{"id":410230,"date":"2024-08-21T06:26:04","date_gmt":"2024-08-21T04:26:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=410230"},"modified":"2024-08-21T06:26:04","modified_gmt":"2024-08-21T04:26:04","slug":"formula-za-cajku-o-prekidu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/08\/21\/formula-za-cajku-o-prekidu\/","title":{"rendered":"Formula za cajku o prekidu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marija Sko\u010dibu\u0161i\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Brzo otvaram link, listam stihove, sve to interpretiram u kontekstu na\u0161eg nedavnog prekida, automatski opalim screenshot poruka, proslijedim u grupni chat s frendicama (koje ga ne podnose) i vra\u0107am se svojoj ljekovitoj playlisti \u201eMoje tvrde \u017eene\u201c. Buljim u te stihove na mobitelu, jednostavno si ne mogu pomo\u0107i, pote\u017eem dim za dimom iz elektri\u010dne cigarete s okusom lubenice koji se, tu i tamo, u ustima mu\u0107ka s doma\u0107om \u0161ljivovicom. Nemilosrdno se prepu\u0161tam doticanju jo\u0161 jednog dna pa neka pe\u010de. \u017delim tuliti, ridati, cendrati obavijena tim nakaradnim zvukom, ali ne pu\u0161tam ni suzu \u2013 samo, kao navijena, kre\u0161tim \u201ema pusti pesmu, nek ise\u010de me k\u00f4 no\u017e\u201c. Da sada na sebi imam ko\u0161ulju, rastrgala bih je.<\/p>\n

\n

Dno dna<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Turbofolk, kao neodvojiv dio mojih slu\u0161alica (Spotify Wrapped, prvi \u017eanr tri godine zaredom!) i balkanskog kulturnog pejza\u017ea, fenomen je osu\u0111en na stalno omalova\u017eavanje dosadne, pretenciozne i naporne kulturne elite. Kreho, vrzmaju\u0107i se oko istog klimavog terena, zaklju\u010duje da je za turbofolk \u201eklju\u010dan upravo estetski osje\u0107aj, a s njim i moralno \u010dulo, koji nam ka\u017eu da je to \u0161to \u010dujemo i vidimo grdo, rogobatno, ne-autenti\u010dno i estetski nedopustivo.\u201c Ono \u0161to mu ve\u0107ina zamjera, prema Gruji\u0107, jest \u201emasovna proizvodnja repetitivnih glazbenih formi, uz vrlo nisku kvalitetu interpretacije i izvedbe\u201c, pri \u010demu se izvo\u0111a\u010di percipiraju kao siroma\u0161ni, nesposobni za pjevanje \u201eozbiljne\u201c glazbe, a konzumenti se pak izjedna\u010davaju s \u201enisko obrazovanim dijelom stanovni\u0161tva, nacionalisti\u010dkim trendovima samoizolacije jednog dijela populacije i sveukupnom prevlasti neukusnih glazbenih navika\u201c. Vra\u010dari\u0107 navodi da se \u010desto i sami izvo\u0111a\u010di ogra\u0111uju od te \u017eanrovske odrednice poku\u0161avaju\u0107i objasniti da glazba koju izvode ne spada u tu kategoriju.<\/p>\n

Moglo bi se re\u0107i da se turbofolk, na listi omra\u017eenih kulture s velikim K, nalazi uz bok meni jednako napasno dragih sapunica i ljubavne fikcije (dotakla sam dno kulturne hijerarhije). Olga Dimitrijevi\u0107 ukazuje na zajedni\u010dke konvencije turbofolka i melodrame, odnosno romance, pozivaju\u0107i se na njihovu usmjerenost na tematiku romanti\u010dnih zapleta i obiteljskog \u017eivota. Kao jo\u0161 jednu dodirnu to\u010dku s turbofolk pjesmama primje\u0107uje stereotipne, shematizirane, crno-bijelo karakterizirane likove koje bitno obilje\u017eava pojednostavljenost i emocionalna prenagla\u0161enost. Pritom je va\u017ean element, napominje Vra\u010dari\u0107, igranje dihotomijom privatno\/partikularno koje je \u201etoliko shematizirano da se lako mo\u017ee shvatiti kao op\u0107e. Emocije se iskazuju verbalno, no vrlo \u010desto i pretjeranim i iracionalnim reakcijama koje grani\u010de s nasiljem: razbijanjem \u010da\u0161a i prijetnjama\u201c.<\/p>\n

