Vijesti su poput junk fooda za na\u0161 mozak. Dru\u0161tvo treba novinarstvo \u2013 ali druga\u010dije! Istra\u017eiva\u010dko novinarstvo je uvijek relevantno. Vijesti konstantno uzdrmavaju limfni sistem.<\/p>\n
Pri\u010de nabijene strahom osloba\u0111aju kaskade kortizola i to dereguli\u0161e imunolo\u0161ki sistem i inhibira osloba\u0111anje hormona rasta \u2013 tada se tijelo nalazi u stanju hroni\u010dnog stresa.<\/p>\n
Vijesti su dizajnirane da nas prekinu i ukradu pa\u017enju, od nas \u010dine plitke mislioce i ozbiljno o\u0161te\u0107uju pam\u0107enje.<\/p>\n
Vijesti su svjesni sistem za ometanje. Ve\u0107ina konzumenata vijesti su izgubili sposobnost apsorbiranja du\u017eih \u010dlanaka ili knjiga, koncentracija im ispari i postanu nemirni. To je zato jer se promijenila struktura njihovih mozgova. Svakodnevno ponavljanje vijesti o stvarima na koje ne mo\u017eemo uticati \u010dini nas pasivnima dok ne usvojimo pogled na svijet koji je pesimisti\u010dan, neosjetljiv, sarkasti\u010dan i fatalisti\u010dan.<\/p>\n
U posljednjih nekoliko godina, oni sretni me\u0111u nama prepoznali su opasnosti su\u017eivota s prekomjernim izobiljem hrane (pretilost, dijabetes) i po\u010deli raditi na svojoj prehrani.\u00a0Ali, ve\u0107ina nas jo\u0161 uvijek ne razumije da vijesti \u010dine mozgu ono \u0161to \u0161e\u0107er \u010dini tijelu.<\/p>\n
\nVijesti su lako probavljive<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Mediji nas \u0161opaju malim zalogajima trivijalnosti, oblizekima koji se zapravo ne ti\u010du na\u0161ih \u017eivota niti zahtijevaju razmi\u0161ljanje. Zbog toga ne osje\u0107amo gotovo nikakvo zasi\u0107enje. Za razliku od \u010ditanja knjiga i du\u017eih \u010dlanaka u \u010dasopisima (\u0161to zahtijeva razmi\u0161ljanje), u stanju smo progutati neograni\u010dene koli\u010dine blic-vijesti, koje su jarko obojeni bomboni za mozak.<\/p>\n
Odnos do kojega smo prije dvadeset godina dosegli prema hrani, danas dosti\u017eemo prema informacijama. I po\u010dinjemo shvatati koliko su vijesti \u0161tetne i toksi\u010dne.<\/p>\n
\nVijesti zavaravaju<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Uzmimo na primjer ovaj doga\u0111aj. Neki automobil vozi preko mosta i most se sru\u0161i. Na \u0161to se fokusiraju mediji? Na auto. Na osobu u autu.<\/p>\n
Odakle je krenuo. Kamo je planirao oti\u0107i. Kako je on do\u017eivio ru\u0161enje mosta (ukoliko je pre\u017eivio). Ali to je sve irelevantno. \u0160to je relevantno? Stabilnost strukture mosta. To je ono bitno, nesigurnost tog mosta, i potencijalni rizik da se i drugi mostovi sru\u0161e.<\/p>\n
Ali auto je jarki element, unosi dozu drame, vijesti se le\u0161inarski obru\u0161avaju na osobu, i takve je vijesti jeftino proizvesti. Vijesti nas navode da uokolo \u0161e\u0107emo s potpuno pogre\u0161nom mapom rizika u glavi. Terorizam je precijenjen. Hroni\u010dni stres je podcijenjen.\u00a0 Fiskalna neodgovornost je podcijenjena.<\/p>\n
\nNismo dovoljno racionalni da bismo bili izlo\u017eeni medijima<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Gledanje pada aviona na televiziji promijeni\u0107e va\u0161 stav prema tom riziku, nezavisno o stvarnim izgledima da vam se takvo ne\u0161to desi. Ako mislite da snagom vlastitih misli mo\u017eete kompenzirati drami vijesti, u krivu ste.<\/p>\n
Bankari i ekonomisti vlastitim su primjerom pokazali da nisu u stanju odvojiti se od zablude medijskih slika. Jedino rje\u0161enje: odvojite se potpuno od konzumacije vijesti.<\/p>\n
\nVijesti su neva\u017ene<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Konzumiranje vijesti irelevantno je za va\u0161 \u017eivot.<\/p>\n
