objavljen to\u010dan program. Najavljene su diskusije, tribine i radionice, no vidljiva je samo tema nultog dana kojim se otvara ZASK, a to je anarha queer. Moram priznati da me to pomalo iznenadilo. Naime, nakon ovogodi\u0161njeg Eurosonga, pa zatim otvorenja Olimpijskih igara u Parizu, nije li queer u dobroj mjeri ve\u0107 integriran u mainstream? Svjesna sam da je situacija druga\u010dije ovdje, no ipak\u2026 U situaciji kada imamo dva rata koja eskaliraju i potencijalno se mogu pretvoriti u nuklearnu katastrofu, kada znanstvenici objavljuju da smo pre\u0161li dogovorenih 1.5\u00baC globalnog zagrijavanja, do tema koje su nam tu, u vlastitom dvori\u0161tu, a to je korporativno zaposjedanje preostalih prirodnih resursa, te sada ve\u0107 gotovo svakodnevni napadi na strane radnike i ja\u010danje desnice, \u0161to dijelimo s ostatkom Europe, ne bi li anarhisti\u010dka ljevica trebala barem poku\u0161ati otvoriti diskusiju i ponuditi neke odgovore? \u010cini se da i anarhisti slijede putanju \u0161ire ljevice fokusiranjem na identitetska pitanja?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

\u0160to se ti\u010de programa sajma, poziv je otvoren. To nema veze samo s ljudima koji organiziraju sajam, nego i s ljudima koji dolaze na sajam i predla\u017eu \u0161to \u0107e biti u programu. Ne znam koje diskusije su planirane, jer program jo\u0161 nije objavljen. Ne mislim da identitetska pitanja nisu bitna i postoje razli\u010diti na\u010dini na koje se mo\u017eemo baviti njima, tako da mi je OK da im se anarhisti posve\u0107uju. I mi u knji\u017eari imamo gomilu queer literature, i to je tema koju treba sagledavati iz razli\u010ditih kuteva, ali pokrivamo i brojne druge teme.<\/p>\n

Jedna od svakako va\u017enih tema je rat, i u jednom trenutku sam pomislio da je upravo zbog rata u Ukrajini do\u0161lo do jo\u0161 jednog spektakularnog kraja anarhisti\u010dkog pokreta u svijetu. Odnosno do podjele koja je uru\u0161ila brojne lijeve pokrete. Uvla\u010denje Ukrajine u rat polariziralo je pokrete na jednostavno ili\/ili. Ili si za Ukrajinu, ili si za Rusiju. To se dogodilo i na anarhisti\u010dkoj sceni koja bi trebala biti antiratna u svakom slu\u010daju. Problemati\u010dno je to \u0161to su anarhisti i anarhistkinje, poput autoritarne ljevice, po\u010deli govoriti o antiimperijalisti\u010dkom otporu i pravu Ukrajine na samoodre\u0111enje, \u0161to smatram problemati\u010dnom i nacionalisti\u010dkom pozicijom. To je sukob dviju dr\u017eava, ali i puno vi\u0161e od toga. Ovo je sukob svjetskih razmjera izme\u0111u dva bloka. Iz moje perspektive, svaki teritorij koji okupira neka dr\u017eava jest okupacija. No, kao \u0161to sam protiv ruske dr\u017eave, jednako sam i protiv ukrajinske i svake druge dr\u017eave, ali sam i protiv rata, i uvijek \u0107u biti na strani onoga tko strada u datom trenutku, i to na svim stranama.<\/p>\n

Mogu li se povu\u0107i neke paralele izme\u0111u \u201cna\u0161eg\u201d rata i ovoga u Ukrajini?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Nakon rata na podru\u010dju Jugoslavije, gledam ponovo vijesti koje govore samo o ruskim zlo\u010dinima i ukrajinskim \u017ertvama. No, \u0161to je s ljudima u Donjecku i Lugansku, koji se smatraju \u201cljudima s druge strane\u201d? Nisu svi oni na Putinovoj strani, ali nisu ni za Zelenskog.<\/p>\n

