{"id":410119,"date":"2024-08-19T11:54:01","date_gmt":"2024-08-19T09:54:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=410119"},"modified":"2024-08-19T11:54:01","modified_gmt":"2024-08-19T09:54:01","slug":"obrazovni-sistem-ponovo-moneta-za-partijsko-potkusurivanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/08\/19\/obrazovni-sistem-ponovo-moneta-za-partijsko-potkusurivanje\/","title":{"rendered":"Obrazovni sistem ponovo moneta za partijsko potkusurivanje"},"content":{"rendered":"

Autorka: Sne\u017eana Kalu\u0111erovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), sa zabrinuto\u0161\u0107u, javnosti ukazuje na hitno, avgustovsko i pono\u0107no, usvajanje Izmjena i dopuna Op\u0161teg zakona o obrazovanju i vaspitanju, \u010dija je osnovna svrha da se vrati mo\u0107 jednoj osobi \u2013 ministru – da bira i razrije\u0161ava na stotine direktora obrazovnih ustanova, odnosno da se ovaj sistem dodatno centralizuje i politizuje. Glasanje parlamentarne ve\u0107ine za ovo rje\u0161enje nije iznena\u0111enje, ali treba da bilje\u017eimo neprincipijelnost politi\u010dkih subjekata.<\/p>\n

Naime, jedna broj poslanika sada\u0161nje vlasti, a nekada\u0161nje opozicije, ovim je demonstrirao ga\u017eenje ranijih stavova i principa o ovom pitanju. Ovo se naro\u010dito odnosi na Demokrate, koji su ne tako davno, uz krilaticu \u201c\u010casti mi!\u201d\u00a0 obe\u0107avali da \u0107e obezbijediti da \u0161kolski odbori kao stvarni predstavnici zaposlenih, \u0111aka i roditelja biraju rukovodioce obrazovnih ustanova, kako bi zaustavili partijske izbore. No, fotelje su u\u010dinile da se to brzo transformi\u0161e u \u201c\u010dasti mi partiju kvotom direktorskih mjesta u \u0161kolama i odustajemo od principa\u201d .<\/p>\n

CGO podsje\u0107a da je za demokratizaciju sistema klju\u010dno da direktore javnih obrazovnih ustanova ne bira ministar ve\u0107 \u0161kolski odbor, uz precizno definisane nadle\u017enosti i odgovornosti. Da to mo\u017ee biti \u201copasno\u201d po zatvoren partijski sistem opomenuo je jo\u0161 2010. godine slu\u010daj gimnazije na Cetinju. Uvidjev\u0161i mo\u0107 \u0161kolskih odbora, tada\u0161nje vlasti su se opredijelile da stave pod kontrolu prosvjetu zarad partijskog i izbornog in\u017einjeringa tako \u0161to su zakonski tu nadle\u017enost prebacili na ministra.<\/p>\n

CGO se od tada zalagao da direktora javnih ustanova obrazovanja ne treba da imenuje i razrije\u0161ava ministar prosvjete. Navodili smo i primjere da ministri \u010desto nijesu htjeli da postupaju po sudskim odlukama, niti po prijedlozima za razrije\u0161enje Prosvjetne inspekcija koji nijesu odgovarali njihovim partijskim interesima. Tako\u0111e, izri\u010dito smo bili i protiv ministrove nadle\u017enosti da diskreciono odlu\u010duje o kandidatu za direktora, jer je praksa pokazivala da rijetko najbolji kandidat dobije tu funkciju, \u0161to je vodilo uru\u0161avanju povjerenja u instituciju konkursa od strane zapo\u0161ljenih u ovom sistemu.<\/p>\n

CGO je vjerovao da se izmjenama Op\u0161teg zakona o obrazovanju i vaspitanju iz maja 2023. godine po\u010dinje i\u0107i u pravcu razumijevanja dokazano opasnog mehanizma partijskog uticaja u \u0161kolama, uz napomenu da treba bolje urediti kriterijume za izbor \u010dlanova u \u0161kolskim odborima kako bi se omogu\u0107ilo njihovo valjano funkcionisanje. Ministar je ve\u0107 imao solidnu zakonsku mogu\u0107nost intervencije. Naime, \u010dlan 75 Op\u0161teg zakona o obrazovanju propisivao je da ministar mo\u017ee raspustiti \u0161kolski, odnosno upravni odbor javne ustanove ukoliko se isti ne sastaje ili ne vr\u0161i svoju funkciju, a na prijedlog direktora ili nadle\u017ene inspekcije, i odrediti rok za konstituisanje novog, odnosno ako\u00a0 se u tom\u00a0 roku ne konstitui\u0161e novi odbor, ministar ga imenuje ali najdu\u017ee za period do \u0161est mjeseci.<\/p>\n

Dakle, zakonski okvir za kontrolu i sankcionisanje (ne)rada \u0161kolskih odbora je postojao, a to potire sve klju\u010dne argumente za vra\u0107anje starog rje\u0161enja koje su poslanici vlasti iznijeli. Primjena tog rje\u0161enja je zahtijevala transparentnost i predstavljala te\u017ei put kojim vlasti nijesu htjele i\u0107i, a sve zarad disciplinovanja \u201cneposlu\u0161nika\u201d i ja\u010danja partijskih uticaja, kako u susret predstoje\u0107im lokalnim, tako i potencijalnim vanrednim izborima.<\/p>\n

Zna\u010di, umjesto da je postoje\u0107i mehanizam unaprije\u0111en kroz ja\u010danje odre\u0111enih zakonskih odredbi i preciziranje ovla\u0161\u0107enja i obaveza \u0161kolskih odbora, kao i kaznenih odredbi ako kr\u0161e Ustav, zakonske i podzakonske norme, o\u010dito je \u201cisplativije\u201d bilo da se vrati rje\u0161enje kojim se obrazovni sistem pretvara u monetu za partijsko potkusurivanje \u010dime se nastavlja njegovo devastiranje.<\/p>\n

CGO nagla\u0161ava da ovo podupire i \u010dinjenica da je istovremeno Prosvjetna inspekcija vra\u0107ena pod kontrolu Ministarstva prosvjete, kao drugostepenog organa, \u010dime se zaokru\u017euje apsolutni uticaj ministra prosvjete, bez mogu\u0107nosti transparentnosti i kontrole kadriranja u oblasti koja mora biti zasnovana na zdravoj kompeticiji.<\/p>\n

CGO ocjenjuje da se zakoni ne smiju donositi po liku i djelu nijednog pojedinca ili partije. Svi su oni smjenjivi, a na\u0161a je stvarnost pokazala i da ta smjenjivost dobija na ubrzanju. Na \u017ealost, lo\u0161a zakonska rje\u0161enja i poslije njih dugo proizvode \u0161tetu, a ovo je jedno od takvih. Kona\u010dno, ovo pokazuje da nijesmo jo\u0161 do\u0161li do odgovornih politi\u010dara i ministara kad je u pitanju prosvjeta, \u010dime se ograni\u010dava ukupan napredak dru\u0161tva i dr\u017eave.<\/p>\n

*Autorka je vi\u0161a pravna savjetnica u CGO<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

CGO podsje\u0107a da je za demokratizaciju sistema klju\u010dno da direktore javnih obrazovnih ustanova ne bira ministar ve\u0107 \u0161kolski odbor, uz precizno definisane nadle\u017enosti i odgovornosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":326736,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-410119","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410119","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=410119"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410119\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":410122,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/410119\/revisions\/410122"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/326736"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=410119"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=410119"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=410119"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}