{"id":410695,"date":"2024-08-27T07:40:17","date_gmt":"2024-08-27T05:40:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=410695"},"modified":"2024-08-27T07:40:17","modified_gmt":"2024-08-27T05:40:17","slug":"aparthejd-s-odobrenjem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/08\/27\/aparthejd-s-odobrenjem\/","title":{"rendered":"Aparthejd s odobrenjem"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ju\u017enoafri\u010dka Republika nije slu\u010dajno bila mjesto pokretanja Globalnog pokreta protiv aparthejda u Palestini. Politika JAR-a inzistira na tome da rje\u0161enja za situaciju u Gazi ne\u0107e biti tako dugo dok tzv. me\u0111unarodna zajednica bude kontinuirano ignorirala izraelsko sistemsko kr\u0161enje ljudskih prava i naseljeni\u010dki kolonijalni aparthejd<\/p>\n

Kako tzv. evroatlantski svijet reagira na genocid u Palestini uglavnom znamo. U taj sramni svijet gura se i na\u0161a vlada. No kakve su reakcije izvan njega? Skicirat \u0107emo ovdje afri\u010dki pogled, s naglaskom na Ju\u017enoafri\u010dku Republiku (JAR), s obzirom na to da ona ima iskustvo s re\u017eimom aparthejda koji je pobijedila. Na\u017ealost s oslobo\u0111enjem od aparthejda nije uslijedila i socijalna revolucija i JAR je sada dr\u017eava s mnogim dru\u0161tvenim problemima. Ipak, svoje se vanjske politike ne treba sramiti.<\/p>\n

Jo\u0161 prije nekoliko mjeseci organizirali su konferenciju o Palestini, nazvav\u0161i ju Globalnom antiaparthejd konferencijom. Na njoj je i Naledi Pandor, donedavna ministrica za me\u0111unarodne odnose i suradnju JAR-a, odr\u017eala va\u017ean pozdravni govor. Pozdravila je u\u010desnike iz niza zemalja i ozna\u010dila skup kao borbu protiv aparthejda diljem svijeta. Sada je na redu Palestina, \u010diji stanovnici trpe glad, vojne napade i neizrecive ratne zlo\u010dine i \u017ertve.<\/p>\n

Zato je najhitnije da se progresivne snage diljem svijeta okupe u kolektivnom naporu da svojim pritiskom okon\u010daju genocidnu kampanju u Gazi i sprije\u010de aparthejd u Izraelu i na okupiranim podru\u010djima, koji je gori od onoga koji su trpjeli stanovnici JAR-a. Genocidni zlo\u010dini koje Izrael vr\u0161i na okupiranim podru\u010djima zahtijevaju dekolonizaciju i kraj naseljeni\u010dkog kolonijalizma. Naledi Pandor se pozvala i na pravo naroda na samoopredjeljenje koje je Palestincima oduzeto jo\u0161 u vrijeme britanske uprave, kao i na pravo izbjeglica u dijaspori na povratak.<\/p>\n

Me\u0111unarodna zajednica, ma \u0161to to danas zna\u010dilo, ima obavezu da na\u0111e provedivo i pravedno rje\u0161enje palestinskog pitanja. No vidimo da tradicionalni pristup rje\u0161avanju konflikta ne uspijeva donijeti mir i zato on nije dovoljan. Pandor se zapitala mogu li onda diskurs ljudskih prava i presude me\u0111unarodnog suda protiv njihova kr\u0161enja biti efikasnije od diplomacije? Mo\u017eemo li se danas jo\u0161 pozivati na Op\u0107u deklaraciju o ljudskim pravima, koja uklju\u010duje pravo na jednakost, za\u0161titu od bilo kakve diskriminacije, sudjelovanje u \u017eivotu zajednice i za\u0161titu te u kojima bi vladavina prava bila dio svih faza u mirovnom procesu? Sveobuhvatno i dogovorno rje\u0161enje bez preduvjeta trebalo bi dovesti do dvije suverene dr\u017eave u tom dijelu Bliskog istoka.<\/p>\n

