{"id":411803,"date":"2024-09-10T07:14:26","date_gmt":"2024-09-10T05:14:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=411803"},"modified":"2024-09-10T07:14:26","modified_gmt":"2024-09-10T05:14:26","slug":"sve-duzi-dug","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/09\/10\/sve-duzi-dug\/","title":{"rendered":"Sve du\u017ei dug"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U lipnju su u glavnom gradu Kenije Nairobiju izbili nasilni protesti nakon \u0161to je tamo\u0161nji parlament izglasao prijedlog zakona kojim su se trebali pove\u0107ati porezi. Vlada predsjednika Williama Ruta objasnila je tada da je pove\u0107anje poreza nu\u017eno za financiranje infrastrukturnih projekata, pla\u0107a nastavnika i subvencija za poljoprivrednike te da \u0107e bez dodatnih poreznih prihoda “osnovne javne usluge morati biti obustavljene”. Novi porezi trebali su se odnositi na niz usluga i roba kao \u0161to su (uvozna) jaja i ulje. Poskupljenja bi dodatno osiroma\u0161ila stanovni\u0161tvo, a tre\u0107ina ga ve\u0107 \u017eivi ispod granice siroma\u0161tva, iako se radi o dr\u017eavi koja spada me\u0111u razvijenije na kontinentu.<\/p>\n

Vlada je na prosvjednike poslala vojsku, a u okr\u0161ajima je ubijeno vi\u0161e desetaka civila, stotine su ranjene, pa su predstavnici 13 zapadnih zemalja Rutu uputili pismo u kojemu su izrazili zgro\u017eenost i zabrinutost zbog dr\u017eavne represije. Kenijska vlada pod pritiskom naroda odustala je od dono\u0161enja novog zakona i smijenila ministra financija, no ne zadugo jer je ni dva mjeseca kasnije, sredinom kolovoza, ponovno najavila da \u0107e dio novih poreza ipak biti uveden. Me\u0111unarodni monetarni fond (MMF), financijska institucija istih onih nasiljem zgro\u017eenih zapadnih zemalja, nastavila je naime pritiskati vladu Kenije da provede “fiskalnu konsolidaciju”, koja uklju\u010duje pove\u0107anje poreznih prihoda, u zamjenu za kredit od milijardu dolara koji joj je potreban kako bi mogla vra\u0107ati druge kredite. \u010celi\u010dni stisak zapadnih kreditora neumoljiv je svugdje, no upravo su afri\u010dke dr\u017eave \u017eari\u0161te du\u017eni\u010dke krize za koju se tvrdi da je najgora dosad i po iznosu dugova i po broju i vrsti stranih kreditora koji su tamo investirali.<\/p>\n

Du\u017eni\u010dka kriza mogla bi dovesti do vala destabiliziraju\u0107ih bankrota s katastrofalnim globalnim implikacijama. Posljednjih mjeseci ekonomski problemi uzrokovani pretjeranom zadu\u017eeno\u0161\u0107u rezultirali su nemirima u Keniji, Ugandi i Nigeriji koja na kamate tro\u0161i vi\u0161e od tre\u0107ine poreznih prihoda<\/h3>\n

Op\u0107e je mjesto da je stanovni\u0161tvo Afrike najmla\u0111e i najbr\u017ee rastu\u0107e, pa \u0107e, prema projekcijama, do 2050. godine ono narasti sa sada\u0161njih 1,5 milijardi na 2,5 milijardi. Kontinentu ionako izmrcvarenom kolonijalisti\u010dkom eksploatacijom i klimatskom krizom sada se na grba\u010du nasadila i du\u017eni\u010dka kriza bez presedana koja, u kombinaciji s notorno lo\u0161im upravljanjem i korupcijom, izaziva i konstantne nasilne proteste, vojne udare i gra\u0111anske ratove. Sve to skupa izaziva pak poprili\u010dnu zabrinutost i u krugovima zapadnih financijskih elita, koje se ovih dana dovijaju kako posti\u0107i da prezadu\u017eene dr\u017eave vra\u0107aju svoje lihvarske kredite, a da bure baruta pritom ne eksplodira. \u0160tovi\u0161e, zbog rekordne zadu\u017eenosti papa Franjo po\u010detkom lipnja u Vatikanu je uprili\u010dio me\u0111unarodnu konferenciju o du\u017eni\u010dkoj krizi na globalnom jugu, 24 godine nakon \u0161to je tada\u0161nji papa Ivan Pavao II. u istoj inicijativi isposlovao da se siroma\u0161nim zemljama oprosti 150 milijardi dolara dugova.<\/p>\n