\n

Tvrde \u017eene + meki mu\u0161karci<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Kopam po svojoj postprekidnoj playlisti, odabirem tri pjesme turbofolk pjeva\u010dica i stavljam ih u koktel analize reprezentacija roda i romanti\u010dnih odnosa: \u201eJa sam odli\u010dno\u201c Aleksandre Prijovi\u0107, \u201ePucaj mi u srce\u201c Edite Aradinovi\u0107 i \u201eProvereno\u201c Milice Pavlovi\u0107.<\/p>\n

Svaki od triju tekstova opjevava nesretni i nefunkcionalni ljubavni odnos. Konstruiranje figure \u017eene i mu\u0161karca o\u010digledno je uvelike odre\u0111eno tematskom odrednicom nedavnog prekida, kao i perspektivom \u017eenskog subjekta, \u0161to se o\u010dituje u obrascu koji dosljedno prate sve tri pjesme. U svakome je tekstu prisutan motiv glasina koje su u funkciji konstrukcije biv\u0161eg partnera. One su potkrepa, vrsta dokaza koji svjedo\u010di o mu\u0161kar\u010devom propadanju, svojevrsnom doticanju dna nakon prekida odnosa sa \u017eenom. U \u201eProvereno\u201c \u017eenski subjekt isti\u010de da biv\u0161i partner \u201evi\u0161e nije on \/ To znaju svi \/ Pri\u010da pola grada\u201c, odnosno, u tekstu \u201ePucaj mi u srce\u201c, kako je ve\u0107 op\u0107epoznata stvar da on vodi razuzdan \u017eivot (\u201eZa tebe, ka\u017eu \u2018Pije\u2019 \/ Kafane i klubovi, poroci i dugovi\u201c). Uspostavljanje figure biv\u0161eg ljubavnika u pjesmi Aleksandre Prijovi\u0107 tako\u0111er se u potpunosti uklapa u prepoznati obrazac jer \u017eenski subjekt isti\u010de:<\/p>\n

\u201cKa\u017eu da ti lo\u0161e ide posle na\u0161e veze
\nDa te ovih dana rade samo tu\u017ene pesme
\nKa\u017eu to, pa nisi valjda propao
\nKo bi rek\u2019o da \u0107e tako lo\u0161e da ti krene.\u201d<\/p><\/blockquote>\n

Vra\u010dari\u0107 kao jednu od karakteristika uspostave figure mu\u0161karca isti\u010de da oni \u201enaj\u010de\u0161\u0107e \u017eele kontrolirati svoje partnerice, nije ih briga za njihove potrebe i ne znaju voljeti\u201c. Analiza ovih pjesama dokazuje dio teze vezan za nedostatak emocionalne inteligencije i nedostupnosti figure mu\u0161karca jer \u017eenski subjekti opetovano isti\u010du svoj osje\u0107aj zanemarenosti: \u201epre\u010di su ti opet drugovi \/ I zato pucaj mi u srce \/ Kad mi svoje nisi dao\u201c; \u201eKupio je moje srce povoljno \/ Al\u2019 prodao me jednom, to je dovoljno\u201c.<\/p>\n

