{"id":409971,"date":"2024-08-17T08:11:16","date_gmt":"2024-08-17T06:11:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=409971"},"modified":"2024-08-17T08:11:16","modified_gmt":"2024-08-17T06:11:16","slug":"velika-strategija-madjarske-za-novo-doba-orban-otkriva-novi-strateski-put","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/08\/17\/velika-strategija-madjarske-za-novo-doba-orban-otkriva-novi-strateski-put\/","title":{"rendered":"Velika strategija Ma\u0111arske za novo doba: Orban otkriva novi strate\u0161ki put"},"content":{"rendered":"

U \u010detvrtom nastavku \u201epovijesnog govora\u201c Viktora Orbana odr\u017eanog krajem srpnja na 33. Ljetnom studentskom kampu \u201eBalvanios Sveu\u010dili\u0161ta\u201c u Rumunjskoj, donosimo njegova manje poznata stajali\u0161ta o opasnostima i prilikama za Ma\u0111arsku u \u201enovom svijetu\u201c; o poukama \u201eameri\u010dke klopke\u201c u koju se upecala Poljska; o sudbini Europske unije i \u0161ansama za njen opstanak; o obnovi duhovnih temelja Ma\u0111arske kao preduvjeta njenog suverenizma; o liberalima i nacionalistima, te o prednostima velike ma\u0111arske strategiji za novi svjetski poredak.<\/p><\/blockquote>\n

Opasnosti i prilike za Ma\u0111arsku u \u201cnovom svijetu\u201d?<\/h2>\n

\u201eU vezi s novom promjenom globalnog poretka koja je u toku, Ma\u0111arska ima dvije mogu\u0107nosti: da prihvati da je ovo prijetnja za Ma\u0111arsku; ili da prihvati da je to prilika.<\/p>\n

Ako je prijetnja \u2013 onda moramo voditi politiku za\u0161tite statusa quo: moramo plivati zajedno sa SAD-om i EU, a moramo i identificirati na\u0161e nacionalne interese sa jednom ili obje grane Zapada.<\/p>\n

Ako ovo ne tretiramo kao prijetnju, nego kao priliku \u2013 moramo iscrtati vlastiti put razvoja, napraviti promjene i preuzeti inicijativu. Uvjeren sam da \u0107e nam se isplatiti vo\u0111enje nacionalno orijentirane politike, osobno vjerujem u ovo drugo, i pripadam ovoj drugoj \u0161koli. Aktualna promjena svjetskog sistema nije prijetnja \u2013 makar primarno nije prijetnja, vi\u0161e je prilika.<\/p>\n

Ako, me\u0111utim, \u017eelimo voditi na\u0161u nezavisnu nacionalnu politiku, pitanje je posjedujemo li neophodan manevarski prostor. Drugim rije\u010dima, bi li\u00a0 bili u opasnosti da nas nagaze, ili pregaze. Stoga je pitanje posjedujemo li manevarski prostor za vlastiti put u odnosu na SAD, EU i Aziju. I ho\u0107e li nam se isplatiti da vodimo nacionalno orijentiranu politiku?<\/p>\n

Prema svemu \u0161to trenutno znam mogu re\u0107i da se razvoj situacije u SAD kre\u0107e u na\u0161u korist. Pritom, ne vjerujem da \u0107emo od SAD-a dobiti ekonomsku i politi\u010dku ponudu koja \u0107e stvoriti za nas bolju priliku nego \u0161to je \u010dlanstvo u EU. A ako je dobijemo, trebalo bi je razmotriti\u2026<\/p>\n

Pouke \u201eameri\u010dke klopke\u201c u koju se upecala Poljska<\/h2>\n

Naravno, poljsku klopku koju sam ranije opisao, treba svakako izbjegavati: mnogo toga su Poljaci stavili samo na jednog konja. Demokratska vlada u Americi im je pomogla u njihovim strate\u0161kim nacionalnim ciljevima, ali Poljaci su podvrgnuti nametanju politike izvoza demokracije, politici nametanja LGBTQ ideologije, migracijama i unutarnjoj dru\u0161tvenoj transformaciji \u2013 \u0161to sve zajedno nosi sa sobom rizik od gubitka nacionalnog identiteta. Ponavljam: ako dobijemo sli\u010dnu ponudu od Amerike, morat \u0107emo je vrlo pa\u017eljivo razmotriti.<\/p>\n

