{"id":409280,"date":"2024-08-07T08:36:18","date_gmt":"2024-08-07T06:36:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=409280"},"modified":"2024-08-07T08:36:18","modified_gmt":"2024-08-07T06:36:18","slug":"nova-otkrica-u-morskim-dubinama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/08\/07\/nova-otkrica-u-morskim-dubinama\/","title":{"rendered":"Nova otkri\u0107a u morskim dubinama"},"content":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodni tim stru\u010dnjaka je otkrio da kiseonik proizvode i metalni \u010dvori\u0107i u obliku krompira, koji se nalaze duboko ispod povr\u0161ine Tihog okeana.<\/p>\n<p>Rezultati istra\u017eivanja su ju\u010de objavljeni u ameri\u010dkom nau\u010dnom \u010dasopisu Nature Geoscience, a u suprotnosti su s nau\u010dnim konsenzusom o tome kako kiseonik nastaje.<\/p>\n<p>Zapravo, ovi rezultati istra\u017eivanja bi mogli biti razlog za preispitivanje porijekla slo\u017eenog \u017eivota na planeti Zemlji. Osim implikacija na nauku o okeanu, rezultati istra\u017eivanja su razlog za zabrinutost za rizike dubokomorskog rudarenja.<\/p>\n<p>Naime, grupa nau\u010dnika, predvo\u0111ena profesorom \u0160kotske asocijacije za nauku o moru Velike Britanije Andrewom Sweetmanom, otkrila je da se kiseonik proizvodi na dubini od \u010detiri kilometra ispod okeanske povr\u0161ine.<\/p>\n<p>Ranije se smatralo da \u017eivi organizmi, kao \u0161to su biljke i alge, mogu koristiti energiju za proizvodnju kiseonika, samo kroz fotosintezu, za koju je potrebna Sun\u010deva svjetlost.<\/p>\n<p>&#8220;Da bi aerobni \u017eivot po\u010deo na Zemlji, morao je postojati kiseonik i na\u0161e razumijevanje je bilo da je opskrba Zemlje kiseonikom po\u010dela fotosinteti\u010dkim organizmima. Sada znamo da se kiseonik proizvodi u dubokom moru, gdje nema svjetlosti. Zbog toga smatram da se trebamo vratiti na pitanje poput: Gdje je mogao da po\u010dne aerobni \u017eivot&#8221;, konstatirao je Sweetman, prenosi klix.ba<\/p>\n<p>&#8220;Mra\u010dni kiseonik\u201d je otkriven dok su istra\u017eiva\u010di izvr\u0161avali terenske aktivnosti na brodu, plove\u0107i Tihim okeanom. Tom prilikom su uzeli uzorke s morskog dna na podru\u010dju Clarion-Clippertona, izme\u0111u Havaja i Meksika, kako bi procijenili mogu\u0107e uticaje dubokomorskog rudarenja.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su analizirali vi\u0161e nodula (mineralnih tijela) i utvrdili da mnogi nose veoma visok elektri\u010dni naboj, za koji su ukazali da mo\u017ee dovesti do cijepanja morske vode na vodonik i kiseonik, kroz proces koji se naziva elektroliza morske vode.<\/p>\n<p>&#8220;Ovim otkri\u0107em smo otvorili mnoga pitanja bez odgovora i mislim da imamo mnogo toga da razmi\u0161ljamo o tome kako rudarimo ove nodule, koji zapravo predstavljaju baterije u kamenu&#8221;, naglasio je Sweetman.<\/p>\n<p>Naveo je da \u0107e biti neophodna dalja istra\u017eivanja nastanka &#8220;tamnog kiseonika&#8221;.<\/p>\n<p>Kontroverzno dubokomorsko rudarenje podrazumijeva kori\u0161\u0107enje te\u0161ke mehanizacije za eksploataciju vrijednih minerala i metala, kao \u0161to su kobalt, nikl, bakar i mangan. Svi oni se mogu prona\u0107i u polimetalima na okeanskom dnu. Njihova upotreba je \u0161iroka &#8211; od baterija za elektri\u010dna vozila do vjetroturbina i solarnih panela.<\/p>\n<p>Ekolozi tvrde da dubokomorsko rudarenje ne mo\u017ee biti odr\u017eivo te da ono neizbje\u017eno vodi ka uni\u0161tenju ekosistema i izumiranju vrsta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodni tim stru\u010dnjaka je otkrio da kiseonik proizvode i metalni \u010dvori\u0107i u obliku krompira, koji se nalaze duboko ispod povr\u0161ine Tihog okeana.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":390818,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-409280","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/409280","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=409280"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/409280\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":409283,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/409280\/revisions\/409283"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/390818"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=409280"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=409280"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=409280"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}