Radway pak, govore\u0107i o na\u010dinu na koji junaci romanci iskazuju pa\u017enju i posve\u0107enost svojim ljubavnicama, upu\u0107uje na Chodorowinu feministi\u010dku reviziju Freuda u kojoj teoreti\u010darka privla\u010dnost koju taj tip mu\u0161ke brige izaziva kod \u010ditateljica povezuje s figurom majke i maj\u010dinske njege. Chodorow smatra da \u201edru\u0161tvena \u010dinjenica \u017eenskog roditeljstva ustanovljuje u \u017eenskom djetetu neprekidnu potrebu za tipom skrbi izvorno povezanim s njezinim primarnim roditeljem\u201c pa se na temelju tih teorijskih postavki \u017eensku privr\u017eenost romancama mo\u017ee objasniti kao \u201eneprekidnu potragu za majkom i njezinom karakteristi\u010dnom skrbi\u201c. Ovaj je tip razmi\u0161ljanja pogodan za primjenu na turbofolk pjesme zato \u0161to se \u017eenski subjekti uspostavljaju kao oni koji tragaju za maj\u010dinskom ljubavi. Tako\u0111er bi se moglo zaklju\u010diti da se figura \u017eene uspostavlja i kao maj\u010dinska figura koja je poku\u0161ala \u201epreodgojiti\u201c svoga ljubavnika, ali uzaludno, nagla\u0161avaju\u0107i ponovno pojavljivanje njegove neukrotive i razuzdane prirode nakon zavr\u0161etka veze.<\/p>\n

Dinamika opjevanog odnosa zasniva se na igranju proturje\u010dnostima; s jedne strane ponosom i nemarom \u017eenskog subjekta, a s druge isticanjem znati\u017eelje o svemu \u0161to se doga\u0111a s biv\u0161im partnerom, \u0161to je najeksplicitnije izneseno kod Pavlovi\u0107:<\/p>\n

\u201cProv\u0435reno spava sam
\nProvereno nema plan, istu gre\u0161ku ponavlja
\nTe\u0161ko me zaboravlja
\nProvereno nema s kim.<\/p>\n

Nigde nove ljubavi, svaki mu je novi dan
\nEmotivno polupan
\nSad bi pristao na sve
\nBa\u0161 je pukao, zar ne?\u201d<\/p><\/blockquote>\n

Dakle, suprotno tuma\u010denju Vra\u010dari\u0107, u ovim je tekstovima stereotipno mu\u0161ka posesivnost osobina koja bitnije obilje\u017eava figuru \u017eene nego mu\u0161karca, \u0161to je ujedno i jedan od na\u010dina na koji se \u017eenski subjekt uspostavlja kao onaj koji preuzima kontrolu. Prema Plei\u0107 Tomi\u0107, u ljubavnim je romanima figura mu\u0161karca po\u017eeljna jer \u201ejunak svojim standardno vi\u0161im ekonomskim i dru\u0161tvenim statusom, vrlo \u010desto dobnom razlikom te naposljetku fizi\u010dkom snagom kojom nadma\u0161uje junakinju utjelovljuje \u2018svu mo\u0107 i autoritet patrijarhata\u2019\u201c, a u ovom tekstu karakteristi\u010dno mu\u0161ku mo\u0107 i autoritet preuzimaju \u017eenski subjekti. Time se ne uspijeva ostvariti ono klju\u010dno u ljubavnoj fikciji, \u0161to Plei\u0107 Tomi\u0107 imenuje kao \u201eromanti\u010dno zaposjedanje\u201c, koje nije ni\u0161ta drugo nego \u201ezabranjena vje\u017eba u \u017eenskom samoostvarenju i volji za mo\u0107\u201c. Stihovi Aradinovi\u0107 \u201eFla\u0161e za moj stol \/ I ovu no\u0107, da ugasim tu bol \/ S drugaricama kao sama, jer gde je on \/ Ma pusti pesmu, nek ise\u010de me k\u00f4 no\u017e\u201c ukazuju na to da \u017eenski subjekt eksplicitno preuzima tipi\u010dno maskuline vrijednosti, i to to\u010dno one koje su u uvodnim stihovima pjesme bile u funkciji konstrukcije mu\u0161kosti.<\/p>\n