Zanimljivo je da se ruski i bjeloruski anarhisti bore na ukrajinskoj strani zato \u0161to misle da je to na\u010din borbe protiv Putinovog re\u017eima. Problem je \u0161to ne vide da se time bore za neki drugi re\u017eim. Istovremeno u Rusiji napadaju regrutne centre, rade razne sabota\u017ee, konkretan antiratni anga\u017eman koji nije pacifisti\u010dki i koji smatram legitimnim.<\/p>\n

Osobno nisam ni za jednu stranu u sukobu. Mogu biti samo na strani ljudi koji stradaju i protiv svih uklju\u010denih strana, odnosno mo\u0107nika koji su organizirali taj rat i protiv vojnoindustrijskog kompleksa, koji na kraju stoji iza toga zato \u0161to zara\u0111uju ogromnu lovu na tom ratu. Gurnuli su ljude u Ukrajini u rat u kojem pogibaju stotine tisu\u0107a ljudi i tko zna kolike \u0107e te brojke biti na kraju. Tih brojeva sada nema. Kad sve zavr\u0161i \u010dut \u0107emo da je poginulo nekoliko milijuna ljudi, a za \u0161to? Za to da bi netko prodavao ovaj plin, a ne onaj, ovo \u017eito, a ne ono. Zato da bi se preslo\u017eile pozicije u svijetu, jer je rat najbolje sredstvo za takvo preslagivanje. Mislim da su anarhisti to izgubili iz vida. Osje\u0107ao sam se pora\u017eenim zato \u0161to je u jednom jednostavnom trenutku ono \u0161to smatram bazi\u010dnom pozicijom, palo u vodu. A to je da smo protiv rata koji organizira dr\u017eava, bilo koja dr\u017eava. Dr\u017eava to ne radi zbog naroda, nego u interesu kapitala. I nije mi va\u017eno je li to ruski, ameri\u010dki, ukrajinski ili kineski kapital. Znam tko \u0107e iza\u0107i pora\u017een iz tog rata, a to \u0107e biti obi\u010dni ljudi koji se desetlje\u0107ima ne\u0107e oporaviti od toga. Kad samo pogledamo \u0161to se dogodilo ovdje, vidimo da su se oporavili veliki gradovi koji imaju neku perspektivu, dok gomila manjih mjesta jo\u0161 uvijek \u017eive tu ratnu realnost i nikad se ne\u0107e oporaviti od toga. Neka se mjesta nisu oporavila jo\u0161 od 2. svjetskog rata, i to je ono \u0161to \u0107e se dogoditi i Ukrajini, koja je i ovako bila labave perspektive, a sad su je unazadili za sto godina.<\/p>\n

Kako gleda\u0161 na situaciju u Palestini\/Izraelu?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Vezano za bliskoisto\u010dni sukob, nije se dogodila takva polarizacija scene, jer je to sukob koji se odvija desetlje\u0107ima i pozicije su puno jasnije. Ipak me \u017eivcira ta full pro-palestinska podr\u0161ka, s palestinskim zastavama i idejom palestinske dr\u017eave, bezrezervnom podr\u0161kom koja uklju\u010duje i podr\u0161ku Hamasu. Mislim da je to jako sklizak teren, zato \u0161to se Hamasovo djelovanje opravdava kao legitiman oblik otpora. Mislim da Hamas nije rje\u0161enje. Bio mi je zanimljiv razgovor palestinskog sociologa Mohammeda Bamyeha i izraelskog politologa Urija Gordona, organiziran u sije\u010dnju ove godine, na temu \u201cNo State Solution\u201c. Obojica \u017eive vani i anarhisti su. U razgovoru ka\u017eu da je u ovom trenutku jedino bitno da sukob stane, da ljudi prestanu stradavati. Njihov prijedlog je rje\u0161enje bez dr\u017eave, ni izraelske ni palestinske. Smatraju da je to u ovom trenutku jednako mogu\u0107e rje\u0161enje kao i trenutne opcije o dvije dr\u017eave, palestinske i izraelske, i opcije jedne dr\u017eave. S obzirom na razinu sukoba, sva ta rje\u0161enja su trenutno nemogu\u0107a, pa za\u0161to onda ne uzeti u obzir i rje\u0161enje bez dr\u017eave, kao i sve ostale nemogu\u0107nosti. Svoja razmi\u0161ljanja temelje na tome da mora postojati veza me\u0111u ljudima, solidarnost, i da rat mora stati. Stanje kontinuiranog rata nema smisla i nikome ne\u0107e donijeti ni\u0161ta dobro.<\/p>\n

