{"id":408076,"date":"2024-07-24T11:09:21","date_gmt":"2024-07-24T09:09:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=408076"},"modified":"2024-07-24T11:14:51","modified_gmt":"2024-07-24T09:14:51","slug":"neki-brzi-potezi-litijumski-sporazum-izmedju-srbije-i-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/24\/neki-brzi-potezi-litijumski-sporazum-izmedju-srbije-i-eu\/","title":{"rendered":"Neki brzi potezi. Litijumski sporazum izme\u0111u Srbije i EU"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Florian Bieber\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Posjeta njema\u010dkog kancelara Olafa \u0160olca Beogradu, zajedno sa odlaze\u0107im potpredsjednikom Evropske komisije zadu\u017eenim za Zeleni dogovor, Maro\u0161em \u0160ef\u010dovi\u010dem, bila je \u010dudna stvar. Bilo je malo unaprijed obavje\u0161tenja o samoj posjeti ili o dokumentu koji \u0107e biti potpisan. S obzirom na to da je \u0160ef\u010dovi\u010d dio odlaze\u0107e Komisije, stvar je jo\u0161 neobi\u010dnija. Tokom posjete, EU je sa Vladom Srbije potpisala <a href=\"https:\/\/single-market-economy.ec.europa.eu\/document\/download\/6fe0e605-9299-45c3-b846-2efb85585251_en?filename=EU-RS%20Memorandum%20of%20Understanding_final_no_signatures.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Memorandum o razumijevanju<\/a> o strate\u0161kom partnerstvu o sirovinama.<\/p>\n<p>Glavni cilj je pokretanje projekta Rio Tinto, multinacionalne rudarske kompanije za va\u0111enje litijuma u dolini Jadra u zapadnoj Srbiji. Projekat je <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/world\/2021\/dec\/05\/rio-tinto-lithium-mine-thousands-of-protesters-block-roads-across-serbia\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">zaustavila<\/a> Vlada Srbije krajem 2021. godine nakon masovnih protesta gra\u0111ana. Vlada se prvo suprostavila protestima i poslala nasilnike da <a href=\"https:\/\/europeanwesternbalkans.com\/2021\/11\/28\/environmental-protests-and-roadblocks-across-serbia-masked-men-attack-citizens\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">tuku<\/a> demonstrante.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, projekat je zaustavljen jer se smatrao osjetljivim pitanjem uo\u010di vanrednih izbora 2022. godine. Premijerka Ana Brnabi\u0107 je u januaru 2022. izjavila da je \u201eOvom <a href=\"https:\/\/balkans.aljazeera.net\/news\/balkan\/2022\/1\/20\/brnabic-vlada-ponistila-sve-akte-vezane-za-rio-tinto\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">odlukom,<\/a> \u0161to se ti\u010de projekta Jadar i Rio Tinta, sve gotovo. Gotovo je.&#8221;<\/p>\n<p>Me\u0111utim, nije bilo gotovo. Vu\u010di\u0107 je sebe nazvao &#8220;<a href=\"https:\/\/n1info.rs\/vesti\/vucic-o-litijumu-ispao-sam-najgluplji-predsednik-na-svetu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">najglupljim predsednikom na svetu&#8221;<\/a> \u0161to je prekinuo dogovor, sugeri\u0161u\u0107i da odluka te\u0161ko da je kona\u010dna. Po\u010detkom 2024. godine, zavr\u0161eni su jo\u0161 jedni izbori i Vu\u010di\u0107 je izjavio da vanrednih izbora ne\u0107e biti u predstoje\u0107im perioda \u2013 \u0161to je bila navika sada\u0161njeg re\u017eima \u2013 vlada je <a href=\"https:\/\/balkaninsight.com\/2024\/01\/22\/serbian-environmentalists-alarmed-by-renewed-talk-of-rio-tinto-mine\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">signalizirala<\/a> da \u0107e ponovo pokrenuti projekat. Vu\u010di\u0107 je u aprilu za Fajnen\u0161el tajms rekao da se projekat vratio na pravi put.