Gruji\u0107 smatra da je ovaj postupak prikaza \u017eena kao nepokornih i nemiroljubivih, nasilnih i prijete\u0107ih samo zamka, vrsta groteskne emancipacije od mu\u0161ke dominacije. Mislim da se taj oblik konstruiranja \u017eenskosti ne bi trebao tuma\u010diti kao neuspjeli emancipatorski poku\u0161aj, ve\u0107 kao tip borbe i rastrganosti \u017eenskog subjekta izme\u0111u okvira konvencionalne femininosti i \u017eelje da iskora\u010di iz zadanih konvencija. Budu\u0107i da su kvalitete koje patrijarhalno dru\u0161tvo povezuje sa snagom i kontrolom upravo vrijednosti hegemonijske maskulinosti, u ovome kontekstu ima smisla da se u konstrukciji \u017eenskosti pose\u017ee ba\u0161 za tim postupkom. Ta se borba izme\u0111u dvaju polova \u017eenskog subjekta konstruira kao specifi\u010dan tip androginosti, objedinjuju\u0107i i mu\u017eevnu fali\u010dku mo\u0107 (karakteristi\u010dnu za junake ljubavnih romana) i \u017eudnju za pa\u017enjom ili skrbi (karakteristi\u010dnu za junakinje ljubavnih romana).<\/p>\n

Do daljnje kulminacije rascijepanosti Aradinovi\u0107ina subjekta dolazi u stihovima \u201eIza bine pla\u010dem, dok u klubu slave (ej) \/ Kako da te izbacim iz glave? \/ Kad \u0107e da mi svane, da i meni du\u0161a dane (ej) \/ Sipaj preko rane\u201c, \u0161to bi se moglo i\u0161\u010ditati kao simboli\u010dki poku\u0161aj skrivanja femininih emocija koje su dokaz slabosti i istovremenog pritiska koji vr\u0161i na sebe, odnosno \u017eelje da rana \u0161to prije zacijeli (\u201ei zato ajde, ajde, ajde, ajde\u201c). \u017denski subjekt u \u201eJa sam odli\u010dno\u201c pak uspijeva odr\u017eati dojam stalo\u017eenosti jer nije pokleknuo pred dru\u0161tvenim o\u010dekivanjima, pjevaju\u0107i: \u201eMislio si da \u0107u ja zbog tebe se\u0107i vene, no, no, no\u201c.<\/p>\n

Preuzimanje kontrole odvija se i na planu prekida samoga odnosa isticanjem svijesti o vlastitoj vrijednosti: \u201eNismo bili ista liga, ni\u0161ta li\u010dno \/ Zato na\u0111i sebi ne\u0161to sli\u010dno\u201c; \u201eKupio je moje srce povoljno \/ Al\u2019 prodao me jednom, to je dovoljno\u201c. Do vrhunca dovodi stih Prijovi\u0107 u kojem figura mu\u0161karca ne poprima samo \u201emeka\u201c, konvencionalno feminina obilje\u017eja od kojih ona toliko zazire, ve\u0107 se i eksplicitno uspore\u0111uje sa \u017eenom: \u201eKa\u017eu da te pola nema, da si svoja sena \/ Kad te pitaju za mene zapla\u010de\u0161 k\u2019o \u017eena\u201c. Radway na temelju svoga istra\u017eivanja zaklju\u010duje da je u idealnim romancama junak konstruiran androgino zato \u0161to je \u017eenama jednako va\u017ena njegova spektakularno mu\u017eevna fali\u010dka mo\u0107, kao i njegova nje\u017enost, pa\u017eljivost i bri\u017enost.<\/p>\n