Ali ljudi te\u0161ko prepoznaju ono \u0161to je bitno. Mnogo je lak\u0161e prepoznati ono \u0161to je novo. Bitka izme\u0111u bitnog i novog fundamentalna je bitka ovoga vremena. Medijske organizacije \u017eele da vjerujete da vam vijesti nude neku vrstu prednosti. Mnogi nasjednu na to. Postajemo anksiozni kad smo odrezani s izvora vijesti. U praksi, konzumacija vijesti je nedostatak. \u0160to manje vijesti konzumira\u0161, u ve\u0107oj si prednosti.<\/p>\n
\nVijesti nemaju mo\u0107 da objasne<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Vijesti su mjehuri\u0107i koji iska\u010du na povr\u0161ini dubljeg svijeta. Ho\u0107e li vam gomilanje \u010dinjenica pomo\u0107i da shvatite svijet? Na\u017ealost, ne\u0107e. Taj je odnos obrnut. Va\u017ene pri\u010de ustvari i nisu pri\u010de: spori, mo\u0107ni pokreti koji se razvijaju ispod radara novinara, ali imaju mo\u0107 transformacije.<\/p>\n
\u0160to vi\u0161e \u201c\u010dinjenica\u201d iz vijesti probavite, manje \u0107ete shva\u0107ati \u0161iru sliku.<\/p>\n
\nVijesti vam truju tijelo<\/h3>\n<\/blockquote>\n
One konstantno uzdrmavaju limfni sistem. Pri\u010de nabijene panikom osloba\u0111aju kaskade glukokortikoida (kortizola). Ovo deregulira va\u0161 imunolo\u0161ki sistem i inhibira osloba\u0111anje hormona rasta. Drugim rije\u010dima, va\u017ee se tijelo nalazi u stanju hroni\u010dnog stresa.<\/p>\n
Veliki glukokortikoidni nivoi uzrokuju umanjenu probavu, nedostatak rasta (\u0107elija, kosa, kosti), nervozu i osjetljivost na infekcije. Druge potencijalne nuspojave uklju\u010duju strah, agresiju, smanjenje vidnog polja i tjeskobu, odnosno disenzitizaciju.<\/p>\n
\nVijesti pove\u0107avaju kognitivne gre\u0161ke<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Vijesti su majka kognitivnih pogre\u0161aka: potvrda pristranosti. \u010covjek je najbolji u interpretiranju svih novih informacija tako da njegove prethodno ste\u010dene predod\u017ebe ostanu netaknute. Vijesti pogor\u0161avaju ovu manu. Postajemo skloni pretjeranom samopouzdanju, spremni smo na glupe rizike i krivo procjenjujemo prilike.<\/p>\n
Na\u0161i mozgovi \u017eude za pri\u010dama koje \u201cimaju smisla\u201d \u2013 \u010dak i ako ne korespondiraju sa stvarno\u0161\u0107u.<\/p>\n
\nVijesti sprje\u010davaju razmi\u0161ljanje<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Razmi\u0161ljanje zahtijeva koncentraciju. Koncentracija zahtijeva neprekinuto vrijeme. Vijesti su dizajnirane da vas prekinu. One su kao virusi koji kradu pa\u017enju. Vijesti od nas \u010dine plitke mislioce. Ali tu ne staju. Vijesti ozbiljno o\u0161te\u0107uju pam\u0107enje. Kratkoro\u010dno pam\u0107enje je ograni\u010deno na odre\u0111enu koli\u010dinu krhkih podataka. Veza koja vodi od kratkoro\u010dnog do dugoro\u010dnog pam\u0107enja labilan je kanal u mozgu, ali ako ne\u0161to \u017eelite razumjeti ta informacija mora pro\u0107i kroza nj. Kad se ovaj prolaz zakr\u010di, ni\u0161ta ne prolazi kroza nj.<\/p>\n
Budu\u0107i da vijesti ometaju koncentraciju, to slabi sposobnost razumijevanja. Online vijesti imaju jo\u0161 gori u\u010dinak. Istra\u017eivanje je dokazalo da razumijevanje opada s pove\u0107anjem broja hiperlinkova u dokumentu. Za\u0161to? Zato jer kad god se pojavi link, va\u0161 mozak mora u najmanju ruku odlu\u010diti da na njega ne\u0107ete kliknuti, a to je samo po sebi ometanje. Vijesti su svjesni sistem za ometanje.<\/p>\n