<\/p>\n<p>Kada je Ustavni sud 11. jula odlu\u010dio da je prvobitno poni\u0161tenje bilo neustavno, Vlada je odmah ponovo pokrenula projekat. Naravno, sadr\u017eaj i vrijeme dono\u0161enja odluke Suda je prava ilustracija \u201enezavisnosti\u201c srpskih institucija. Tu na scenu stupaju EU i Njema\u010dka. Jo\u0161 2021, Njema\u010dka i EU su signalizirale podr\u0161ku rudarskom projektu. Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i posjeta \u0160olca i \u0160ef\u010dovi\u010da najdirektniji su i najjavniji prikazi podr\u0161ke rudarskom projektu do sada. \u010cinjenica da se samit odr\u017eao ne\u0161to du\u017ee od nedelju dana nakon \u0161to je Sud otvorio put za ponovno pokretanje projekta trebalo bi da izazove uzbunu.<\/p>\n<p>Srbija je od 2022. godine odr\u017eala dva kruga parlamentarnih izbora, oba poreme\u0107ena ozbiljnim nepravilnostima, kao i lokalne izbore na kojima je do\u0161lo do masovnih prevara bira\u010da. Od 2015. godine nije bilo godine bez masovnih protesta protiv Vu\u010di\u0107evog re\u017eima, uklju\u010duju\u0107i najve\u0107e mitinge u Srbiji od pada Milo\u0161evi\u0107a, u ljeto 2023. godine, izazvane dvjema masovnim pucnjavama u Beogradu i okolini.<\/p>\n<p>Tvrdnja kancelara \u0160olca da je projekat \u201edobar jer \u0107e se razvijati na ekolo\u0161ki kompatibilan na\u010din i dobar jer stvara ekonomsku aktivnost i prosperitet\u201c je sumnjiva. Iako Memorandum o razumijevanju obavezuje Srbiju na najbolju praksu u oblasti ekolo\u0161kih, dru\u0161tvenih i standarda upravljanja, postoje ozbiljne sumnje.<\/p>\n<p><strong>Prvo,<\/strong> Srbija nema nezavisne institucije koje bi mogle da prate primjenu ovakvih standarda. Srpska napredna stranka (SNS) je od stupanja na vlast sistematski preuzela sve dr\u017eavne institucije i nijedna od njih nije u stanju da djeluje nezavisno od vladaju\u0107e stranke i predsjednika. Dakle, ne postoji doma\u0107a institucionalna za\u0161tita. Osim toga, nema razloga vjerovati da \u0107e se to promijeniti, s obzirom na centralni zna\u010daj zauzimanja dr\u017eave u sistemu vladavine vladaju\u0107e stranke.<\/p>\n<p><strong>Drugo,<\/strong> u Srbiji nema prostora za javnu debatu i kriti\u010dke glasove. Iako postoji nekoliko nezavisnih medija, njima nedostaje nacionalni domet i demonizirani su od strane medija koje kontroli\u0161e vlada ili privatnih biznisa bliskih vladaju\u0107oj stranci. Svaka kritika vladaju\u0107e stranke, predsednika Vu\u010di\u0107a ili njihove klju\u010dne politike nailazi na napade ad hominem, klevetni\u010dke kampanje i govor mr\u017enje. Hiljade botova na dru\u0161tvenim mre\u017eama pod kontrolom vladaju\u0107e stranke poja\u010davaju ove poruke. Stoga je nemogu\u0107e kriti\u010dko preispitivanje implementacije projekta u javnoj sferi.<\/p>\n<p><strong>Tre\u0107e<\/strong>, malo je vjerovatno da \u0107e EU biti nezavisni monitor standarda. Jasno je da je projekat motivisan interesom za razvoj litijumskih kapaciteta nezavisno od Kine i kao rezultat toga mora se ozbiljno preispitivati \u200b\u200bda li \u0107e EU insistirati na ekolo\u0161kim i dru\u0161tvenim standardima u Srbiji. Ako ho\u0107e, postoje sumnje u njene kapacitete.<\/p>\n<p><strong>\u010cetvrto,<\/strong> ekolo\u0161ki i dru\u0161tveni rezultati drugih projekata u Srbiji su sumorni. Nekoliko investicija kineskih kompanija u rudarstvo dovelo je do visokog nivoa zaga\u0111enja i uslova nalik robovima za uvoz radne snage, \u0161to je u suprotnosti sa zakonima Srbije. Istovremeno, srpske vlasti su za\u0161titile projekte i njihove investitore. S obzirom na obim investicije, malo je razloga da u ovom slu\u010daju bude druga\u010dije.