Tre\u0107i Festival etnolo\u0161kog filma \u2013 RISAN 2024 odr\u017ea\u0107e se u Risnu\u00a0od\u00a031. avgusta do\u00a03.\u00a0septembra\u00a02024.\u00a0godine u organizaciji\u00a0NVO ”Medaur” Risan \u2013 Dru\u0161tva za njegovanje kulturne ba\u0161tine Risna.<\/p>\n
Ovogodi\u0161nje izdanje je revijalnog i tematskog karaktera, a bi\u0107e prikazano deset filmova po selekciji reditelja Vladimira Perovi\u0107a. Tema festivala je naslje\u0111e \/ ostav\u0161tina \/ ba\u0161tine, a na\u0161 Risan, najstarija naseobina na podru\u010dju Crne Gore, bio nam je inspiracija za biranje ovogodi\u0161nje teme. Ba\u0161tine\u0107i slojeve razli\u010ditih kultura \u2013 ilirske, rimske, mleta\u010dke, osmanske, austrijske, vrijedan je dragulj na mapi kulturnog naslje\u0111a Crne Gore i s ponosom \u017eelimo da to prika\u017eemo gostima. Kroz filmove autora od Balkana do Australije sazna\u0107emo i nove pri\u010de o naslje\u0111u drugih dr\u017eava i naroda, a ujedno nau\u010diti da vi\u0161e cijenimo svoju ostav\u0161tinu i njegujemo je na pravi na\u010din. Na\u0161i gosti su i reditelji \u010diji se filmovi nalaze na ovogodi\u0161njem programu i u interakciji sa publikom bi\u0107e u mogu\u0107nosti da predstave svoje stvarala\u0161tvo, popularizuju filmsku produkciju i na bli\u017ei na\u010din nas upoznaju sa kulturom zemlje iz koje dolaze. Tako\u0111e, i mi \u0107emo se potruditi da na najbolji mogu\u0107i na\u010din predstavimo ono \u0161to mi ba\u0161tinimo i mo\u017eda ih inspiri\u0161emo za neke nove istra\u017eiva\u010dke teme.<\/p>\n
Centralni program bi\u0107e odr\u017ean na platou palate Iveli\u0107 u Risnu sa po\u010detkom u 20 \u010dasova.<\/p>\n
Prvog dana Festivala bi\u0107e prikazana \u010detiri filma i to: KRO\u0160NJA Predraga Todorovi\u0107a \u00a0iz \u00a0Srbije, ZEMLJA KEREKA Ivana Galavnjova iz Rusije i ZVUK MOG TELEFONA Australijskih reditelja D\u017eenifer Deger i Pol Gurumuruvuja.<\/p>\n
U nedjelju, 1. septembra, na programu je film holandske rediteljke Dorne Vaniuvel U POTRAZI ZA ENOK.<\/p>\n
Istog dana u 18 \u010dasova na risanskoj rivi bi\u0107e otvorena izlo\u017eba fotografija pod nazivom ,,Risan \u2013 nekad i sad”. Autori izlo\u017ebe, politikolo\u0161kinja mr Jelena \u010ce\u010dur i fotograf Ranko Mara\u0161, \u00a0nastojali su da odaberu fotografije Risna sa\u010dinjene do 80-tih godina XX vijeka, te da im one poslu\u017ee kao model da sa iste lokacije i iz istog ugla prika\u017eu kako Risan izgleda sada. Cilj ove izlo\u017ebe je predstavljanje bogate kulturne ba\u0161tine Risna, ali izra\u017eavanje potrebe da se ista valorizuje na pravi na\u010din.<\/p>\n
Ponedjeljak, 2. septembar, rezervisan je za pri\u010de o naslje\u0111u. U 18 \u010dasova u avliji porodice Kordi\u0107 na Bujevini bi\u0107e predstavljena publikacija ,,Porodica Kordi\u0107 u Risnu” koja je rezultat vi\u0161edecenijskog istra\u017eivanja porijekla svoje porodice kroz razne arhive \u0161irom Boke Kotorske autora Branislava Brana Kordi\u0107a iz Risna. Ovim programom \u017eelimo da istaknemo zna\u010daj arhivskog istra\u017eivanja i damo pozitivan primjer brige o porodi\u010dnim korijenima, a mo\u017eda i da podstaknemo \u017eelju u nekom da se posveti istra\u017eivanjima istorijata svoje porodice. O zna\u010daju arhivskog istra\u017eivanja, kao i o poduhvatu autora da govori\u0107e na\u0161a uva\u017eena arhivistkinja Sne\u017eana Pejovi\u0107. Publika \u0107e imati priliku i da poslu\u0161a kako potrebu istra\u017eivanja sopstvenog porijekla vidi iz stru\u010dnog ugla antropolo\u0161kinja Tamara Lepeti\u0107. Nakon ovog, uslijedi\u0107e predavanje o pravu miraza u kotorskom Statutu iz 1616. godine Janka Paunovi\u0107a, doktoranda na Institutu za rimsko pravo na be\u010dkom pravnom fakultetu \u010diji fokus istra\u017eivanje jeste miraz, za njega klju\u010dna dru\u0161tvena institucija.<\/p>\n