Stanje se otada kontinuirano samo pogor\u0161avalo, pa je ukupni globalni javni dug pro\u0161le godine dosegnuo 97 bilijuna dolara, navodi u svom najsvje\u017eijem izvje\u0161taju UN-ova agencija za trgovinu i razvoj UNCTAD. Istinabog, ve\u0107ina tog duga otpada na razvijene zemlje, dok tre\u0107inu ukupne svote, odnosno 29 bilijuna dolara duguju zemlje u razvoju. Ipak, od 2010. godine, navodi UNCTAD, dug u zemljama u razvoju rastao je dvostruko br\u017ee nego onaj razvijenih zemalja, pa \u010dak 25 afri\u010dkih dr\u017eava (od rekordne 54 zemlje u razvoju) na kamate na kredite danas tro\u0161i deset ili vi\u0161e posto svojih godi\u0161njih prihoda.<\/p>\n

Zapadni mediji nagla\u0161avaju ulogu Kine kao glavnog uzro\u010dnika du\u017eni\u010dke krize afri\u010dkih zemalja. Debt Justice je u izvje\u0161taju za 2022. ustanovio da “afri\u010dke vlade tri puta vi\u0161e duguju zapadnim bankama, asset menad\u017eerima i trgovcima naftom nego Kini”<\/h3>\n

Jedan od vode\u0107ih uzroka su visoki tro\u0161kovi zadu\u017eivanja jer se Afrika tradicionalno smatra riskantnom za ulaganje. U posljednje \u010detiri godine prinosi na dr\u017eavne obveznice u zemljama Afrike prosje\u010dno su stoga iznosili 9,8 posto, dok je u SAD-u taj iznos 2,5 posto, a u Njema\u010dkoj samo 0,8 posto. Kao posljedica toga, zemlje u razvoju 2022. svojim su vanjskim kreditorima platile 49 milijardi dolara vi\u0161e nego godinu ranije, zbog \u010dega su neto transferi \u2013 razlika izme\u0111u onoga \u0161to su platile svojim kreditorima i svje\u017eih pozajmica \u2013 na koncu bili negativni. Drugim rije\u010dima, dr\u017eavne su financije zavr\u0161ile u minusu, \u010demu je kumovala savr\u0161ena oluja rasta cijene zadu\u017eivanja, lo\u0161eg ekonomskog rasta i sve manje kupovne mo\u0107i, te rasta cijena hrane i energije kao posljedica pandemije Covida-19 i rusko-ukrajinskog rata. UNCTAD navodi i da \u010dak 3,3 milijarde ljudi danas \u017eivi u dr\u017eavama koje vi\u0161e tro\u0161e na kamate nego na zdravstvo, obrazovanje i prilagodbu na klimatske promjene. Od toga vi\u0161e od polovice stanovni\u0161tva Afrike \u2013 768 milijuna ljudi \u2013 \u017eivi u dr\u017eavama u kojima se na kamate tro\u0161i vi\u0161e nego na zdravstveni sustav.<\/p>\n