Moglo bi se zaklju\u010diti da su, prema tim zna\u010dajkama, upravo \u017eenski subjekti ovih pjesama konstruirani kao junaci u idealnim romancama jer objedinjuju dvojne predmete \u017eudnje koji \u010dine i temelj \u010ditanja romanci: \u017eudnja da se bude njegovanom te \u017eudnja za mo\u0107i i autonomijom. To se najjasnije ocrtava u njihovoj podvojenosti izme\u0111u konvencionalne femininosti koju se trude sakriti od tu\u0111ih pogleda, ili bar na trenutak potisnuti, i zna\u010dajki hegemonijskog maskuliniteta koje nastoje \u0161to vi\u0161e naglasiti.<\/p>\n

\n

I can\u2019t fix him<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Unato\u010d tome \u0161to tekstovi perpetuiraju figuru \u017eene nesretne u ljubavi, ipak uspijevaju nijekati njezinu submisivnu poziciju unutar mu\u0161ko-\u017eenskih odnosa. Nasuprot \u010ditanju romanci koje se, prema Radway, zasniva na poku\u0161aju \u201eda uvjeri svoje \u010ditateljice u to da je heteroseksualnost neizbje\u017ena, kao i prirodna, te da je tako\u0111er nu\u017eno zadovoljavaju\u0107a\u201c, turbofolk pjesma uspostavlja poziciju u kojoj \u017eena dobiva mo\u0107 odbaciti tretman mu\u0161karca koji nije u skladu s njezinim o\u010dekivanjima i potrebama. Prema Plei\u0107 Tomi\u0107, \u201eproces pripitomljavanja i lije\u010denja junaka, op\u0107e mjesto ljubi\u0107a\u201c, u turbofolk pjesmama prikazan je kao neuspio pothvat, te u tom smislu iznevjerava glavnu uspje\u0161nicu ljubavnog romana \u2013 \u201ejunakinjino putovanje od gubitka dru\u0161tvenog identiteta do njegovoga ponovnog stjecanja putem sposobnosti pripitomljavanja\/izlje\u010denja junaka\u201c.<\/p>\n

Prema Radway, \u010ditateljice uranjaju u fantazijsku matricu romanci zato \u0161to glavna junakinja uspijeva ostvariti upravo ono za \u010dim i one \u017eude \u2013 idilu patrijarhalnog braka. Tako im se kao kona\u010dan zaklju\u010dak nudi da \u201eheteroseksualnost mo\u017ee stvoriti u potpunosti koherentnu; u potpunosti zadovoljenu \u017eensku subjektivnost\u201c. Alison Light obja\u0161njava da je \u017eensko \u010ditanje romance \u201ejednako mjera njihova dubokog nezadovoljstva heteroseksualnim opcijama kao i svake \u017eudnje za potpunom identifikacijom sa submisivnim verzijama \u017eenskosti uz koje tekstovi pristaju\u201c. Op\u0107e mjesto romanci, junakinjina sveop\u0107a posve\u0107enost postizanju sretnog razrje\u0161enja osvajanjem romanti\u010dnog partnera, prema Vra\u010dari\u0107 je su\u0161ta suprotnost turbofolk pjesmama jer se \u201eheteronormativna ljubav, preduvjet za gradnju patrijarhalnog ideala obitelji, pokazuje (\u2026) kao nemogu\u0107a i neostvariva uz jak naglasak na situacije u kojima do izra\u017eaja dolazi rodna nejednakost\u201c.<\/p>\n

Na temelju analize ovih pjesama ne mo\u017ee se govoriti o poni\u0161tenju konvencionalnih modela \u017eenstvenosti i mu\u017eevnosti (pritom treba uzeti u obzir i to da se radi o doista si\u0107u\u0161nom korpusu). No svakako bi se moglo razglabati o sukobu dvaju polova \u017eenskog subjekta; izme\u0111u zahtjeva dru\u0161tveno po\u017eeljne femininosti i potrebe da se iskora\u010di iz zadanoga kalupa. To se o\u010dituje u isticanju nezadovoljstva heteroseksualnim opcijama, a mit idealne heteronormativne ljubavi razbija se time \u0161to turbofolk pjeva\u010dice prikazuju njezinu neodr\u017eivost i nestabilnost.<\/p>\n