Istog dana od 20 \u010dasova bi\u0107e projekcija sljede\u0107ih filmova: Publici \u0107e se predstaviti i autori Reza Mad\u017elesi iz Irana sa filmom SVANULA JE ZORA, kao i crnogorski reditelj Miljan Vu\u010delji\u0107 sa filmom DOLINE. \u00a0Iste ve\u010deri bi\u0107e prikazan i film ZAVJE\u0160TANJE dansko-holandske produkcije reditelja Gudmunda i Hakona Sanda.<\/p>\n
U utorak, 3. septembra na programu je: MOST OD FILIGRANA \u017darka Joksimovi\u0107a i Ersina \u0160amlija iz Srbije i Kosova, \u010cAMUR bugarsko-ukrajinske rediteljke Tatjane Stanjeve. A ovogodi\u0161nji program zavr\u0161avamo filmom \u017dIVOT JE reditelja Vladimira Perovi\u0107a koji nam donosi pri\u010du o njegovom cuckom kraju.<\/p>\n
U dijelu programa pod nazivom ”Eho-festivala” 4. i 5. septembra bi\u0107e uprili\u010dena gostovanja sa\u00a0 projekcijama odabranih filmova na vi\u0161e lokacija \u2013 Dom starih ”Grabovac” Risan, plato ispred Doma kulture na Mircu i u parohijskom domu u Drago\u0161evom selu na Krivo\u0161ijama. Ovim segmentom \u017eelimo da filmska ostvarenja ovogodi\u0161njeg izdanja do\u0111u i do najudaljenije publike, ispunjavaju\u0107i time jo\u0161 jednu od misija festivala, a to je decentralizacija kulturnih de\u0161avanja.<\/p>\n
Projekat je finansiran sredstvima Op\u0161tine Kotor, uz veliku podr\u0161ku Sekretarijata za kulturu, sport i dru\u0161tvene djelatnosti. Prijatelji Festivala: Briv Hospitality d.o.o., Turisti\u010dka organizacija Kotor, Filmski centar Crne Gore, NU ”Organizacija \u017eena” Risan, JU O\u0160 ”Veljko Drobnjakovi\u0107” Risan, JU Dom starih ”Grabovac” Risan, Pomorski muzej Crne Gore, Mjesna zajednica Risan, Mjesna zajednica Donje Krivo\u0161ije i Mjesna zajednica Mirac.<\/p>\n
Festival je otvoren za sve ljubitelje filma i dobrog dru\u017eenja.<\/p>\n
Organizacioni odbor Festivala<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tre\u0107i Festival etnolo\u0161kog filma \u2013 RISAN 2024 odr\u017ea\u0107e se u Risnu\u00a0od\u00a031. avgusta do\u00a03.\u00a0septembra\u00a02024.\u00a0godine u organizaciji\u00a0NVO ”Medaur” Risan \u2013 Dru\u0161tva za njegovanje kulturne ba\u0161tine Risna<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[547],"tags":[],"class_list":["post-410895","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-sta-ima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410895","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=410895"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410895\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":410899,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410895\/revisions\/410899"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=410895"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=410895"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=410895"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}