{"id":411928,"date":"2024-09-11T18:14:46","date_gmt":"2024-09-11T16:14:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=411928"},"modified":"2024-09-11T18:14:46","modified_gmt":"2024-09-11T16:14:46","slug":"sinoc-svecano-otvoreni-xlvii-plavska-kulturna-jesen-i-plavski-knjizevni-susreti-sa-xxii-likovnom-kolonijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/09\/11\/sinoc-svecano-otvoreni-xlvii-plavska-kulturna-jesen-i-plavski-knjizevni-susreti-sa-xxii-likovnom-kolonijom\/","title":{"rendered":"Sino\u0107 sve\u010dano otvoreni XLVII Plavska kulturna jesen i Plavski knji\u017eevni susreti sa XXII likovnom kolonijom"},"content":{"rendered":"

Javlja: Vladimir -Vlado Kne\u017eevi\u0107*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pre\u0161li smo dug i ponosan put do ovogodi\u0161nje manifestacije, koja ve\u0107 decenijama okuplja ljubitelje knji\u017eevnosti, umjetnosti i kulture u Plavu. Ove godine, manifestacija ulazi u svoje 47. izdanje, a njeni stubovi \u2013 Plavska kulturna jesen, Plavski knji\u017eevni susreti i 22. Likovna kolonija \u2013 nastavljaju da svjedo\u010de o bogatoj kulturnoj ba\u0161tini ovog grada. Plav, mjesto koje je kroz vjekove oblikovano i oboga\u0107eno knji\u017eevno\u0161\u0107u, likovnom umjetno\u0161\u0107u i kulturom, predstavlja pravi mozaik u kojem Bo\u0161njaci, Crnogorci, Albanci, Srbi i svi drugi narodi nalaze zajedni\u010dku nit koja ih povezuje. Ovaj grad, koji sa ponosom nosi titulu kulturne kolijevke, ove godine ponovo di\u0161e u ritmu umjetnosti, ispunjen duhom stvarala\u0161tva.<\/p>\n

Sino\u0107 je, na poseban na\u010din, o\u017eivio zavi\u010dajni ponos, kada je poznata umjetnica Dijana Lazovi\u0107 u izlo\u017ebenom prostoru Centra za kulturu\u00a0 \u201eBa\u0161i\u0107\u201c, predstavila svoja djela. Vo\u0111ena ljepotama mediteranskog plavetnila, ali i sirovom i neukro\u0107enom snagom planina Prokletija, Lazovi\u0107 je svojim slikama utkala najljep\u0161e boje fluidnosti Crne Gore. Njena umjetnost, pro\u017eeta ljepotom prirode i snagom unutra\u0161nje inspiracije, stvorila je most izme\u0111u razli\u010ditih pejza\u017ea, ali i razli\u010ditih osje\u0107anja, stvaraju\u0107i u svakom posjetiocu osje\u0107aj jedinstva i zajedni\u0161tva. Ova manifestacija ne samo prezentuje umjetnost, ve\u0107 i povezuje ljude, \u010duvaju\u0107i bogatu tradiciju i identitet grada Plava. Kulturna jesen i knji\u017eevni susreti u Plavu predstavljaju srce i du\u0161u ovog kraja, nose\u0107i svjetlo koje okuplja ljubitelje umjetnosti i kulture.<\/p>\n

Dakle, 10. septembra 2024. godine, sa po\u010detkom u 19 \u010dasova, sve\u010dano je otvorena izlo\u017eba eminentne likovne umjetnice Dijane Lazovi\u0107. Nakon uvodne rije\u010di moderatorke Aleksandre Laban, prisutnima se obratio profesor knji\u017eevnosti Alija Red\u017eematovi\u0107 u ime doma\u0107ina i izrazio dobrodo\u0161licu. Tom prilikom, Red\u017eematovi\u0107 je rekao: \u201eVe\u010deras otvaramo izlo\u017ebu radova na\u0161e istaknute slikarke, Dijane Lazovi\u0107, \u010dija djela svjedo\u010de o njenoj sposobnosti da kroz boje, svjetlost i linije predo\u010di osje\u0107anja i prizore, uvode\u0107i nas u svijet vizuelne magije. Ova izlo\u017eba predstavlja jedinstven dragulj za sve ljubitelje likovne umjetnosti, a njena stvarala\u010dka energija oplemeni\u0107e ovo ve\u010de.\u201c<\/p>\n