\u010cim ekran mobitela zasvijetli, razjapim usta i gurnem ga pod nos frendice. Njezine se o\u010di \u0161ire, ste\u017eu, kolutaju, kri\u017ea se, psuje i zatim mi rastreseno vra\u0107a mobitel. \u201eSamo malo\u201c, ka\u017ee i juri do DJ-a. Ostajem tupo stajati bulje\u0107i u svijetle\u0107u poruku, jednostavno si ne mogu pomo\u0107i, pote\u017eem dim za dimom cigarete koju smo na\u017eicale. Opet, i dalje, \u017eelim tuliti, ridati, cendrati, ali se naglo trgnem na poznatu melodiju. U nevjerici di\u017eem pogled, a ona se taman vra\u0107a s dvije \u010da\u0161e u ruci: \u201eRakijetina i Edita za tvrdu \u017eenu\u201c, ka\u017ee. Kesimo se jedna drugoj, nazdravljamo, a ona mi urla na uho: \u201eSlobodno cmizdri, al\u2019 dok to radi\u0161, bome ima i da ple\u0161e\u0161.\u201c<\/p>\n

Popis literature<\/strong><\/p>\n

Ang, Ien. 1985. \u201eDallas and the Melodramatic Imagination\u201d. U: Watching Dallas: Soap Opera and the Melodramatic Imagination. London\/New York: Routledge: 51\u201385.
\nBrunsdon, Charlotte. 1981. \u201e\u2019Crossroads\u2019: Notes on Soap Opera\u201d. U: Screen 22, 4: 32\u201337.
\nDimitrijevi\u0107, Olga. 2009. \u201cThe Body of a Female Folk Singer: Constructions of National Identities in Serbia after 2000\u201d. U: Genero 13: 5\u201314.
\nGruji\u0107, Marija. 2009. \u201eCommunity and the Popular: Women, Nation and Turbo-Folk in Post-Yugoslav Serbia\u201c. Budimpe\u0161ta: Central European University, Department of Gender Studies.
\nGruji\u0107, Marija. 2013. \u201cTurbo-folk u Srbiji i reprezentacija \u017eena: Prividna transgresivnost jedne muzi\u010dke produkcije\u201d U: Balkanija 4: 86\u2013102.
\nPlei\u0107 Tomi\u0107, Barbara. 2020. Mama kuha ru\u010dak, tata \u010dita novine. Zagreb: Fraktura.
\nRadway, Janice. 2006. \u201ePisanje \u010citanja romance\u201c. U: Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija. Ur. Dean Duda. Zagreb: Disput: 247\u2013266.
\nRegis, Pamela. 2003. A Natural History of the Romance Novel. Philadelphia: University of Pennsylvania Press.
\n
\nInternetski izvori<\/strong>
\nKreho, Dinko. 2016. \u201eNapred, nazad, imamo li gde?\u201c
\nPlei\u0107 Tomi\u0107, Barbara. 2016. \u201e\u010citati ljubi\u0107e\u201c
\nVra\u010dari\u0107, Magdalena. 2018. \u201eFenomen turbofolka i turbofolk \u017eene: reprezentacije \u017eena u turbofolku\u201c
\nVra\u010dari\u0107, Magdalena. 2022. \u201eU\u017easi postmoderne: Za\u0161to turbofolk ne ostvaruje svoj subverzivni potencijal?\u201c<\/p><\/blockquote>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Moglo bi se zaklju\u010diti da su, prema tim zna\u010dajkama, upravo \u017eenski subjekti ovih pjesama konstruirani kao junaci u idealnim romancama jer objedinjuju dvojne predmete \u017eudnje koji \u010dine i temelj \u010ditanja romanci: \u017eudnja da se bude njegovanom te \u017eudnja za mo\u0107i i autonomijom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":410233,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-410230","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410230","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=410230"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410230\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":410234,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410230\/revisions\/410234"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/410233"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=410230"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=410230"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=410230"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}