Nije li u ovom trenutku te\u0161ko govoriti o sukobu, odnosno ratu, uzimaju\u0107i u obzir omjer snaga? \u010cak je i Me\u0111unarodni sud pravde (ICJ) zaklju\u010dio da postoji dovoljno indicija da se u Gazi doga\u0111a genocid.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Trenutno da. Iako mi nije bitno \u0161to misli tamo neki sud, niti mislim da je bitno zove li se to genocid, pokolj, masakr, brisanje s lica zemlje ili ve\u0107 kako god. To su samo pravne smicalice i terminologija koju pravnici pi\u0161u za centre mo\u0107i i time stvaraju legalnost i daju legitimitet svojim ratovima.<\/p>\n

Ali mislim da bi politi\u010dka elita koja vodi Palestince u Gazi radila potpuno istu stvar kao i Izrael, samo da imaju mogu\u0107nost. Taj upad u Izrael 7. listopada pro\u0161le godine govori samo o razini brutalnosti koja bi se dogodila i koja je obostrana. Naravno, ta situacija nije od ju\u010der. Omjer \u017ertava, naoru\u017eanja, me\u0111unarodne podr\u0161ke svakako nije isti. Ali kada bi Hamas dobio oru\u017eje, mislim da bi napravio istu stvar koju sada radi Netanyahu: izbrisali bi Izrael s lica zemlje, i sve \u017didove, i to je ono \u0161to je stra\u0161no. Na\u017ealost, trenutno je rat opcija, a ne mir, kao \u0161to je slu\u010daj i u Ukrajini. I to \u0107e tako biti dok god veliki igra\u010di koji vuku konce ne zaklju\u010de da je dosta, i natjeraju sukobljene strane na pregovore. Kao \u0161to je, uostalom, bio slu\u010daj i ovdje. To je ona iluzija koju ljudi imaju u trenutku kad se hu\u0161ka na rat i obe\u0107ava pobjeda. Svi ratovi su zavr\u0161ili za pregovara\u010dkim stolom, pa je \u010dak i Drugi svjetski rat zavr\u0161io potpisivanjem kapitulacije, nakon \u010dega je vojska polo\u017eila oru\u017eje. Samo je pitanje koliko \u0107e biti \u017ertava prije nego se to dogodi.<\/p>\n

Nije li indikativno da se daljnji tijek i rata u Ukrajini i rata u Izraelu\/Palestini dovodi u izravnu vezu s rezultatima izbora u SAD-u?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Naravno, ako je to zemlja koja ima najve\u0107i vojni bud\u017eet i vojnu industriju na svijetu, onda zna\u0161 gdje je taj kapital koji se mora okrenuti. Svaki vojnik \u0107e ti re\u0107i da je najgore kada oru\u017eje stoji na skladi\u0161tu i \u201cpropada\u201d. U ratu se oru\u017eje tro\u0161i, obnavlja, industrija radi, proizvodi se. To je \u010dista ekonomska ra\u010dunica. To dakako ne zna\u010di da \u201cigra\u010di na terenu\u201d nemaju svoje partikularne interese. Zato je meni bitna anarhisti\u010dka pri\u010da koja prepoznaje mo\u0107 u svim odnosima i na svim razinama. Ne samo na razini dr\u017eave, saveza dr\u017eava, korporacija, nego i mikro-odnosi me\u0111u ljudima, prijateljima\u2026 Zato mislim da je svaki na\u010din na koji se ne\u0161to radi i male kao i velike, masovne akcije mogu mijenjati te odnose mo\u0107i.<\/p>\n