\nVijesti djeluju kao droga<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Kako se pri\u010da razvija, sve na\u0161 vi\u0161e zanima nastavak. Sa stotinama proizvoljnih naslova u glavama, ova je \u017eudnja sve sna\u017enija i sve ju je te\u017ee ignorisati. Nau\u010dnici su nekad smatrali da se guste sinapse izme\u0111u 100 milijardi neurona u na\u0161im lobanjama oblikuju otprilike do punoljetnosti. Danas znamo da nije tako. Nervne \u0107elije neprestano prekidaju stare poveznice i formiraju nove.<\/p>\n
\u0160to vi\u0161e vijesti konzumiramo, to vi\u0161e vje\u017ebamo neuralne krugove specijalizirane za povr\u0161no pregledavanje i \u201cmultitasking\u201d, dok one za fokusirano \u010ditanje i razmi\u0161ljanje ignori\u0161emo. Ve\u0107ina konzumenata vijesti \u2013 \u010dak i da su prije bili gorljivi \u010ditatelji knjiga \u2013 izgubili su sposobnost apsorbiranja du\u017eih \u010dlanaka ili knjiga. Nakon \u010detiri-pet stranica se umore, koncentracija im ispari i postanu nemirni. To je zato jer se promijenila struktura njihovih mozgova.<\/p>\n
\nVijesti su ubice vremena<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Ako svakog jutra \u010ditate novine petnaest minuta, a zatim ih ponovo provjerite na 15 minuta tokom ru\u010dka, pa onda opet prije odlaska na spavanje, dodajte tome jo\u0161 po pet minuta dok ste na poslu, a pribrojite i vrijeme koje vam ode na razna ometanja inherentna medijima \u2013 izgubi\u0107ete najmanje pola dana u tjednu.<\/p>\n
Informacija vi\u0161e nije nasu\u0161na potreba. Ali pa\u017enja jeste. Niste tako neodgovorni prema svome novcu, ugledu ili zdravlju. Za\u0161to se olako odri\u010dete svoga mozga?<\/p>\n
\nVijesti nas \u010dine pasivnima<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Mediji u premo\u0107noj ve\u0107ini slu\u010dajeva izvje\u0161tavaju o stvarima na koje ne mo\u017eete uticati. Svakodnevno ponavljanje vijesti o stvarima na koje ne mo\u017eemo uticati \u010dini nas pasivnima. Sputava nas sve dok ne usvojimo pogled na svijet koji je pesimisti\u010dan, neosjetljiv, sarkasti\u010dan i fatalisti\u010dan.<\/p>\n
Nau\u010dni termin je \u201cnau\u010dena bespomo\u0107nost\u201d. Konzumacija vijesti barem djelimi\u010dno dovodi do \u0161irenja depresije.<\/p>\n
\nVijesti ubijaju kreativnost<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Stvari koje ve\u0107 znamo ograni\u010davaju na\u0161u kreativnost. Ovo je razlog zbog kojeg matemati\u010dari, romanopisci, kompozitori i poslovni ljudi \u010desto proizvedu svoja najkreativnija djela u mla\u0111oj dobi. Njihovi umovi u\u017eivaju \u0161irok, nenaseljen prostor koji ih podsti\u010de na tra\u017eenje i stvaranje novih ideja.<\/p>\n
Te\u0161ko je na\u0107i istinski kreativnu osobu koja je ovisna o vijestima \u2013 pisca, kompozitora, matemati\u010dara, fizi\u010dara, nuzi\u010dra, dizajnera, arhitektu, slikara. S druge strane, znamo hrpu opako nekreativnih umova koji vijesti konzumiraju kao drogu. Ako se \u017eelite baviti starim rje\u0161enjima, \u010ditajte vijesti. Ako tra\u017eite nova rje\u0161enja, nemojte.<\/p>\n
\nDru\u0161tvo treba novinarstvo \u2013 ali druga\u010dije<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Istra\u017eiva\u010dko novinarstvo je uvijek relevantno. Treba nam izvje\u0161tavanje koje nadgleda na\u0161e institucije i razotkriva neistine. Ali va\u017ene teme ne moraju biti prezentirane u formi vijesti. Duga\u010dki \u010dlanci u \u010dasopisima i publicisti\u010dke knjige su tako\u0111e dobre.<\/p>\n
Rolf Dobelli (ure\u0111eni ulomak iz eseja izvorno objavljenog na stranici dobelli.com. Rolf Dobelli\u00a0autor je knjige\u00a0The Art of Thinking Clearly: Better Thinking, Better Decisions)<\/em><\/p><\/blockquote>\n