Ako se osvrnemo na Aziju i Kinu, moramo re\u0107i da manevarski prostor postoji s obzirom na to da smo od Kine ve\u0107 dobili ponudu. Dobili smo najve\u0107u mogu\u0107u ponudu i ne\u0107emo dobiti bolju. Ta se ponuda mo\u017ee sumirati na sljede\u0107i na\u010din: Kina je daleko od Europske unije i za njih je \u010dlanstvo Ma\u0111arske u EU od zna\u010daja. Za razliku od toga, Amerikanci nam uvijek govore da bismo mo\u017eda trebali iza\u0107i.<\/p>\n

Kinezi misle da smo dobro pozicionirani iako nas \u010dlanstvo u EU ograni\u010dava jer ne mo\u017eemo voditi neovisnu politiku s obzirom na to da \u010dlanstvo u EU nosi sa sobom zajedni\u010dku trgovinsku politiku.<\/p>\n

Na takvu na\u0161u poziciju Kinezi odgovaraju ponudom da sudjelujemo u uzajamnoj modernizaciji. Naravno, kad lav uputi pozivnicu mi\u0161u, morate biti obazrivi, jer na kraju krajeva realnost i veli\u010dina jesu bitni. Ali ova kineska ponuda da sudjelujemo u uzajamnoj modernizaciji \u2013 koja je iskazana tokom posjeta kineskog predsjednika Ma\u0111arskoj u svibnju \u2013 zna\u010di da su voljni da investiraju veliki dio svojih resursa i razvojnih fondova u Ma\u0111arsku, kao i da su spremni ponuditi nam prilike za sudjelovanje na ma\u0111arskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Za Europsku uniju manevar sve u\u017ei<\/h2>\n

Kako ja to vidim, zapadni dio EU vi\u0161e nije na kursu povratka u model dobrovoljne zajednice zasnovane na \u010dlanicama suverenih, nacionalnih, dr\u017eava. Taj dio Europske unije \u0107e nastaviti ploviti kroz ono \u0161to za nas predstavlja nepoznate vode. Centralni i isto\u010dni EU \u2013 dakle mi \u2013 mo\u017ee braniti svoje: manevarski prostor nacionalne dr\u017eave. Za to smo sposobni.<\/p>\n

U tom kontekstu treba imati u vidu da je EU ve\u0107 izgubila teku\u0107i rat u Ukrajini. SAD \u0107e se povu\u0107i iz ove uklete zemlje. Europa ne mo\u017ee financirati taj rat, ne mo\u017ee financirati ni obnovu Ukrajine, niti mo\u017ee financirati upravljanje Ukrajinom ni sada ni poslije rata. Dok Ukrajina tra\u017ei od nas jo\u0161 pozajmica, paralelno teku pregovori za otpis ranije date pomo\u0107i. Danas se vode o\u0161tre rasprave izme\u0111u kreditora i Ukrajine oko toga bi li Kijev trebao vratiti 20 ili 60 posto duga. To je realnost situacije. Drugim rije\u010dima, EU mora platiti cijenu svoje vojne avanture. Ova cijena \u0107e biti vrlo visoka i utjecat \u0107e na sve nas, i na razne na\u010dine.<\/p>\n

\u0160to se manevarskog prostora ti\u010de, posljedica za nas \u2013 za Europu bit \u0107e to da \u0107e EU morati prihvatiti koncept ostanka centralnoeuropskih zemalja u Uniji kao suverenih nacionalnih dr\u017eava, sa njihovim vanjskopoliti\u010dkim prioritetima i ciljevima. Mo\u017eda im se to ne\u0107e dopasti, ali morat \u0107e se pomiriti s time po\u0161to \u0107e se broj takvih zemalja vremenom neminovno uve\u0107ati.<\/p>\n

Veliki izazovi pred Ma\u0111arskom<\/h2>\n

Sve u svemu, mogu re\u0107i da postoji manevarski prostor za nezavisnu nacionalno orijentiranu politiku prema Americi, Aziji i Europi. To \u0107e definirati granice na\u0161eg postupanja. Taj prostor je \u0161irok, \u0161iri nego \u0161to je ikada bio u posljednjih 500 godina.<\/p>\n