Koliko god se mo\u017eemo osjetiti mali i nemo\u0107ni, va\u017eno je da se fokusiramo na to \u0161to ja mogu ovdje i sada napraviti i tako raditi male pomake u sredini u kojoj \u017eivim, na \u0161to sigurno mogu utjecati. Zato se dru\u017eim s ljudima iz cijelog svijeta i sudjelujem u stvarima za koje mislim da ima smisla u njima sudjelovati, i to \u0161iri i moju perspektivu, i u\u010dim\u2026 \u010cesto se zapletemo u tim velikim temama u kojima smo bespomo\u0107ni. Ti ne mo\u017ee\u0161 zaustaviti rat. Prva re\u010denica koju bih 1990-ih rekao ljudima iz drugih dijelova svijeta bila je: \u201cJednom kad po\u010dne rat, ne mo\u017ee\u0161 napraviti ni\u0161ta protiv tog rata.\u201d Mo\u017ee\u0161 gledati kako sanirati posljedice toga \u0161to se doga\u0111a. A cijeli svijet je u kontinuiranom, tihom ratu koji mrvi i melje. Pitanje je \u0161to mi mo\u017eemo tu napraviti i na koji na\u010din se nositi s time.<\/p>\n

Da, strategija antiratnih grupa 1990-ih bila je usmjerena na to \u201ckapilarno\u201d djelovanje odozdo. Tada su i mnogi anarhisti bili uklju\u010deni u antiratne grupe i organizacije koje su, s druge strane, bile organizirane kao nehijerarhijske, participativne, direktno-demokratske strukture, \u0161to je svakako olak\u0161avalo suradnju. Tih godina izlazili su brojni anarhisti\u010dki fanzini s tekstovima koji su promi\u0161ljali tada\u0161nju ratnu realnost, nacionalizam s antiratnih i antinacionalisti\u010dkih pozicija. Postoji li sli\u010dna produkcija danas?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Anarhizam je i onda velikim dijelom imao subkulturni karakter. I ja sam kroz punk \u010duo za anarhizam, iako sam neke od tih ideja otkrio i ranije, ali sam kroz punk sku\u017eio da one imaju ime, odnosno da postoji politi\u010dka ideja mnogo starija i od mene i od punka. Po\u010deo sam otkrivati knjige i produbljivati ta znanja, i tako sam na neki na\u010din iza\u0161ao iz subkulturnog koda, koji je po prirodi promjenjiv i povr\u0161niji. Danas je svakako lak\u0161e do\u0107i do brojnih tekstova, tome je mo\u017eda najve\u0107i doprinos dala Anarhisti\u010dka biblioteka, gdje se nalazi na stotine i tisu\u0107e tekstova i knjiga anarhisti\u010dke tematike. Osim toga, lokalno imamo dvije anarhisti\u010dke izdava\u010dke ku\u0107e, prijateljsku izdava\u010dku ku\u0107u DAF i ovo \u0161to mi radimo.<\/p>\n

Danas vidim problem u kontaminiranosti scene NGO strukturama, sa svim paketima koji idu uz to. A i sustavno se radilo na tome. Ta ideja stvaranja nezavisne kulture, novih terminologija, vlastitih fondacija, promoviranja te vrste organiziranja kao ne\u010deg alternativnog. Zapravo se unutar kapitalisti\u010dke strukture i dr\u017eave samo stvorila ni\u0161a u kojoj taj tip aktivizma mo\u017ee funkcionirati. I s tim procesom je nestala i kriti\u010dka refleksija. Ako si financijski ovisan, nema tu prostora za kritiku okvira unutar kojih djeluje\u0161. Proces NGO-izacije uvezen je sa Zapada kao gotov model i sada je uglavnom zavr\u0161en. Danas kad razgovaram s nekim ljudima, na\u0111em se u situaciji da uop\u0107e ne razumiju \u0161to govorim, kao da pri\u010damo dva razli\u010dita jezika, a zapravo se ne vidi ni\u0161ta izvan zadanih okvira.<\/p>\n