Na nedavnom godi\u0161njem sastanku Afri\u010dke razvojne banke ta je institucija procijenila da je do kraja 2023. ukupni vanjskih dug zemalja Afrike dosegnuo 1,15 bilijuna dolara, te da medijalni javni dug iznosi 65 posto BDP-a, ne\u0161to manje nego prije tri godine, ali vi\u0161e nego prije pandemije Covida-19. Stru\u010dnjaci koji se time bave upozoravaju da \u0107e, nastavi li se ova du\u017eni\u010dka kriza, ona dovesti do vala destabiliziraju\u0107ih bankrota s katastrofalnim globalnim implikacijama. \u0160tovi\u0161e, samo u posljednjih nekoliko mjeseci ekonomski problemi uzrokovani pretjeranom zadu\u017eeno\u0161\u0107u rezultirali su nemirima u Keniji, Ugandi i Nigeriji, pri \u010demu ova posljednja, ina\u010de i najmnogoljudnija afri\u010dka dr\u017eava s 220 milijuna stanovnika, na pla\u0107anje kamata tro\u0161i vi\u0161e od tre\u0107ine svojih poreznih prihoda.<\/p>\n

Osim eksplozije samih iznosa dugova afri\u010dkih zemalja, u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a do\u0161lo je i do zna\u010dajnih promjena u samoj strukturi tih dugova, odnosno pojave novih kreditora poput Kine, ali i tisu\u0107a privatnih kreditora. U vode\u0107im se zapadnim medijima pritom nagla\u0161ava uloga Kine kao glavnog uzroka trenutne krize, pa tako primjerice New York Times nedavno tuma\u010di da su se mnoge zemlje u razvoju posljednjih godina okrenule alternativnim izvorima novca, umjesto tradicionalno zapadnim zemljama, MMF-u i Svjetskoj banci, kako bi izbjegle stroge financijske, ekolo\u0161ke i politi\u010dke uvjete kreditiranja koje postavljaju potonji. NYT navodi i da je Kina najve\u0107a prepreka dr\u017eavama u krizi i da usporava pregovore o restrukturiranju, pa navodi primjer Zambije kojoj su trebale skoro \u010detiri godine da reprogramira dug nakon \u0161to je 2020. prestala vra\u0107ati kredite.<\/p>\n

Kako bi potkrijepio stav da je Kina klju\u010dna prepreka rje\u0161avanju problema prezadu\u017eenosti zemalja Afrike, ameri\u010dki dnevnik navodi da na Kinu otpada 73 posto bilateralnog zadu\u017eivanja u Keniji te 72, odnosno 83 posto u Ugandi, odnosno Nigeriji. No ti podaci zavaravaju jer drugi podaci pokazuju da je Kina jo\u0161 uvijek zna\u010dajno manji igra\u010d u kreditiranju afri\u010dkih zemalja u odnosu na zapadne financijske institucije, ali i privatne investitore. Tako primjerice analiza organizacije Finance for Development Lab (FDL), zajedni\u010dkog projekta Ekonomskog fakulteta u Parizu i ameri\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta Columbia navodi sljede\u0107e podatke: u 2022. godini sastav vanjskog duga u zemljama ni\u017eih srednjih prihoda (LMIC) bez Ukrajine bio je takav da je vi\u0161e od 40 posto otpadalo na me\u0111unarodne financijske institucije kao \u0161to su MMF i Svjetska banka, na privatne investitore 37,6 posto, a na kineske javne i privatne kreditore samo 8,5 posto. U siroma\u0161nim zemljama (LIC) kineski udio bio je 15 posto, a u supsaharskoj regiji kao zasebnoj kategoriji 14,6 posto, dok je na me\u0111unarodne financijske institucije otpadalo 57, odnosno 41,7 posto, a na privatne investitore 11,5 posto u LIC zemljama, a u supsaharskima 35,6 posto.<\/p>\n

U svom izvje\u0161taju iz 2022. godine nevladina organizacija Debt Justice tako\u0111er je analizirala sastav javnog duga afri\u010dkih zemalja, te ustanovila da “afri\u010dke vlade tri puta vi\u0161e duguju zapadnim bankama, asset menad\u017eerima i trgovcima naftom nego Kini”. Ukupno se samo 12 posto vanjskog duga Afrike odnosi na Kinu, a \u010dak 35 posto na zapadne privatne investitore, pri \u010demu potonji u prosjeku tra\u017ee dvostruko ve\u0107e kamate. Od 22 najzadu\u017eenije afri\u010dke dr\u017eave u njih \u0161est po 30 ili vi\u0161e posto duga otpada na kineske kreditore, dok 12 dr\u017eava tolike udjele duguje zapadnim privatnim kreditorima. Organizacija Debt Justice napominje i da je u vrijeme pandemije Covida-19 Kina sudjelovala u shemi suspenzije dugova koju je osmislila skupina zemalja G20, dok privatni investitori nisu.<\/p>\n