Sljede\u0107e pitanje je \u0161to moramo u\u010diniti kako bismo postojanje tog prostora iskoristili. Ako se pred na\u0161im o\u010dima odvija promjena svjetskog poretka, to zna\u010di da nam je potrebna strategija dostojna jednog takvog momenta. Ovdje je bitan \u010dak i redoslijed rije\u010di: nama nije potrebna strategija za veliku Ma\u0111arsku, nego velika strategija za Ma\u0111arsku. To zna\u010di da smo do sada imali male strategije, uglavnom do vremenskog horizonta od 2030. godine. To su akcijski planovi, politi\u010dki programi koji su imali za cilj krenuti od onoga s \u010dim smo po\u010deli 2010. godine \u2013 \u0161to nazivamo kurs nacionalne izgradnje. I takvi se planovi svakako moraju ispunjavati.<\/p>\n

Ali u vremenu globalne promjene svjetskog poretka, to nije dovoljno. Za to nam je potrebna velika strategija na du\u017ei vremenski okvir, naro\u010dito ukoliko pretpostavimo da \u0107e ova promjena globalnog sistema dovesti do stabilnog, dugoro\u010dnog stanja stvari koje \u0107e postojati vijekovima. Ho\u0107e li ovo zaista biti slu\u010daj, ostaje na na\u0161im unucima da to ka\u017eu na ovom istom mjestu, recimo, 2050. godine (misli se na lokaciju ovogodi\u0161njeg Orbanovog susreta sa studentima Otvrorenog univerziteta Balvaniosi u Rumunjskoj, prim. a.).<\/p>\n

Ima li Ma\u0111arska \u201eveliku strategiju\u201c?<\/h2>\n

Postoji li velika strategija za Ma\u0111arsku u na\u0161em radnom stolu? Trebala bi postojati, i zapravo postoji. To je moj odgovor. Tokom prethodne dvije godine, rat u Ukrajini nas je podstakao da je napravimo. Neke stvari su se dogodile, pa smo odlu\u010dili stvoriti veliku strategiju iako o tome nismo do sada govorili u ovom kontekstu.<\/p>\n

Odmah nakon izbora 2022. godine po\u010deli smo raditi na takvom dokumentu. To nije uobi\u010dajeno, ali ma\u0111arska vlada ima politi\u010dkog direktora \u010diji je posao da pripremi taj strate\u0161ki dokument. Uklju\u010deni smo \u010dak i u tim za pisanje programa predsjednika Donalda Trumpa i u tome smo duboko anga\u017eirani. Ve\u0107 neko vrijeme, istra\u017eiva\u010di Nacionalne banke Ma\u0111arske sudjeluju u strate\u0161kim radionicama u Aziji, naro\u010dito u Kini. A kako bismo na\u0161u slabost pretvorili u prednost, stvorili smo i zasebno Ministarstvo za EU sa J\u00e1nosom B\u00f3kom na \u010delu. Isto tako ni u Bruxellesu nismo pasivni, nego smo i tamo otvorili \u201cfirmu\u201d;. Ne\u0107emo se dakle iseliti iz Unije, nego \u0107emo oja\u010dati svoje prisustvo. Postoji niz takvih institucija meke mo\u0107i vezanih za ma\u0111arsku vladu: think-tankovi, istra\u017eiva\u010dki instituti, fakulteti \u2013 i svi oni rade punom parom u posljednje dvije godine.<\/p>\n

Prema tome, postoji velika strategija za Ma\u0111arsku. U kakvom je stanju? Mogu re\u0107i da jo\u0161 uvijek nije u sasvim dobrom stanju po\u0161to je rje\u010dnik koji koristi previ\u0161e intelektualan. A politi\u010dka i komparativna prednost moje vlade dolazi upravo iz \u010dinjenice da smo u stanju da stvorimo jedinstvo sa narodom u kojem svatko mo\u017ee razumijeti \u0161to to\u010dno radimo, i za\u0161to. To je temelj na\u0161e sposobnosti da radimo zajedno. Narod \u0107e jedino braniti plan ukoliko ga razumije i vidi da je dobar za njega. U protivnom, ako je zasnovan na briselskom blebetanju, na\u0161 veliki plan ne\u0107e uspjeti.<\/p>\n

\u201cOtklju\u010davanje\u201d Ma\u0111arske<\/h2>\n

Na\u017ealost, ono \u0161to danas imamo \u2013 velika strategija za Ma\u0111arsku \u2013 jo\u0161 uvijek nije \u201cprobavljena\u201d i \u0161iroko razumljiva masama. Trenutno je ona, rekao bih, sirova i gruba, mogao bih \u010dak re\u0107i da nije pisana penkalom nego dlijetom i da \u0107e nam trebati jo\u0161 mnogo bru\u0161enja kako bismo je u\u010dinili razumljivom. Ali u ovom momentu kratko \u0107u predstaviti ono \u0161to imamo.<\/p>\n

