{"id":411884,"date":"2024-09-11T06:51:34","date_gmt":"2024-09-11T04:51:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=411884"},"modified":"2024-09-11T06:51:34","modified_gmt":"2024-09-11T04:51:34","slug":"plastika-koja-zivi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/09\/11\/plastika-koja-zivi\/","title":{"rendered":"Plastika koja \u017eivi"},"content":{"rendered":"<p>Zamislite da popijete pi\u0107e iz plasti\u010dne fla\u0161e, ubacite je u kompost i kroz mjesec dana ona potpuno nestane. Zahvaljuju\u0107i kineskim nau\u010dnicima, to bi u budu\u0107nosti moglo da se obistini.<\/p>\n<p>Klju\u010d njenog ubrzanog raspadanja le\u017ei u tome \u0161to sadr\u017ei \u201esjeme sopstvenog uni\u0161tenja\u201d, prenosi klima101.rs.<\/p>\n<p>Nauci je od ranije poznato da odre\u0111ene bakterije jedu plasti\u010dni otpad, spre\u010davaju\u0107i da opstaje u \u017eivotnoj sredini. Istra\u017eiva\u010di sa Kineske akademije nauka iskoristili su spore tih bakterija, ugradiv\u0161i ih u \u010dvrstu plastiku koja ostaje netaknuta dok spore ne o\u017eive.<\/p>\n<p>Spore su zapravo uspavani oblik nekih vrsta bakterija do \u010dijeg formiranja dolazi u nedostatku hranljivih materija ili zbog drugih neodgovaraju\u0107ih okolnosti. Veoma su otporne i mogu da pre\u017eive brojne izazove: od visokih temperatura do antibiotika i ostalih \u0161tetnih hemikalija.<\/p>\n<p>U ovom neaktivnom stanju, bakterije mogu da ostanu godinama, pa i vjekovima, a do ponovne aktivacije dolazi kada se opet uspostave povoljni uslovi u \u017eivotnoj sredini.<br \/>\nU svom eksperimentu, nau\u010dnici iz Kine su upotrijebili bakteriju Bacillus subtilis koja je modifikovana tako da lu\u010di enzim za razgradnju plastike poznat kao lipaza BC. Izlo\u017eili su je stresu, odnosno jonima te\u0161kih metala, nakon \u010dega su mikrobi formirali spore.<\/p>\n<p>Dobijene spore potom su pomije\u0161ane sa kuglicama biorazgradive PCL (polikaprolakton) plastike. Smje\u0161a je naposljetku rastopljena i oblikovana da bi se dobili komadi \u010dvrstog materijala.<\/p>\n<p>Na testovima, tokom svakodnevne upotrebe, ova \u201eplastika koja \u017eivi\u201d pokazala se kao obi\u010dni PCL.<\/p>\n<p>Ali kada bi njena povr\u0161ina do\u0161la u kontakt sa odre\u0111enim enzimom, spore zatvorene unutra bi o\u017eivjele i po\u010dele bi da lu\u010de lipazu BC, degradiraju\u0107i plastiku za svega \u0161est do sedam dana.<\/p>\n<p>O\u017eivljavanje spora de\u0161ava se i pri kompostiranju. Uzorci materijala stavljeni u zemlji\u0161te razgradili bi se za izme\u0111u 25 i 30 dana. To je br\u017ee u odnosu na druge tipove biorazgradive plastike kod kojih ovaj proces mo\u017ee da potraje skoro duplo du\u017ee.<\/p>\n<p>Iako je studija objavljena u nau\u010dnom \u010dasopisu Nature Chemical Biology samo dokazala koncept, plastika sa bakterijama mogla bi da bude jedno od zanimljivih rje\u0161enja za rastu\u0107e zaga\u0111enje.<\/p>\n<p>Proizvodnja plastike poslednjih decenija rapidno raste, a ostaje nepoznanica koliko odpad \u0161teti na\u0161oj \u017eivotnoj sredini, a i njeni uticaji na zdravlje, prije svega u obliku mikroplastike, ostaju malo istra\u017eeni.<\/p>\n<p>Tim sa Kineske akademije nauka nada se da \u0107e svojim radom inspirisati pronalazak odr\u017eivih, biorazgradivih materijala koji ne\u0107e zaga\u0111ivati planetu vjekovima poslije samo jedne upotrebe, prenosi prenosi klima101.rs sa portala Science Alert.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zamislite da popijete pi\u0107e iz plasti\u010dne fla\u0161e, ubacite je u kompost i kroz mjesec dana ona potpuno nestane. Zahvaljuju\u0107i kineskim nau\u010dnicima, to bi u budu\u0107nosti moglo da se obistini<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":409725,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-411884","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411884","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=411884"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411884\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":411887,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411884\/revisions\/411887"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/409725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=411884"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=411884"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=411884"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}