{"id":408363,"date":"2024-07-27T07:45:13","date_gmt":"2024-07-27T05:45:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=408363"},"modified":"2024-07-27T07:45:13","modified_gmt":"2024-07-27T05:45:13","slug":"ulicama-pariza-ponovo-je-zagrmjela-internacionala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/27\/ulicama-pariza-ponovo-je-zagrmjela-internacionala\/","title":{"rendered":"Ulicama Pariza ponovo je zagrmjela Internacionala"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sanja Rapai\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nakon nedavnih izbora u Francuskoj, \u010diji su rezultati desno orijentirane glasa\u010de oborili s nogu, a njihove ekstremno desne politi\u010dke kandidate s konja, na Trgu Republike (Place de la R\u00e9publique), koji – za razliku od Zagreba – Pariz i danas ima, ljudi su slavili pobjedu \u0161iroke ljevi\u010darske koalicije Nova narodna fronta’ (NFP). “Politika me ba\u0161 i ne zanima, ali pod prijetnjom fa\u0161izma, s kojom se zemlja suo\u010davala, svi smo se mobilizirali\u201c, sr\u017e je onoga \u0161to su mladi na pari\u0161kom trgu govorili medijima, dok je iznad njihovih glava vijorio ogroman patchwork transparent u bojama francuske trobojnice, s ispisanom porukom – \u201cFrancuska je tvorevina migracija\u201d. Te je ve\u010deri, ulicama nepokorenog grada svjetlosti i ljubavi, ali i brojnim drugim francuskim gradovima, ponovo zagrmjela Internacionala.<\/p>\n

Ta himna radnika rodila se prije vi\u0161e od stolje\u0107a i pol, no tekst koji nosi sna\u017ene poruke, stariji je od glazbe punih 17 godina. Naime, mo\u0107nu je poemu napisao Eugene Pottier 1871. godine, u vrijeme pada Pari\u0161ke komune. Kada je 1888. radnik Pierre De Geyter stvorio ni\u0161ta manje mo\u0107nu melodiju, koja je Pottierovoj pjesmi dala zvuk, Internacionala je od pjesme postala borba. ‘Ustala’ je s lista papira i pozvala sve potla\u010dene, obespravljene i ugnjetavane ljude \u0161irom svijeta da u\u010dine isto \u2013 da ustanu! \u010culi su je i u najudaljenijim kutevima svijeta te je ubrzo prevedena na preko 20 jezika – svi koji su ustali, ustali su upravo uz Internacionalu. Nabijena revolucionarnom snagom i buntovnom klasnom svije\u0161\u0107u, ona je pobunjenima davala snagu, a oni su njoj, pjevaju\u0107i je u klju\u010dnim trenucima svojih borbi, dali bezvremenski utjecaj, kakav niti jedna pjesma do danas nije ponovila.<\/p>\n

Internacionalu su pjevali pobunjeni mornari na ruskom, carskom, ratnom brodu \u201cPotemkin\u201d, te je odzvanjala crnomorskom lukom Odesom u vrijeme revolucije 1905., koja je uzdrmala \u010ditavo rusko carstvo.<\/p>\n

Pjevali su ju i \u0161panjolski radnici u Madridu, 1936., kada je bila gromoglasna zvu\u010dna kulisa njihovog vapaja za slobodom, ali i ratnog pokli\u010da – \u201eNo pasar\u00e1n!\u201c. Tom su parolom legendarne \u0161panjolske revolucionarke La Pasionarije, uz tonove Internacionale, poru\u010dili tada Frankovim fa\u0161istima – \u201cnema prolaza\u201d.<\/p>\n

Pjevala se Internacionala i za vrijeme ustanka protiv nacista, u Var\u0161avskom getu, 1943. godine, kada je Heinrich Himmler naredio kona\u010dnu likvidaciju te \u017eidovske \u010detvrti ogra\u0111ene zidom. Prije no \u0161to su po\u010dele posljednje masovne deportacije u logor Treblinku, stotine mladih \u017didova odlu\u010dilo je ustati i boriti se. Iako su 19. travnja 1943. njema\u010dke trupe nai\u0161le na iznena\u0111uju\u0107i otpor, SS-ovac J\u00fcrgen Stroop naredio je tada da se geto zapali, blok po blok, te je taj najve\u0107i \u017eidovski ustanak za vrijeme Drugog svjetskog rata, ugu\u0161en u krvi 16. svibnja 1943. U Var\u0161avskom getu pre\u017eivjeli su tada tek rijetki, a jedan od njih je napisao:<\/p>\n

\u201ePjevala se Internacionala. Dok je cijeli svijet toga dana, uz sna\u017ene poruke, slavio Prvi maj, getom je odzvanja Internacionala, koja nikada do tada nije pjevana u tako tragi\u010dnim uvjetima, na mjestu gdje je \u010ditav jedan narod bio i jo\u0161 uvijek propada. Rije\u010di Internacionale odjekivale su iz pougljenjenih ru\u0161evina i bile su pokazatelj da se mlade\u017e u getu jo\u0161 uvijek bori i da, ni pred smr\u0107u, ne odustaje od svojih ideala!\u201c<\/p>\n

Internacionala je grmjela i u prolje\u0107e 1989., na Trgu Tiananmen, u sredi\u0161tu Pekinga, gdje se tada okupilo \u010dak milijun prosvjednika, ve\u0107inom studenata. Nezadovoljni zbog gospodarske krize i rasta inflacije, od Vlade su tada zahtijevali promjene, reforme unutar kineskog dru\u0161tva i demokratizaciju, po uzoru na onu u isto\u010dnoj Europi. No, u no\u0107i izme\u0111u 3. i 4. lipnja vojska je ugu\u0161ila prosvjede na Trgu nebeskog mira, a doga\u0111aj je ostao zapam\u0107en kao jedno od najve\u0107ih krvoproli\u0107a u novijoj kineskoj povijesti.<\/p>\n

I danas, u vrijeme imperijalisti\u010dkih ratova, raspirivanja rasizma te globalnih kriza i turbulencija, Internacionala nastavlja svoju, stolje\u0107e i pol dugu, ponosnu tradiciju te i dalje inspirira i daje vjetar u le\u0111a naprednim vizijama o pravednijem dru\u0161tvu i nekom boljem svijetu. Ipak, mnogima je ta crvena, radni\u010dka himna crna pred o\u010dima. Jedan od dokaza da je u sustavu kapitalisti\u010dke svijesti Internacionala itekako trn u oku je i scena iz filma ‘Air Force One’, koja mo\u0107nije od slike govori vi\u0161e od tisu\u0107u rije\u010di. Naime, u tom ameri\u010dkom, politi\u010dko-akcijskom trileru, Internacionalu pjevaju zatvorenici i to u trenutku kada iz zatvora izlazi general Ivan Radek, fiktivni lik koji utjelovljuje zlog biv\u0161eg komunistu i teroristu.<\/p>\n