Dakle, esencija velike strategije za Ma\u0111arsku \u2013 i sada \u0107u se poslu\u017eiti intelektualnim rje\u010dnikom \u2013 je umre\u017eenost. To zna\u010di da ne\u0107emo dopustiti sebi da budemo zaklju\u010dani u samo jednu od bilo koje dvije nastaju\u0107e hemisfere svjetske ekonomije. Svjetska ekonomija ne\u0107e biti ekskluzivno zapadna ili isto\u010dna. Moramo biti prisutni u obje, kako u zapadnoj, tako i u isto\u010dnoj. To \u0107e imati posljedice.<\/p>\n

Prvo, ne\u0107emo se upu\u0161tati u rat protiv Istoka. Ne\u0107emo se upu\u0161tati u formiranje tehnolo\u0161kog bloka koji je suprotstavljen Istoku, niti \u0107emo se uklju\u010divati u trgovinski blok suprotstavljen Istoku. Okupljamo prijatelje i partnere, a ne ekonomske ili ideolo\u0161ke neprijatelje. Ne pribjegavamo intelektualno daleko jednostavnijem putu vezivanja za nekoga, nego idemo svojim putem. To je te\u0161ko, ali postoji razlog za\u0161to se politika opisuje kao umjetnost.<\/p>\n

Obrana \u201eduhovnih temelja\u201c Ma\u0111arske<\/h2>\n

Drugo poglavlje velike strategije ti\u010de se obrane duhovnih temelja. U njenoj sr\u017ei je obrana suvereniteta. Ve\u0107 sam dovoljno govorio o vanjskoj politici, ali ova strategija tako\u0111er opisuje i ekonomsku osnovu nacionalnog suvereniteta.<\/p>\n

Posljednjih godina gradili smo gospodarsku piramidu. Na njenom vrhu su \u201enacionalni prvaci\u201d. Ispod njih su me\u0111unarodno konkurentne kompanije srednjeg gabarita, a ispod su kompanije koje proizvode za doma\u0107e tr\u017ei\u0161te. Na samom dnu su male kompanije i poduzetnici. To je ma\u0111arska ekonomija koja mo\u017ee biti temelj na\u0161eg suvereniteta.<\/p>\n

Imamo nacionalne prvake u bankarstvu, energetici, prehrani, proizvodnji osnovnih poljoprivrednih dobara, u informacijskim tehnologijama, telekomunikacijama, medijima, civilnom in\u017eenjerstvu, gra\u0111evinarstvu, razvoju nekretnina, farmakologiji, obrani, logistici, i u nekom obimu \u2013 kroz fakultete u industriji znanja.<\/p>\n

To su na\u0161i nacionalni prvaci. Oni nisu samo prvaci kod ku\u0107e, nego su svi oni i u me\u0111unarodnoj areni i dokazali su svoju konkurentnost. Ispod njih se nalaze na\u0161e kompanije srednje veli\u010dine. Ma\u0111arska danas ima 15.000 kompanija srednje veli\u010dine koje su me\u0111unarodno aktivne i konkurentne. Kada smo do\u0161li na vlast 2010. godine, bilo ih je 3.000. Danas imamo 15.000. Naravno, moramo pro\u0161iriti bazu malih poduzetnika i poduze\u0107a. Ako do 2025. budemo mogli sastaviti mirovni bud\u017eet \u2013 a ne ratni bud\u017eet \u2013 pokrenut \u0107emo veliki program za mala i srednja poduze\u0107a.<\/p>\n

Ekonomska baza suvereniteta tako\u0111er zna\u010di i da moramo oja\u010dati na\u0161u financijsku nezavisnost. Moramo spustiti na\u0161 dug ne na 50 ili 60 posto BDP-a, nego na 30 posto, i postati regionalni kreditor. Danas ve\u0107 \u010dinimo poku\u0161aje u ovom cilju, a Ma\u0111arska pru\u017ea dr\u017eavne pozajmice prijateljskim zemljama regije koje su na neki na\u010din bitne Ma\u0111arskoj. Va\u017eno je da, prema ovoj strategiji, moramo ostati proizvodno \u010dvori\u0161te: ne smijemo se preorijentirati na ekonomiju usmjerenu na usluge.<\/p>\n

