{"id":408471,"date":"2024-07-28T13:29:30","date_gmt":"2024-07-28T11:29:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=408471"},"modified":"2024-07-28T14:20:35","modified_gmt":"2024-07-28T12:20:35","slug":"nasa-objavila-kovitlanje-ugljen-dioksida-koje-podize-temperaturu-planete-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/28\/nasa-objavila-kovitlanje-ugljen-dioksida-koje-podize-temperaturu-planete-video\/","title":{"rendered":"NASA objavila kovitlanje ugljen-dioksida koje podi\u017ee temperaturu planete (video)"},"content":{"rendered":"<p>Svijet je u nedjelju, 21. jula postigao najvi\u0161u temperaturu ikad zabilje\u017eenu, pokazuju preliminarni podaci Kopernikusa, programa Evropske unije za posmatranje Zemlje. Prosje\u010dna povr\u0161inska temperatura je tog dana iznosila 17,09 stepeni, \u0161to je ne\u0161to vi\u0161e od pro\u0161log rekorda, zabilje\u017eenog u julu pro\u0161le godine &#8211; 17,08 stupeni.<\/p>\n<p>NASA mapira pomenute emisije i nedavno je objavila vizuelizaciju koja pokazuje kako su vjetar i vazdu\u0161ne struje od januara do marta 2020. nosile emisije CO2 u Zemljinoj atmosferi.<\/p>\n<p>&#8220;Poku\u0161avamo da objasnimo odakle dolazi ugljenik i kako to uti\u010de na planetu. Ovdje se vidi kako se povezuju razli\u010diti vremenski obrasci&#8221;, rekla je klimatska nau\u010dnica Lezli Ot iz NASA-inog instituta &#8220;Goddard Space Flight Center&#8221;.<\/p>\n<p>jasno pokazuje kako zapravo nije bitno od kuda ta\u010dno sti\u017ee najvi\u0161e emisija, svi se na kraju moramo suo\u010diti s posledicama. Ipak, postoje neke zanimljive globalne razlike, pi\u0161e &#8220;Universe Today&#8221;.<\/p>\n<p>Iznad SAD-a, Ju\u017ene Azije i Kine, ve\u0107ina ugljenika dolazi iz industrije, elektrana i transporta. Ali nad Afrikom i Ju\u017enom Amerikom ve\u0107ina CO2 dolazi od spaljivanja (uklju\u010duju\u0107i \u0161umske po\u017eare), paljenja poljoprivrednih proizvoda i kr\u010denja zemlji\u0161ta. Emisije tako\u0111e dolaze iz fosilnih goriva poput nafte i uglja.<\/p>\n<p>Pulsiranje emisija ozna\u010dava \u0161umske po\u017eare koji obi\u010dno bukte danju, a zatim se smanjuju no\u0107u. Dodatno, drve\u0107e i biljke vr\u0161e fotosintezu tokom dana, osloba\u0111aju\u0107i kiseonik i apsorbuju\u0107i CO2. U Ju\u017enoj Americi i tropima ima vi\u0161e pulsiranja jer su podaci prikupljani tokom vegetacijske sezone, prenosi index.hr.<\/p>\n<p>Ova vizuelizacija se temelji na GEOS-u, integrisanom sistemu za modelovanje povezanih sistema atmosfere, okeana i kopna. NASA ovim putem koristi superra\u010dunare kako bi pokazala \u0161ta se doga\u0111a u atmosferi. GEOS se temelji na velikom setu podataka; uklju\u010duju\u0107i podatke sa satelita Terra i Suomi-NPP. GEOS-ova rezolucija je vi\u0161e od 100 puta ve\u0107a od tipi\u010dnih vremenskih modela.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/zZ-lMDtiI-k?si=Ej-CoTutOdNJwnc4\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svijet je u nedjelju, 21. jula postigao najvi\u0161u temperaturu ikad zabilje\u017eenu, pokazuju preliminarni podaci Kopernikusa, programa Evropske unije za posmatranje Zemlje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":408474,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-408471","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/408471","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=408471"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/408471\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":408478,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/408471\/revisions\/408478"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/408474"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=408471"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=408471"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=408471"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}