Ali Ju\u017enoafri\u010dka Republika vidi i povezanost palestinske borbe za samoodre\u0111enjem sa \u0161irim globalnim pokretom za oslobo\u0111enje kako od svakog kolonijalizma tako i s njim povezanih oblika strukturnog i institucionaliziranog rasizma. JAR je ve\u0107 30 godina na strani palestinskog naroda i volio bi vidjeti kako politi\u010dke frakcije unutar palestinskog dru\u0161tva kvalitetnije sura\u0111uju na zajedni\u010dkom cilju. Palestinsko iskustvo priziva u sje\u0107anje pro\u0161lost Ju\u017enoafri\u010dke Republike. Vrijeme rasne segregacije i opresije. To je neposredno iskustvo o posljedicama rasne nejednakosti i diskriminacija i zato se JAR potpuno identificira s borbom palestinskog naroda, borbom za slobodu i samoodre\u0111enje.<\/p>\n

U svojoj borbi za slobodu Ju\u017enoafri\u010dka Republika je imala puno koristi od me\u0111unarodne solidarnosti. Njezina borba od 1960. do 1994. oslanjala se na \u010detiri stupa: na masovnu mobilizaciju, oru\u017eane operacije, ilegalno organiziranje i rad na me\u0111unarodnoj solidarnosti. Tako su prisilili vlast na pregovore koji su na kraju uspjeli.<\/p>\n

Ju\u017enoafri\u010dka Republika nije slu\u010dajno bila mjesto pokretanja Globalnog pokreta protiv aparthejda u Palestini, koji bi trebao okon\u010dati politiku aparthejda koju izraelska dr\u017eava provodi. Naledi Pandor vjeruje u odlu\u010duju\u0107u ulogu UN-a i civilnog dru\u0161tva. Op\u0107a skup\u0161tina i Vije\u0107e sigurnosti moraju uzeti u obzir \u010dinjenice koje im dostavljaju organizacije kao \u0161to je Amnesty International. Mora se uzeti u obzir tu\u017eba JAR-a Me\u0111unarodnom sudu pravde (ICJ) i osuditi Izrael za zlo\u010dine protiv palestinskog naroda. Nacionalni zakon koji je izglasao izraelski parlament dokaz je da Izrael namjerava nastaviti provoditi politiku aparthejda.<\/p>\n

Od godine 1948. Palestinci su \u017ertva onoga \u0161to se eufemisti\u010dki naziva etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjem, njihova Nakba (arapski: katastrofa) prisilnog raseljavanja traje otada. Oni su \u017ertve uskra\u0107ivanja prava na povratak u Palestinu, procesa dominacije, strane okupacije, preseljenja stanovni\u0161tva i naseljeni\u010dkog kolonijalizma. Nakba uklju\u010duje kombinaciju masovnog ubijanja i prisilnog raseljavanja stotina tisu\u0107a Palestinaca koje su provele cionisti\u010dke milicije, kao i naseljavanja \u017eidovskih imigranata u Palestini i stvaranje onoga \u0161to danas zovemo “izraelskom dr\u017eavom”. Danas smo svjedoci “druge Nakbe” u Gazi. Od osnutka Izraela 1948. godine, njegove su politike i zakoni oblikovani sveobuhvatnim ciljem: odr\u017eati \u017eidovsku demografsku ve\u0107inu i maksimizirati \u017eidovsku izraelsku kontrolu nad teritorijem na \u0161tetu Palestinaca. Da bi to postigla, izraelska vlast slu\u017ei se opresijom i dominacijom nad Palestincima. To posti\u017ee njihovom teritorijalnom fragmentacijom, segregacijom i kontrolom, oduzimanjem zemlje i vlasni\u0161tva, negiranjem njihovih ekonomskih i socijalnih prava.<\/p>\n

Nema rje\u0161enja za dana\u0161nju situaciju dok tzv. me\u0111unarodna zajednica kontinuirano ignorira izraelsko sistemsko kr\u0161enje ljudskih prava i naseljeni\u010dki kolonijalni aparthejd. Takvim projektom naseljavanja Izraelaca negira se palestinska sloboda. Palestinsko pitanje treba dovesti pred me\u0111unarodne sudove koji \u0107e Izrael proglasiti dr\u017eavom aparthejda. Zato je JAR podnio tu\u017ebu ICC-ju da bi bez nepotrebnog odga\u0111anja pokrenuo istragu, koja bi uklju\u010divala ratne zlo\u010dine, zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti, zlo\u010dine aparthejda, raseljavanja stanovni\u0161tva, prisvajanja i uni\u0161tavanja imovine, plja\u010dku, progon, namjerno ubijanje i mu\u010denje koji se provode na palestinskom teritoriju.<\/p>\n