Uslu\u017eni sektor je va\u017ean, ali moramo da o\u010duvamo karakter Ma\u0111arske kao proizvodnog \u010dvori\u0161ta, jer jedino na taj na\u010din mo\u017eemo u potpunosti iskoristiti potencijal doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta rada. Ne smijemo ponoviti\u00a0 gre\u0161ku Zapada koriste\u0107i gostuju\u0107e radnike za odre\u0111ene proizvodne poslove, jer tamo, \u010dlanovi doma\u0107e populacije ve\u0107 smatraju odre\u0111ene tipove poslova nedostojnim sebe. Ako bi se ovo dogodilo u Ma\u0111arskoj, potaklo bi proces dru\u0161tvenog rastakanja koje bi bilo te\u0161ko zaustaviti.<\/p>\n

Zaustavljanje demografskog pada<\/h2>\n

Samo sredi\u0161te velike strategije je ma\u0111arsko dru\u0161tvo. Ako \u017eelimo biti pobjednici, ma\u0111arsko dru\u0161tvo mora biti \u010dvrsto i otporno. Mora imati \u010dvrstu i otpornu dru\u0161tvenu strukturu. Prvi preduvjet ovoga je zaustavljanje demografskog pada. Dobro smo zapo\u010deli, ali smo sada zaglavili. Potreban je novi zamah. Do 2035. godine, Ma\u0111arska mora biti demografski samoodr\u017eiva. Ne smije se ni pomi\u0161ljati na kompenzaciju demografskog pada pomo\u0107u imigracije. Zapadno iskustvo pokazuje da sada tamo ima vi\u0161e gostiju nego doma\u0107ina, pa dom vi\u0161e nije dom. Ovo je rizik u koji se ne smijemo upustiti.<\/p>\n

Za obnovu po\u010detnog zaleta demografskog pobolj\u0161anja, porezne olak\u0161ice za obitelji s djecom vjerovatno \u0107e se morati udvostru\u010diti 2025. godine. I to u dva koraka, ali unutar jedne godine. \u201eFilter kapije\u201d morat \u0107e kontrolirati priljev onih iz Zapadne Europe koji \u0107e htjeti \u017eivjeti u kr\u0161\u0107anskoj nacionalnoj dr\u017eavi. Broj takvih ljudi nastavit \u0107e rasti. Ni\u0161ta ne\u0107e biti automatski, bit \u0107emo selektivni. Oni u zapadnoj Europi nisu bili selektivni. Kako bi jedno dru\u0161tvo bilo stabilno i otporno ono mora biti zasnovano na srednjoj klasi: obitelji moraju posjedovati vlastito bogatstvo i financijsku neovisnost. Puna zaposlenost mora se o\u010duvati, a klju\u010d ovoga je o\u010duvanje trenutnog odnosa izme\u0111u rada i populacije. Posla mora biti za sve koji doista vole raditi. To je dogovor i to je esencija onoga \u0161to je u ponudi na\u0161e velike strategije.<\/p>\n

Tako\u0111er, povezan sa ovom temom je i sistem ma\u0111arskih sela. To je posebna ba\u0161tina ma\u0111arske povijesti, a ne simbol nazadnosti. Sistem ma\u0111arskog sela mora se o\u010duvati. Urbani nivo usluga tako\u0111er mora postojati i u selima. Financijski teret ovoga moraju snositi gradovi. Ne\u0107emo stvarati mega-gradove nego \u017eelimo praviti gradi\u0107e i ruralne oblasti oko gradi\u0107a, njeguju\u0107i povijesno naslje\u0111e ma\u0111arskog sela.<\/p>\n

Za\u0161tina nacionalne posebnosti<\/h2>\n

Esencija za\u0161tite suvereniteta je za\u0161tita nacionalne posebnosti. To nije asimilacija, nije integracija, nije stapanje, nego o\u010duvanje na\u0161eg posebnog nacionalnog karaktera. To je kulturna osnova obrane suvereniteta: o\u010duvanje jezika i izbjegavanje stanja \u201ebez religije. \u201eNulta religija\u201d (eng. zero religion; prim. a.) je stanje u kojem je vjera odavno nestala, ali je tako\u0111er nestao i kapacitet kr\u0161\u0107anske tradicije da nam pru\u017ei kulturne i moralne norme pona\u0161anja koje upravljaju na\u0161im odnosom prema poslu, novcu, obitelji, seksualnoj orijentaciji i poretku prioriteta o tome kako da se odnosimo jedni prema drugima.To je upravo ono \u0161to su zapadnjaci zauvijek izgubili.<\/p>\n

