{"id":410558,"date":"2024-08-25T07:21:43","date_gmt":"2024-08-25T05:21:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=410558"},"modified":"2024-08-25T07:21:43","modified_gmt":"2024-08-25T05:21:43","slug":"rezolutno-antidemokratski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/08\/25\/rezolutno-antidemokratski\/","title":{"rendered":"Rezolutno antidemokratski"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Hana \u0106urak<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Usko\u010di\u0161 li na vreli ljetni berlinski dan u jedan gumeni \u010damac pri parku Treptower, mo\u017ee\u0161 se s vrlo malo truda niz kanal spustiti skoro i do Njema\u010dkog parlamenta, velike zgrade blizu Branderbur\u0161ke kapije, prisloniti ga uz jednu od gradskih obala, opaljena od sunca i usporenog osje\u0107aja slobode sjesti na beton i oslu\u0161kivati: ne\u0107e\u0161 \u010duti kuckanje na uzavrelim tastaturama u rijetko klimatiziranim kancelarijama u kojima se donose najva\u017enije odluke za dr\u017eavu, niti odjeke mnogobrojnih modernih cipela dok u\u017eurbano prolaze kroz podzemne hodnike Parlamenta ispod kojih sjedi\u0161 opaljena od sunca i usporenog osje\u0107aja slobode. Ne\u0107e\u0161 ni\u0161ta \u010duti, mo\u017eda \u010dak ne\u0107e\u0161 znati ni da sjedi\u0161 ispred Parlamenta! Usko\u010di\u0161 li u gumeni \u010damac koji ti je poklonila uplakana kom\u0161inica pri odlasku iz Berlina, mo\u017ee\u0161 se s vrlo malo truda spustiti skoro i do Parlamenta, ali za\u0161to bi to radila na vreli ljetni berlinski dan, i\u0161la \u010dak do tamo? Pa tamo ljeti nema ni\u0161ta.<\/p>\n<p>U protekle tri vrele i usporene sedmice, da si svakodnevno uskakala u gumeni brodi\u0107 rade\u0107i na svom tenu i spu\u0161tala se do Parlamenta, opet ne bi \u010dula ni\u0161ta, pa bi te uskoro iznenadilo da je Parlament izglasao novu rezoluciju \u2013 kojom mo\u017eda i ti, ne ostane\u0161 li u svom gumenom brodi\u0107u rade\u0107i na svom tenu, skupa s njim mo\u017ee\u0161 da leti\u0161 van, ili se bar energi\u010dno prihvati\u0161 vesla i dok te ruke ne izdaju vesla\u0161 i vesla\u0161 dok ne dovesla\u0161 do&#8230; odakle god si do\u0161la. Neuk\u00f6lln? Mo\u017eda da odjebe\u0161 i odavde, predlo\u017eila mi je neki dan sugra\u0111anka nakon \u0161to sam joj na ugodnom jugoengleskom objasnila da sam na\u017ealost sjela u omiljeni kvartovski restoran prije nje i da nema pravo da tra\u017ei da joj ustupim svoje mjesto.<\/p>\n<p>Nacrt takozvane Rezolucije Bundestaga za za\u0161titu jevrejskih \u017eivota u Njema\u010dkoj, sada radnog naslova &#8220;Nikad vi\u0161e je sada: Za\u0161tita, o\u010duvanje i ja\u010danje jevrejskog \u017eivota u Njema\u010dkoj&#8221;, ve\u0107 od pro\u0161le godine izaziva sna\u017ene reakcije javnosti, o \u010demu su izvje\u0161tavali mnogi njema\u010dki mediji. Kao zajedni\u010dki dokument SPD-a, Zelenih, FDP-a i CDU-a, Rezolucija je trebala biti usvojena ve\u0107 9. novembra 2023., a razlozi za njeno prolongirano neusvajanje su mnogi: jedan od naj\u010de\u0161\u0107e spominjanih je taj da je u sukobu s osnovnim slobodama u Njema\u010dkoj, posebno sa zagarantovanom slobodom govora i misli. Uz to, o\u0161tre kritike Rezolucije do\u0161le su i od progresivnih jevrejskih glasova u Njema\u010dkoj koji tvrde da se njome \u0161tite samo odre\u0111eni jevrejski \u017eivoti, i to oni koji su u skladu s proizraelskom politikom njema\u010dke dr\u017eave.