Donedavna ministrica JAR-a Naledi Pandor na kraju je pozvala na borbu za opstanak palestinskog naroda i okon\u010danje svih oblika aparthejda i genocida protiv palestinskog naroda. To \u0107e \u010diniti idu\u0107i stopama Nelsona Mandele i ne\u0107e se smiriti dok palestinski narod ne bude slobodan.<\/p>\n

Donedavna ministrica za me\u0111unarodne odnose i suradnju JAR-a Naledi Pandor pozvala je na borbu za opstanak palestinskog naroda i okon\u010danje svih oblika aparthejda i genocida protiv palestinskog naroda<\/h3>\n

No, Afrika je kao kontinent daleko od toga da bude jedinstvena po pitanju Palestine, kao \u0161to pozivaju iz Ju\u017enoafri\u010dke Republike. Vidjelo se to jo\u0161 pro\u0161le godine neposredno nakon napada Hamasa 7. oktobra. Tada su uz Izrael stali Kenija, Gana, Demokratska Republika Kongo i Togo, dok su privr\u017eenost palestinskoj borbi izrazile “tradicionalne” saveznice Palestine, a to su JAR, Tunis i Al\u017eir. Na suzdr\u017eavanje od eskalacije nasilja pozvale su Nigerija i Senegal. Poziv na mir i deeskalaciju nasilja bio je tada dominantan afri\u010dki odgovor. Me\u0111u afri\u010dkim narodima dominira razumijevanje palestinske situacije, s obzirom na povijest kolonijalne okupacije i narodnih ustanaka.<\/p>\n

Tenzije su se pojavile u Afri\u010dkog Uniji (AU), u kojoj Izrael ima ulogu promatra\u010da, usprkos protivljenju nekih zemalja. Izrael odr\u017eava diplomatske odnose s 46 afri\u010dkih dr\u017eava i silno se trudi da postigne utjecaj na crnom kontinentu. U tome mu je suparnik Iran. Slabljenje tradicionalnih zapadnih partnera poput Francuske otvorilo je prostor i Izraelu, no genocid u Gazi zakomplicirao je prija\u0161nja nastojanja Izraela da se anga\u017eira u zemljama s prete\u017eno muslimanskim stanovni\u0161tvom u pojasu Sahela.<\/p>\n

Afrika je ostala uvelike ovisna o uvozu nafte i naftnih proizvoda zbog malih doma\u0107ih kapaciteta. Poreme\u0107aji na globalnom tr\u017ei\u0161tu koji su rezultat sankcija uvedenih Rusiji utjecali su na rast cijena. One zemlje koje proizvode i svoju naftu, poput Angole i Nigerije, zbog uvedenih ograni\u010denja suo\u010dile su se sa protestima svoga stanovni\u0161tva. Rat na Bliskom istoku dovodi do stalnih obrata i nesigurnosti afri\u010dkih zemalja pred dilemom kako i od koga nabaviti naftu po prihvatljivim cijenama.<\/p>\n

Sve komplicira stavove afri\u010dkih dr\u017eava u odnosu prema konfliktu u Palestini i politika BRICS-a. On se na\u010delno zauzima za obustavu neprijateljstava i pregovore zasnovane na me\u0111unarodnom pravu i Arapskoj mirovnoj inicijativi, zagovaraju\u0107i politiku dvije dr\u017eave, \u0161to mora dovesti do priznanja suverene i neovisne Palestine. Ali Izrael ima sna\u017ene veze s najutjecajnijim \u010dlanicama BRICS-a, uklju\u010duju\u0107i Rusiju, Kinu i Indiju.<\/p>\n

Zato Ju\u017enoafri\u010dka Republika i Etiopija moraju gledati kako da im se otvorena propalestinska politika njihovih vlada ne obije previ\u0161e o glavu. Jer, stanovni\u0161tvo JAR-a ima i ekonomske veze s Izraelom, a u Etiopiji postoji i zajednica Etiopljanja-Izraelaca, koja broji 160.000 ljudi.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ju\u017enoafri\u010dka Republika nije slu\u010dajno bila mjesto pokretanja Globalnog pokreta protiv aparthejda u Palestini<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":399379,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-410695","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410695","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=410695"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410695\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":410699,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410695\/revisions\/410699"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/399379"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=410695"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=410695"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=410695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}