Osim toga, upravo su me\u0111unarodne financijske institucije MMF i Svjetska banka poticale siroma\u0161ne i srednje siroma\u0161ne dr\u017eave da se zadu\u017euju kod privatnih investitora s Wall Streeta, a taj je trend zapo\u010deo prije petnaestak godina, kada su kamate bile niske i zato privla\u010dne vladama tih zemalja. U me\u0111uvremenu su se kamate pove\u0107ale zbog niza tr\u017ei\u0161nih potresa, a dr\u017eave nastavile posu\u0111ivati skuplje kredite, pa se sada te iste financijske institucije naveliko \u017eale da se njihovi krediti sve vi\u0161e odlijevaju u kofere Kine i privatnih investitora. Kako navodi FDL u svom istra\u017eivanju iz srpnja, do eskalacije “problema odljeva” do\u0161lo je zato \u0161to su me\u0111unarodne financijske institucije nakon pandemije i po\u010detka rata u Ukrajini zna\u010dajno pove\u0107ale financijsku pomo\u0107 zemljama u razvoju, koje su se, me\u0111utim, nastavile zadu\u017eivati i kod alternativnih izvora. One sada institucionalnu pomo\u0107 sve vi\u0161e koriste kako bi vra\u0107ale kredite Kini i privatnim investitorima umjesto da ih tro\u0161e na razvojne projekte kojima je novac inicijalno bio namijenjen, a me\u0111unarodne institucije ne znaju kako taj problem rije\u0161iti. FDL tako navodi da su me\u0111unarodne institucije u 2022. zemljama srednje niskih i niskih prihoda pozajmile 42 milijarde dolara, ali su one istovremeno vratile kineskim kreditorima 6,3 milijarde, a privatnima \u010dak 52 milijarde dolara. Preliminarni podaci za 2023. pokazuju jo\u0161 ve\u0107e pogor\u0161anje ovog trenda, kao i to da zemlje koje se nalaze u ovakvoj situaciji sve vi\u0161e pribjegavaju iscrpljivanju rezervi kako bi servisirale dugove.<\/p>\n

Afri\u010dka razvojna banka navodi pak da, s obzirom na rekordno visoke kamate u posljednjih 40 godina, dr\u017eave Afrike u ovoj godini o\u010dekuje pla\u0107anje 163 milijarde dolara samo na servisiranje dugova, \u0161to je 2,5 puta ve\u0107i iznos nego 2010. godine. Ova institucija navodi da je 25 afri\u010dkih dr\u017eava ve\u0107 sada prezadu\u017eeno te upozorava da “ekspanzija i fragmentacija baze kreditora”, odnosno ulazak tisu\u0107a komercijalnih kreditora “dodatno komplicira proces rje\u0161avanja sporova nagodbom kakav imaju institucije Bretton Woodsa” (MMF i Svjetska banka). Afri\u010dka razvojna banka stoga tra\u017ei hitnu “fundamentalnu reformu me\u0111unarodne financijske arhitekture”, \u0161to se me\u0111utim \u010dini manje izglednim od ponavljanja kenijskog scenarija u sve ve\u0107em broju afri\u010dkih zemalja.<\/p>\n

www.portalnovosti.com<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od 2010. dug u zemljama u razvoju rastao je dvostruko br\u017ee nego onaj razvijenih zemalja, pa 25 afri\u010dkih dr\u017eava na visoke kamate tro\u0161i deset i vi\u0161e posto godi\u0161njih prihoda. Posljedica toga je da su zemlje u razvoju 2022. vanjskim kreditorima platile 49 milijardi dolara vi\u0161e nego 2021.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282208,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-411803","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=411803"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411803\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":411806,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411803\/revisions\/411806"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282208"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=411803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=411803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=411803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}