<\/p>\n<p>Ovog ljeta, razgovor o rezoluciji je ponovno aktuelan: po posljednjim informacijama, usvajanje Rezolucije trebalo bi se desiti na ranu jesen. Posljednji tekst Rezolucije na raspolaganju javnosti i dalje nije finalan, no ona ostaje jednako kontroverzna, posebno u nekoliko ta\u010daka koje se direktno odnose na civilno dru\u0161tvo, kulturu i umjetnost i akademsku zajednicu. Kako potvr\u0111uju novinar Raul L\u00f6bbert u Die Zeitu i novinarka Pauline J\u00e4ckels u Neues Deutschlandu, nacrt sadr\u017ei masivna ograni\u010denja osnovnih prava. Predvi\u0111a intervencije na saveznim, dr\u017eavnim i lokalnim razinama, na univerzitetima i u kulturnim institucijama. Iako Rezolucija nije legalno obavezuju\u0107i dokument, ona tako\u0111er zahtijeva promjene u zakonodavstvu, posebno u kaznenom, prebivali\u0161nom, azilskom, dr\u017eavljanskom, visoko\u0161kolskom i finansijskom.<\/p>\n<p>Na primjer, jedan od prijedloga u Rezoluciji sadr\u017ei uklju\u010divanje njema\u010dke obavje\u0161tajne slu\u017ebe u odlu\u010divanje o dodjeli finansijskih sredstava u oblasti kulture, kako bi se utvrdilo da li projekt potpada pod definiciju antisemitizma Me\u0111unarodnog saveza za sje\u0107anje na Holokaust (IHRA). Podsjetimo, IHRA definira antisemitizam kao mr\u017enju ka Jevrejima koja se manifestira na razli\u010dite na\u010dine, no specifi\u010dna je u odnosu na druge definicije, poput, na primjer, one u Jeruzalemskoj deklaraciji, jer ostavlja veliki prostor za slobodnu interpretaciju razli\u010ditih stavova kao antisemitskih, pa tako i razne oblike kritike izraelske dr\u017eave, \u0161to ju je tokom godina u\u010dinilo pogodnom za politi\u010dku zloupotrebu. Tu je zabrinutost i sam njen autor Kenneth Stern artikulirao u medijima poput Guardiana, a recentno i u intervjuu za Berliner Zeitung: &#8220;Definicija je \u010desto zloupotrebljavana kao instrument za diskvalificiranje nekoga kao antisemita iz razli\u010ditih razloga, \u010dak i za kritiku Izraela&#8230; postoji niz definicija antisemitizma&#8230; ne biste trebali koristiti nijednu od njih za ograni\u010davanje financiranja ili slobode mi\u0161ljenja&#8221;, naveo je tom prilikom.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Jedan od prijedloga u Rezoluciji sadr\u017ei uklju\u010divanje njema\u010dke obavje\u0161tajne slu\u017ebe u odlu\u010divanje o dodjeli finansijskih sredstava u kulturi, kako bi se utvrdilo da li projekt potpada pod IHRA-inu definiciju antisemitizma, koja ostavlja veliki prostor za interpretaciju razli\u010ditih stavova kao antisemitskih<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>I kritike iz njema\u010dke jevrejske zajednice su brojne: Michael Barenboim, violinista u orkestru West-Eastern Divan, koji je osnovao njegov otac Daniel Barenboim skupa s piscem Edwardom Saidom, gdje zajedno sviraju izraelski, palestinski i arapski muzi\u010dari, bio je jedan od prvih koji je proteklog mjeseca javno istupio s kriti\u010dkim stavom prema Rezoluciji. U tekstu &#8220;Nije dostojno demokratije&#8221;, koji je krajem jula objavio S\u00fcddeutsche Zeitung, pi\u0161e da Rezolucija te\u017ei &#8220;priznavanju, vidljivosti, o\u010duvanju i za\u0161titi raznolikosti jevrejskog \u017eivota&#8221; kao izrazu njema\u010dkog dr\u017eavnog interesa, no isti\u010de da nije razumljivo kako su ta\u010dno jevrejski \u017eivoti za\u0161ti\u0107eni time \u0161to se, na primjer, kori\u0161tenje odre\u0111enih izraza da bi se opisali ne\u010dovje\u010dni zlo\u010dini izraelske dr\u017eave proziva antisemitizmom.