{"id":409334,"date":"2024-08-14T06:58:31","date_gmt":"2024-08-14T04:58:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=409334"},"modified":"2024-08-14T06:58:31","modified_gmt":"2024-08-14T04:58:31","slug":"novinarstvo-postaje-arhaican-i-nepotreban-zanat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/08\/14\/novinarstvo-postaje-arhaican-i-nepotreban-zanat\/","title":{"rendered":"Novinarstvo postaje arhai\u010dan i nepotreban zanat"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bojan Mu\u0161\u0107et<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Klasi\u010dno novinarstvo na dobrom je putu da postane stari zanat, poput \u0107ilimarstva ili kazand\u017eijskog zanata. Za nekoliko godina mo\u017eda \u0107e po\u010deti nicati privatni muzeji novinarstva u kome \u0107e vreme\u0161ni novinari s cigaretom u ustima i obavijeni oblakom dima pisati prigodne tekstove na pisa\u0107im strojevima za zainteresirane posjetitelje s kupljenom ulaznicom. A oni \u0107e se \u010duditi kako je to neobi\u010dno da \u017eivi ljudi pi\u0161u tekstove na tim mehani\u010dkim steampunk ure\u0111ajima, a ne da to u hipu napravi umjetna inteligencija.<\/p>\n

Da, disruptivna snaga umjetne inteligencije ve\u0107 je sna\u017eno prodrla u informativni prostor u aktualno doba intenzivne politi\u010dke i ekonomske nestabilnosti diljem svijeta. Predvi\u0111anja ka\u017eu da \u0107e ve\u0107ina internetskog sadr\u017eaja biti sinteti\u010dki proizvedena do 2026. godine, odnosno, kreirat \u0107e ga umjetna inteligencija. No, ne\u0107e se samo sadr\u017eaj kibertinizirati i ubrzati, distribucija informacija tako\u0111er je spremna za veliku promjenu.<\/p>\n

Ve\u0107 sada se pretra\u017eiva\u010dka generativna iskustva (SGE) po\u010dinju \u0161iriti internetom, zajedno s mno\u0161tvom UI-pokretanih chatbotova koji \u0107e nuditi br\u017ei i intuitivniji na\u010din pristupa informacijama. Nakon naglog pada prometa prema medijskim ku\u0107ama s Facebooka i X\/Twittera (istra\u017eivanja ka\u017eu da je promet na novinske stranice s Facebooka pao za 48 posto lani, dok je promet s X-a pao za 27 posto), te \u0107e promjene vjerojatno dodatno smanjiti publiku na etabliranim novinskim stranicama i pove\u0107ati pritisak na dno.
\nVlasnici medija svugdje na svijetu izra\u017eavaju zabrinutost. Prema istra\u017eivanju Reuters Instituta provedenog na strate\u0161kom uzorku od tristotinjak lidera iz medija iz vi\u0161e od 50 zemalja samo polovica urednika, izvr\u0161nih direktora i digitalnih rukovoditelja smatraju da novinarstvo ima bolje izglede od katastrofalnih u nadolaze\u0107oj godini. Izra\u017eena zabrinutost odnosi se na rastu\u0107e tro\u0161kove, smanjenje prihoda od ogla\u0161avanja i usporavanje rasta pretplata, kao i na sve ve\u0107e pravne i fizi\u010dke prijetnje.<\/p>\n

Izdava\u010di nastavljaju ulagati u pretplatu i \u010dlanstvo, pri \u010demu ve\u0107ina anketiranih ka\u017ee da \u0107e to biti va\u017ean izvor prihoda, ispred display i native ogla\u0161avanja. Neke novinske organizacije namjeravaju iskoristiti svoj utjecaj kod politi\u010dara kako bi se izborile za pro\u0161irenje aran\u017emana koji su ve\u0107 na snazi u brojnim zemljama, uklju\u010duju\u0107i Australiju i Kanadu, a koji zahtijevaju da najve\u0107e UI platforme pla\u0107aju naknade za prikazivanje poveznica na vijesti.<\/p>\n

Redakcije se svakodnevno suo\u010davaju s implikacijama napretka u umjetnoj inteligenciji. Iako postoje duboke zabrinutosti oko povjerenja i za\u0161tite intelektualnog vlasni\u0161tva, izdava\u010di tako\u0111er vide prednosti u tome \u0161to njihovo poslovanje postaje u\u010dinkovitije i relevantnije za publiku (ali ne i za novinare!). I tu se zapravo generira problem. Izdava\u010di \u0107e nalaziti na\u010dine da im medij bude profitabilan, a novinare \u0107e izbaciti na cestu i smjestiti u muzeje novindertalaca.<\/p>\n