Gdje je onda anarhizam u Hrvatskoj danas?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Te\u0161ko je uop\u0107e govoriti o tome u okvirima nacionalnih granica. Ne znam \u0161to bi one zna\u010dile i za\u0161to se ograni\u010diti na podru\u010dje koje okupira ova ili ona dr\u017eava. Osim mo\u017eda zato jer dr\u017eava pola\u017ee pravo \u201cvlasni\u0161tva\u201d na sve nas koji se rodimo na nekom podru\u010dju, pa onda tako uvjetovani mo\u017eemo govoriti o tom zatvoru otvorenog tipa unutar kojeg se ne\u0161to odvija. Jo\u0161 davno je Pietro Gori napisao stihove \u201cdomovina na\u0161a cijeli je svijet\u201d, anarhisti\u010dku pjesmu koja govori o nadila\u017eenju svih granica.<\/p>\n

Kad govorimo o ovom podru\u010dju, koje je uvijek bilo negdje na periferiji, izvor sirovina i ljudi za popunjavanje nedostatka radne snage u centrima mo\u0107i, to se donekle odrazilo i na anarhisti\u010dku scenu, mnogi su oti\u0161li \u017eivjeti drugdje. Egzistencijalni problemi, strukturalna i dru\u0161tvena nepravda, ljubav, nemogu\u0107nost znanstvenog rada, \u0161irina podru\u010dja borbe, sve to je odvelo ljude na razli\u010dite strane svijeta. S jedne strane je to dobro, jer odra\u017eava taj sentiment da je cijeli svijet domovina, no onda to zna\u010di rast i pad anarhisti\u010dke scene lokalno, svojevrsne \u201cvalove\u201d u kojima se sve doga\u0111a. Gdje smo danas lokalno? Vjerojatno negdje nisko u tom valu, no vjetar i morske struje su i dalje tu.<\/p>\n

\n

Pogled izvan ma\u0161ine<\/h2>\n

Kako bi za tebe izgledao idealan, uvjetno re\u010deno anarhisti\u010dki na\u010din \u017eivota?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

I dalje bih htio raditi knjige, jer volim pripremati knjige, uvezivati ih. Volim raditi u vrtu, uzgajati hranu. Idealno bi bilo raditi 2-3 sata dnevno, koliko je normalno raditi u \u017eivotu, pa se onda dru\u017eiti s ljudima, \u0161etati s psom, skupljati bilje, oti\u0107i se okupati, pa pomo\u0107i susjedima \u0161to treba, opu\u0161teno i solidarno, da nemamo nikakvo vlasni\u0161tvo i da sva ta hrana koja se uzgaja, da svatko mo\u017ee do\u0107i i uzeti koliko mu treba i da \u0107e svatko do\u0107i pomo\u0107i i dat ruku koliko treba.<\/p>\n

Naravno pri\u010dam o nekakvom idealnom na\u010dinu \u017eivotu za koji mislim da bi ga mnogi voljeli \u017eivjeti, samo smo svi sputani egzistencijalnim problemima i te\u0161ko vidimo izvan ma\u0161ine koja nas melje. Iako mi na ovim prostorima imamo historijsko iskustvo ku\u0107nih zadruga, ne-vlasni\u0161tva i zajedni\u010dkog i komunalnog \u017eivota, dodu\u0161e vi\u0161e na selu, ali mislim da je primjenjivo i u gradovima na razini kvartova i susjedstva. U tom smislu sam pesimisti\u010dno optimisti\u010dan: nisam siguran da \u0107e se to ikad ostvariti, ali to ne zna\u010di da ne mogu raditi sve \u0161to mislim da treba ne bi li svijet bio bolje mjesto, koliko god moje djelovanje mo\u017ee ostaviti traga.<\/p>\n

Protiv svakog rata, protiv svake dr\u017eave<\/a><\/p><\/blockquote>\n