Nakon rije\u010di dobrodo\u0161lice profesora Alije Red\u017eematovi\u0107a, izlo\u017ebu je sve\u010dano otvorio istaknuti promoter kulture i publicista Salko Luboder. U svom osvrtu na stvarala\u0161tvo Dijane Lazovi\u0107, Luboder je istakao sljede\u0107e: \u201eStvarala\u010dki zamah akademske slikarke Dijane Lazovi\u0107 u crnogorskoj i regionalnoj umjetni\u010dkoj javnosti percipira se kao autenti\u010dan i samosvojan autorski rukopis, koji likovnom metafizikom, tematskom originalno\u0161\u0107u i suvereno\u0161\u0107u u kori\u0161\u0107enju slikarskih tehnika stremi ka vrhovima likovnog umije\u0107a. Ka istim onim vrhovima i planinskim beskrajima koji Dijanu motivski preokupiraju. Kao \u0161to je \u010dovjek Bogu asimptota, reklo bi se da je neko, naprosto, ro\u0111en da bude bi\u0107e na putu ka vrhovima \u2013 umjetni\u010dkim i stvarala\u010dkim \u2013 \u0161to se u slu\u010daju Dijane Lazovi\u0107 uvjerljivo obistinjuje. Tome svjedo\u010di relevantna likovna kritika i utemeljeni sudovi likovne javnosti.”<\/p>\n

Izlo\u017eba je time dobila zaslu\u017eeno priznanje i uvod u ve\u010de umjetni\u010dkog nadahnu\u0107a.<\/p>\n

U 20 \u010dasova po\u010delo je sve\u010dano otvaranje 47. izdanja Plavske kulturne jeseni i 22. Likovne kolonije. Da svaka rije\u010d ima te\u017einu, trajanje i snagu, najbolje nam je posvjedo\u010dio prvi \u010dovjek op\u0161tine Plav, Nihad Canovi\u0107. U snazi rije\u010di zavi\u010dajnih pjesnika, knji\u017eevnika, slikara i velikana utkane su najljep\u0161e knji\u017eevne, ali i likovne boje Plava. Centralna dvorana, koja broji vi\u0161e od 200 mjesta, bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, \u0161to je stvorilo poseban osje\u0107aj ponosa i radosti. Bila je to potvrda koliko je kultura sna\u017ena i \u017eiva u srcima ljudi ovog kraja. Prisutnima su se pridru\u017eile brojne zvanice iz svijeta kulture, politike i medija, \u010dine\u0107i ovu no\u0107 istinskim praznikom umjetnosti i o\u010duvanja kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n

Predsjednik Canovi\u0107 je tom prilikom istakao:<\/p>\n

\u201eJedan od utemeljiva\u010da ove manifestacije, Husein Ba\u0161i\u0107, u jednom od njegovih vanvremenskih djela je zapisao:<\/p>\n

\u201eJe li \u0161to zaludnije na ovom dunjaluku nego pretvarati \u017eivot u pri\u010du? Kao da sam \u010ditavo vrijeme mrvio kamen i od njegovog praha stvarao hljeb i nadu za sjutra.\u201c<\/p>\n

Upravo ove rije\u010di najbolje oslikavaju duh Plavske kulturne jeseni \u2013 iz izazova, iz svakodnevne borbe, nastaje ne\u0161to novo, vrijedno, trajno. Kultura nije stati\u010dna, ona je \u017eiva i dinami\u010dna, poput tog praha iz kojeg neprestano izrastaju nove ideje, nove vrijednosti koje oboga\u0107uju na\u0161u zajednicu. Pozivam vas da ispratite sve doga\u0111aje u okviru ove manifestacije, da ne propustite ovaj izvor umjetnosti, susreta i inspiracije. Napojimo se zajedno sa njega, jer umjetnost nas ne samo nadahnjuje, ve\u0107 nas oblikuje, oboga\u0107uje i vodi ka boljoj, svjetlijoj budu\u0107nosti.\u201c zaklju\u010dio je Canovi\u0107.<\/p>\n