Smatram da stanje bez religije nastupa kada se istospolni brakovi prepoznaju kao pravni institut izjedna\u010den sa brakom izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene. To je stanje bez religije, u kojem kr\u0161\u0107anstvo vi\u0161e ne pru\u017ea moralni kompas i vodstvo. Ovo se mora izbje\u0107i po svaku cijenu!<\/p>\n

Kada ka\u017eemo da se borimo za \u010dast obitelji, ne borimo se samo za \u010dast obitelji kao takve, nego i za o\u010duvanje dr\u017eave u kojoj kr\u0161\u0107anstvo i dalje pru\u017ea moralno vodstvo na\u0161oj zajednici.<\/p>\n

\u201cVelika strategija\u201d za sve Ma\u0111are ma gdje bili<\/h2>\n

Kona\u010dno, ova ma\u0111arska velika strategija ne smije krenuti od \u201emale Ma\u0111arske\u201d. Ova velika strategija za Ma\u0111arsku mora biti zasnovana na nacionalnim temeljima, mora uklju\u010divati sve oblasti naseljene Ma\u0111arima i mora prigrliti sve Ma\u0111are koji \u017eive bilo gdje u svijetu. Mala Ma\u0111arska sama za sebe \u2013 mala Ma\u0111arska kao isklju\u010divi okvir \u2013 ne\u0107e biti dovoljna. Iz ovog razloga ne usu\u0111ujem se davati datume, jer morali bismo da ih se dr\u017eati. Ali unutar dogledne budu\u0107nosti, sva podr\u0161ka koja slu\u017ei stabilnosti i otpornosti ma\u0111arskog dru\u0161tva poput sistema podr\u0161ke obiteljima \u2013 mora se pro\u0161iriti u cjelosti na sve oblasti naseljene Ma\u0111arima izvan nacionalnih dr\u017eavnih granica.<\/p>\n

Ovo ne ide u lo\u0161em pravcu, jer ako pogledamo na sume potro\u0161ene u ovim oblastima od strane ma\u0111arske dr\u017eave od 2010. godine, mogu re\u0107i da smo potro\u0161ili oko 100 milijardi forinti godi\u0161nje. Usporedbe radi, tokom socijalisti\u010dke vlade Ferenca Gyurcsanya godi\u0161nji izdatak u ovom domenu iznosio je devet milijardi forinti godi\u0161nje. Sada tro\u0161imo stotinu milijardi godi\u0161nje. To je vi\u0161e nego desetostruko uve\u0107anje.<\/p>\n

Jedino preostalo pitanje za nas glasi: kada budemo implementirali veliku strategiju Ma\u0111arske, kakvu politiku \u0107emo mo\u0107i koristiti da bismo je u\u010dinili uspje\u0161nom?<\/p>\n

Da bi jedna velika strategija uspjela, moramo poznavati sami sebe veoma dobro. Jer politika koju \u017eelimo da koristimo kako bismo na\u0161u strategiju pretvorili u uspjeh mora biti prikladna na\u0161em nacionalnom karakteru. S tim u vezi, naravno, mo\u017eemo re\u0107i da me\u0111u nama ima razlik\u00e2. Mi Ma\u0111ari smo po tome specifi\u010dni. Ali bez obzira na to, postoje zajedni\u010dke esencijalne odlike, i upravo je to ono \u0161to strategija mora ciljati i\u00a0 na to se fokusirati. Tada nam ne\u0107e biti potrebni kompromisi ili konsolidacije, nego \u010dvrst stav.<\/p>\n

Sloboda nacije i personalne slobode nemaju alternativu<\/h2>\n

Pored na\u0161e raznolikosti, esencija \u2013 zajedni\u010dka sr\u017e za koju se moramo dr\u017eati i na kojoj moramo graditi ma\u0111arsku veliku strategiju \u2013 jest sloboda koja se tako\u0111er mora graditi ka unutra: moramo ne samo graditi slobodu nacije, nego i osobne slobode Ma\u0111ara. Jer mi nismo militarizirana dr\u017eava poput Rusije ili Ukrajine. Niti smo hiper-disciplinirani poput Kineza. Za razliku od Nijemaca, ne u\u017eivamo u hijerarhijama. Ne volimo nerede, revolucije i bogohuljenje poput Francuza. Niti vjerujemo da mo\u017eemo pre\u017eivjeti bez na\u0161e dr\u017eave, na\u0161e vlastite dr\u017eave, kako to Talijani izgleda misle.<\/p>\n