Na primjer, alati za UI koji poma\u017eu u lekturi, vo\u0111enju bilje\u017eaka i transkripciji postaju sve ra\u0161ireniji u redakcijama, \u0161to rezultira gubitkom radnih mjesta. Izvr\u0161ni direktor Axel Springera, Mathias Dopfner nemilosrdno je rekao osoblju da poslovi koji se mogu automatizirati, poput lektora i pojedinih uredni\u010dkih pozicija, \u2018vi\u0161e ne\u0107e postojati kao danas\u2019.<\/p>\n

Le Monde koristi UI za pomo\u0107 pri prevo\u0111enju \u010dlanaka, omogu\u0107uju\u0107i da se oko 30 pri\u010da dnevno pojavi u njegovom engleskom izdanju, puno vi\u0161e nego \u0161to bi bilo mogu\u0107e prije. UI poma\u017ee s po\u010detnim prevo\u0111enjem, nakon \u010dega slijedi nekoliko ljudskih provjera. Softver je prilago\u0111en prepoznavanju Le Mondeovog stila i pravopisa, pa je izvjesno da uskoro vi\u0161e ne\u0107e biti potrebne ljudske provjere.<\/p>\n

Njema\u010dki tabloid Express.de stvorio je virtualnu novinarku Klaru Indernach, koja sada pi\u0161e vi\u0161e od pet posto objavljenih pri\u010da o \u0161irokom rasponu tema. Humani urednici jo\u0161 uvijek odlu\u010duju koje pri\u010de \u0107e biti obra\u0111ene i pregledavaju svaki dio sadr\u017eaja, ali pisanje, struktura i ton su u\u010dinkovito prepu\u0161teni umjetnoj inteligenciji. Osim autorstva, odabir opreme i poveznica koje \u010ditatelji vide na web stranici sada su tako\u0111er automatizirani, \u0161to je rezultiralo zna\u010dajnim pove\u0107anjem stope klikova. I pove\u0107anja izgleda za otkaz stalno zaposlenim novinarima.<\/p>\n

Vi\u0161e od polovice anketiranih u prijenavedenom istra\u017eivanju priznalo je da su njihove tvrtke uglavnom fokusirane na maksimiziranje pa\u017enje, a ne na po\u0161tovanje vremena i kvalitetu sadr\u017eaja kod svoje publike. Stoga se o\u010dekuje zna\u010dajan pomak prema pakiranju digitalnih vijesti i sadr\u017eaja, pa \u0107e medijske pretplate uklju\u010divati igre, podcastove, \u010dasopise, knjige, \u010dak i sadr\u017eaj drugih izdava\u010da.<\/p>\n

Novinari su vi\u0161e nego zabrinuti zbog implikacija ove vrste automatizacije koja sna\u017eno utje\u010de na radna mjesta i povjerenje u medije. Sve su u\u010destalije kritike da dijelovi industrije idu prebrzo, izla\u017eu\u0107i korisnike UI-generiranom sadr\u017eaju bez jasnih pravila o ozna\u010davanju ili razumijevanju rizika da tehnologija neumitno grije\u0161i. Pro\u0161le godine automatski generirani \u010dlanci na CNET-u bili su puni pogre\u0161aka i lo\u0161e ozna\u010deni. Sports Illustrated tako\u0111er je bio optu\u017een da objavljuje nezgrapne recenzije proizvoda za koje se tvrdilo da ih je barem djelomi\u010dno pisala umjetna inteligencija.<\/p>\n

Napredne novinske organizacije te\u017eit \u0107e izgradnji jedinstvenog sadr\u017eaja i iskustava koju umjetna inteligencija ne mo\u017ee lako replicirati. To mo\u017ee uklju\u010divati ure\u0111ivanje vijesti u\u017eivo, duboke analize, reporta\u017ee sa sna\u017enim osobnim pri\u010dama i drugo.<\/p>\n

Stoga su mogu\u0107a dva scenarija u budu\u0107nosti. Mogu\u0107e je da \u0107e nadolaze\u0107i val nepouzdanog i neprovjerenog sinteti\u010dkog sadr\u017eaja oja\u010dati poziciju novinarstva i obnoviti povjerenje u novinarski rad. Pesimisti\u010dka varijanta ka\u017ee da \u0107e javnost izgubiti povjerenje u sve informacije, \u0161to \u0107e novinare priklju\u010diti \u0107ilimarima i kazand\u017eijama.<\/p>\n

Strahovanja novinara sasvim su opravdana. Print je ve\u0107 odavno u \u0107orsokaku, elektronski mediji dr\u017ee se jo\u0161 iznad vode, a internetski mediji nositelji su neumitne transformacije. Sre\u0107om, neke navike koje ne zastarijevaju na ovim podru\u010djima ipak su saveznik ovda\u0161njim novinarima. Jutarnji odlazak u kafi\u0107e nu\u017eno je oplemenjen odabranim print izdanjima. I jo\u0161 su uvijek \u017eivahni oni koji \u0107e svako jutro u lokalnom du\u0107anu kupiti kruh, mlijeko i\u2026<\/p>\n

Novinarstvo postaje arhai\u010dan i nepotreban zanat<\/a><\/p><\/blockquote>\n