<\/p>\n<p>Barenboim tako\u0111er navodi i savjetodavno mi\u0161ljenje Me\u0111unarodnog suda pravde u vezi s pravnim posljedicama izraelske okupacije palestinskih teritorija od 19. jula ove godine, koje bi, kako pi\u0161e, po njema\u010dkoj Rezoluciji tako\u0111er de facto bilo smatrano antisemitizmom, i to upravo zbog oslanjanja na IHRA-inu definiciju &#8220;koja omogu\u0107uje tretiranje svake kriti\u010dne rasprave o politici izraelske vlade kao antisemitizam&#8221;. Nadalje, navodi Barenboim, fokus Rezolucije na izraelsku dr\u017eavu, \u010diju politiku tako\u0111er kritiziraju mnogi Jevreji, sugerira da se ovdje zapravo ne radi o borbi protiv antisemitizma, ve\u0107 o suzbijanju propalestinskih glasova. &#8220;Nisu svi Jevreji ovdje za\u0161ti\u0107eni, nego samo oni koji podr\u017eavaju politiku vlade Izraela. To je nedostojno jedne demokratije&#8221;, pi\u0161e.<\/p>\n<p>Poput Barenboima, i drugi kriti\u010dni glasovi \u2013 uklju\u010duju\u0107i pravnike i pravnice na visokim funkcijama koji su ve\u0107 u novembru javno zahtijevali izmjene njenog sadr\u017eaja, kao i funkcionere poput biv\u0161eg politi\u010dara Zelenih Jerzyja Montaga \u2013 slo\u017eni su oko \u010detiri posebno problemati\u010dna aspekta Rezolucije: ona ugro\u017eava demokratiju, ne nudi za\u0161titu protiv antisemitizma, pravno je nevaljana te neoprezno i nereflektirano barata \u010dinjenicama. I neformalne aktivisti\u010dke grupe kriti\u010dne prema Rezoluciji dijele takav stav te smatraju da borba protiv antisemitizma zahtijeva jasno definisanu rezoluciju uskla\u0111enu s demokratskim na\u010delima, dok trenutni nacrt prijeti stalnim nadzorom, suzbijanjem opozicije i ograni\u010denjem slobode izra\u017eavanja. Iako pravno neobavezuju\u0107i, on mo\u017ee ugroziti temeljna prava, potaknuti cenzuru te prekr\u0161iti na\u010delo slobode pou\u010davanja.<\/p>\n<p>Upozorenjem da bi represivne mjere predlo\u017eene Rezolucijom mogle negativno utjecati na Njema\u010dku kao centar kulture, uzrokuju\u0107i izolaciju i odljev mozgova, aktivisti predla\u017eu ja\u010danje obrazovanja i prevenciju te osu\u0111uju neopravdano povezivanje imigracije s porastom antisemitizma. Naposljetku, slo\u017eni su da, izjedna\u010davaju\u0107i kritike izraelske politike s antisemitizmom, Rezolucija mo\u017ee dovesti do neprihvatljivih zamjena uloga \u017ertve i po\u010dinitelja. Smatraju\u0107i kori\u0161tenje IHRA-ine definicije antisemitizma kao obavezuju\u0107eg kriterija pri dodjeli javnih potpora nezakonitim, aktivisti\u010dke grupe posebno upozoravaju na neizvodljivost prijedloga da se javno financirani projekti ocjenjuju u skladu s njome, a anga\u017eman obavje\u0161tajnih slu\u017ebi u ovu svrhu smatraju u najmanju ruku nedemokratskim.<\/p>\n<p>Veslaj! Radi na tenu! Veslaj! Radi nogicama! Radi ru\u010dicama! Mo\u017eda da odjebe\u0161 i odavde!<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/rezolutno-antidemokratski\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">www.portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najavljeno usvajanje Rezolucije Bundestaga za za\u0161titu jevrejskih \u017eivota u Njema\u010dkoj nakon vi\u0161emjese\u010dne odgode izazvalo je niz kritika, uklju\u010duju\u0107i i one iz jevrejske zajednice, koje upozoravaju na njenu \u0161tetnost za demokratiju, civilno dru\u0161tvo, kulturu i akademske slobode<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":318990,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-410558","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410558","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=410558"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410558\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":410562,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410558\/revisions\/410562"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/318990"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=410558"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=410558"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=410558"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}