Za Ma\u0111are poredak nije vrijednost sam po sebi, nego uvjet neophodan za slobodu u kojoj mo\u017eemo \u017eivjeti \u017eivote bez uznemiravanja. Najbli\u017ee ma\u0111arskom shva\u0107anju i smislu slobode je iskaz koji sumira \u017eivot bez uznemiravanja: \u201eMoja ku\u0107a, moj dom, moj zamak, moj \u017eivot i ja \u2013 odlu\u010dit \u0107emo \u0161to mi poma\u017ee da se osjetim udobno u vlastitoj ko\u017ei\u201d. Ovo je antropolo\u0161ka, genetska i kulturna karakteristika Ma\u0111ara, i strategija se mora prilagoditi tome. Drugim rije\u010dima, ona tako\u0111er mora biti polazna to\u010dka za politi\u010dare koji \u017eele povesti veliku strategiju ka pobjedi.<\/p>\n

Ovaj proces o kojem govorimo \u2013 promjena globalnog poretka \u2013 ne\u0107e se dogoditi za godinu ili dvije, nego \u0107e trajati 20 ili 25 godina, pa \u0107e tokom tih 20 ili 25 godina biti predmet stalnih debata. Na\u0161i protivnici \u0107e na\u0161u strategiju stalno napadati. Oni \u0107e govoriti da je proces reverzibilan. Oni \u0107e re\u0107i da nam treba integracija umjesto zasebnih nacionalnih velikih strategija. Zato \u0107e je stalno napadati i raditi na njenom podrivanju. Oni \u0107e stalno dovoditi u pitanje ne samo sadr\u017einu na\u0161e velike strategije, nego i potrebu za njenim postojanjem. To je borba kojoj se moramo odmah posvetiti, ali tu je vremenski okvir jedan od problema. Jer ako je ovo proces koji \u0107e se protezati kroz 20 ili 25 godina, moramo priznati\u00a0 da mi koji to radimo sada ne postajemo mla\u0111i, ve\u0107 starimo i ne\u0107emo biti me\u0111u onima koji \u0107e biti u fini\u0161u.<\/p>\n

\n

Liberali i nacionalisti<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Implementacija ma\u0111arske velike strategije \u2013 naro\u010dito njene finalne faze \u2013 svakako ne\u0107e biti na\u0161e djelo, nego djelo mladih ljudi koji sada imaju 20 ili 30 godina. A kada razmi\u0161ljamo o politici, o tome kako da implementiramo takvu strategiju u politi\u010dkim terminima, moramo shvatiti da \u0107e i kod budu\u0107ih generacija prakti\u010dno postojati samo dvije pozicije, isto onako kako je to slu\u010daj u na\u0161oj generaciji: postojat \u0107e liberali i postojat \u0107e nacionalisti \u2013 samozadovoljni politi\u010dari s jedne strane i mladi ljudi nacionalisti\u010dkog sentimenta sa druge strane, koji \u0107e \u010dvrsto stajati na zemlji s obje noge.<\/p>\n

Stoga moramo da krenemo da regrutiramo mlade ljude, i to sada, za na\u0161u stvar. Opoziciju, kao \u0161to znamo, konstantno organizira i razmje\u0161ta na boji\u0161te liberalni zeitgeist (njem. \u201eduh vremena\u201d; prim. a.). Njima ne trebaju regrutni napori, jer se regrutiranje doga\u0111a automatski. Na\u0161 tabor je druga\u010diji: nacionalni tabor se okuplja jedino na zvuk trube i odr\u017eat \u0107e se jedino pod visoko podignutom zastavom. Isto va\u017ei i za mlade ljude. Stoga moramo na\u0107i hrabre mlade borce nacionalisti\u010dkog sentimenta. Tra\u017eimo hrabre mlade borce koje krase hrabrost i nacionalni duh.<\/p>\n

Velika strategija Ma\u0111arske za novo doba: Orban otkriva novi strate\u0161ki put<\/a><\/p><\/blockquote>\n