<\/p>\n<p><strong>Kona\u010dno<\/strong>, na dogovor se \u010desto gleda kroz obmanjuju\u0107a geopoliti\u010dka so\u010diva. Povezivanjem Srbije sa EU mo\u017ee izgledati da je Srbija odvu\u010dena od drugih investitora i globalnih aktera, poput Kine. Me\u0111utim, Vu\u010di\u0107 je usavr\u0161io svoju geopoliti\u010dku igru. Dok je doma\u0107a retorika njegovih medija i pomo\u0107nika nacionalisti\u010dka i antizapadna, on nastoji da maksimizira &#8216;umjetnost dogovora&#8217; sa \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e globalnih aktera, kako bi osigurao vlastiti manavarski prostor. Stoga je re\u017eim nastojao da ima \u0161to manje vanjskih uslovljavanja i ograni\u010denja.<\/p>\n<p>Zato je malo razloga za vjerovati da \u0107e potvrda od strane Njema\u010dke i EU pomo\u0107i u za\u0161titi ekolo\u0161kih ili dru\u0161tvenih standarda i izbjegavanje daljeg osna\u017eivanja vladaju\u0107e stranke. Zapravo, \u0160olcova posjeta i sporazum zanemaruju proteste, izbornu prevaru i zarobljavanje dr\u017eave. Ta posjeta efektivno sahranjuje integracije u EU na Zapadnom Balkanu, jer pokazuje da \u0107e ekonomski interesi EU nadma\u0161iti vladavinu prava i demokratiju. Vjerovati da druge vlade Zapadnog Balkana to ne primje\u0107uju bilo bi naivno. Na kraju, oni koji su iza\u0161li na ulice u Srbiji i \u0161irom regiona u znak protesta protiv uni\u0161tavanja prirode od strane nemilosrdnih investitora i dr\u017eava sau\u010desnika, osta\u0107e jo\u0161 napu\u0161tenije. I pogodi \u0161ta? Malo je vjerovatno da \u0107e se obratiti EU za pomo\u0107 ili podr\u0161ku.<\/p>\n<p>Preveo je uradio PCNEN<br \/>\n<a href=\"https:\/\/www.biepag.eu\/blog\/pulling-a-fast-one-the-lithium-deal-between-serbia-and-the-eu\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Verzja teksta na engleskom jeziku<\/a><\/p>\n<blockquote><p><em><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-305052\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/biepag_logo_footer.png\" alt=\"\" width=\"135\" height=\"156\" \/>NAPOMENA:\u00a0<\/em>Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa\u00a0<a href=\"https:\/\/balkanfund.org\/\">European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n<p><em>Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160olcova posjeta i sporazum zanemaruju proteste, izbornu prevaru i zarobljavanje dr\u017eave. Ta posjeta efektivno sahranjuje integracije u EU na Zapadnom Balkanu, jer pokazuje da \u0107e ekonomski interesi EU nadma\u0161iti vladavinu prava i demokratiju<\/p>\n","protected":false},"author":3316,"featured_media":336727,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[922,558,748,746,1045,747,3753,662],"class_list":["post-408076","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","tag-biepag","tag-eu","tag-jadar","tag-litijum","tag-njemacka","tag-rio-tinto","tag-rudarenje","tag-srbija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/408076","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3316"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=408076"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/408076\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":408083,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/408076\/revisions\/408083"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/336727"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=408076"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=408076"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=408076"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}