Nakon sve\u010danog otvaranja Plavske kulturne jeseni, te ve\u010deri, s po\u010detkom u 20 \u010dasova, u Koncertnoj sali Centra za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c u Plavu, odr\u017ean je program pod naslovom \u201cPoezija i pjesma \u017eivota\u201d. U izvo\u0111enju dvoje izuzetnih umjetnika, Marka Milo\u0161evi\u0107a i Borisa Re\u017eaka, publika je uronila u \u010daroliju rije\u010di i melodije. Kroz intimnu pjesni\u010dku ispovijest Marka Milo\u0161evi\u0107a i muziku kantautora Borisa Re\u017eaka, prostor ispunjen prigu\u0161enim svjetlom postao je mjesto \u0111e su poezija i muzika stopili du\u0161e prisutnih. Ti\u0161ina koja je vladala u sali bila je prekidana samo aplauzima koji su se smjenjivali nakon svake pjesme i stiha, potvr\u0111uju\u0107i duboku vezu izme\u0111u izvo\u0111a\u010da i publike. Svaki stih nosio je u sebi notu \u017eivota, kao da su kroz rije\u010di Milo\u0161evi\u0107a odjekivale i najtananije emocije svakodnevice a uz pratnju Re\u017eakovih melodija, ta poezija dobila je svojevrsna krila. Publika je bila o\u010darana tom jedinstvenom atmosferom, \u0111e su pjesma i poezija postale jedno, pretvaraju\u0107i se u ne\u0161to univerzalno, ne\u0161to \u0161to svi razumiju i osje\u0107aju. Na kraju ove magi\u010dne ve\u010deri, nije se moglo ne osjetiti koliko je va\u017eno odr\u017eavati ovakve manifestacije, koje \u010duvaju duh, ba\u0161tinu i identitet ovog kraja.<\/p>\n

Vrijeme koje je pred nama pokaza\u0107e svu snagu ove manifestacije, koja, iako duboko ukorijenjena u pro\u0161lost, neprestano raste i cvjeta. Oni koji su udarili temelje Plavskih knji\u017eevnih susreta sada ve\u0107 davne 1976. godine, ostavili su neizbrisiv trag u kulturi ovog kraja. Sje\u0107anje na njih nije samo \u010din po\u0161tovanja, ve\u0107 dug prema naslje\u0111u koje su nam ostavili. Moramo pomenuti ta velika imena, jer bez njih ne bi bilo ove manifestacije: Esad Mekuli, Gojko \u0110ap\u010devi\u0107, Du\u0161an Kosti\u0107, Bajram Red\u017eepagi\u0107, Du\u0161an \u0110uri\u0161i\u0107, Enver \u0110er\u0111eku, \u0106erim Ujkani, Ned\u017eat Halimi, Miroslav \u0110urovi\u0107, Radojica Bo\u0161kovi\u0107, Savo Laban, Milo Kralj, Jevrem Brkovi\u0107, Danilo Erakovi\u0107, Ratko Deleti\u0107, Radomir Andri\u0107, Zaim Azemovi\u0107, Blagota Koprivica, \u0110or\u0111evi\u0107 Blagoje, Ismet Markovi\u0107, Ratko Orozoiv\u0107, Ahmet Pupovi\u0107, Ismet Rebronja, Husein Ba\u0161i\u0107, Boro \u0160panovi\u0107, Kemal \u0160e\u0107erkadi\u0107, Zuvdija Hod\u017ei\u0107, Radmila \u0110ura\u0161kovi\u0107, i Risti\u0107 \u017dika.<\/p>\n

Ovi velikani ostavili su nam kulturno naslje\u0111e koje moramo nositi sa ponosom i predano\u0161\u0107u, jer su njihove rije\u010di, pjesme i djela zauvijek utkane u du\u0161u ovog prostora. Upravo zbog njih, Plavska kulturna jesen i dalje traje, povezuju\u0107i generacije u zajedni\u010dkom slavlju umjetnosti, poezije i \u017eivota.<\/p>\n

*Kne\u017eevi\u0107 je direktor Centra za kulturu ,,Husein Ba\u0161i\u0107\u201c Plav<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vrijeme koje je pred nama pokaza\u0107e svu snagu ove manifestacije, koja, iako duboko ukorijenjena u pro\u0161lost, neprestano raste i cvjeta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":411931,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-411928","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=411928"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411928\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":411932,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411928\/revisions\/411932"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/411931"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=411928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=411928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=411928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}