Meditacija se poslednjih godina\u00a0promovi\u0161e u zapadnim zemljama kao dobar na\u010din osloba\u0111anja od stresa i ubla\u017eavanja simptoma mentalnih problema, ali pojedini stru\u010dnjaci smatraju da ima i svoje negativne strane.<\/p>\n
Ciljano uvo\u0111enje uma u stanje opu\u0161tanja i nerazmi\u0161ljanja praktikuje se u isto\u010dnja\u010dkim religijama, naro\u010dito u budizmu, tako \u0161to se pa\u017enja usmjerava na osje\u0107aj i disanje u sada\u0161njem trenutku.<\/p>\n
Od \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina pro\u0161log vijeka, drevne prakse na\u0161le su put i do zapadnih zemalja i stekle veliki broj pristalica, me\u0111u kojima su danas i mnoge javne li\u010dnosti.<\/p>\n
Meditaciju su prou\u010davale i brojne studije, koje su dokazale da mo\u017ee da uti\u010de na\u00a0smanjenje percipiranog intenziteta bola, a ameri\u010dka vojska eksperimentisala je i sa njenom upotrebom u smanjenju stresa kod vojnika.<\/p>\n
Da je pre\u0161la granice religije i da se uselila u svakodnevan \u017eivot, dokaz je i to da se preporu\u010duje\u00a0kao dodatak i dopuna psihoterapiji.<\/p>\n
Prvi pisani zapisi o meditaciji prona\u0111eni u Indiji stari su preko 1.500 godina, a rije\u010d je o Darmatrata spisima u kojima se opisuju razli\u010diti vidovi praktikovanja ove discipline, uklju\u010duju\u0107i i ne\u017eeljene posljedice.<\/p>\n
Me\u0111utim, u njima stoji da je poslije meditacije mogu\u0107e imati stanja, kakva se u savremenoj psihologiji opisuju kao psihoza, disocijacija i depersonalizacija (kad ljudi imaju osje\u0107aj da svijet oko njih nije stvaran).<\/p>\n
Iako savremene studije uglavnom dokazuju blagotvorne efekte meditiranja, poput osloba\u0111anja od stresa, boljeg sna, unapre\u0111ene koncentracije, ima i onih koje razotkrivaju njegove negativne strane.<\/p>\n
Na zapadu su se prvi dokazi o mogu\u0107im ne\u017eeljenim posljedicama meditacije pojavili relativno davno – 1976. a detektovao ih je Arnold Lazarus, jedan od najuticajnijih stru\u010dnjaka za kognitivno-bihevioralne nauke tog vremena. On je upozoravao da kada se meditacija neoprezno praktikuje, mo\u017ee da izazove ozbiljne probleme poput depresije, nemira, pa \u010dak i epizoda \u0161izofrenije.<\/p>\n
Prvi sistematski pregled nau\u010dnih radova objavljivanih u periodu od \u010detiri decenije, koji su sproveli nau\u010dnici Koventri univerziteta predvo\u0111eni Migelom Farijasom, eksperimentalnim psihologom, otkrili su da se kod osam posto ljudi koji isprobaju meditaciju javljaju ne\u017eeljeni efekti. Pokazalo se da se posljedice mogu javiti i kod ljudi koji ranije nisu imali nijedan od problema sa mentalnim zdravljem, pa \u010dak i kod onih koji su samo umjereno praktikovali meditaciju. Simptomi su u nekim slu\u010dajevima bili trajni.<\/p>\n
“Za ve\u0107inu ljudi, meditacija funkcioni\u0161e odli\u010dno, ali je bez ikakve sumnje fama oko nje prenagla\u0161ena, jer nije univerzalno korisna. Ljudi su imali iskustva od anksioznosti do napada panike. Istra\u017eiva\u010di i centri uklju\u010deni u prou\u010davanje meditacije imaju eti\u010dku du\u017enost da informi\u0161u sve koji poha\u0111aju njihove kurseve o postojanju negativnih strana i njihovoj u\u010destalosti”, naveo je dr Farijas u tada objavljenom saop\u0161tenju.<\/p>\n
Nakon njegove velike studije, jedna koja je sprovedena 2022. godine, na uzorku od 953 ljudi u SAD, koji su redovno meditirali, ispostavilo se da je vi\u0161e od deset procenata njih iskusilo negativne efekte, koji su uticali na njhov svakodnevni \u017eivot i trajali najmanje jedan mjesec.<\/p>\n
Prema pregledu studija u poslednjih \u010detrdeset godina, naj\u010de\u0161\u0107e kontraindikacije bile su anksioznost i depresija, a pratili su ih psihoti\u010dne epizode, disocijacija i pani\u010dni strah.<\/p>\n
U svom novom tekstu na sajtu Conversation, dr Farijas pi\u0161e da je jo\u0161 jedna studija iz 2022, iako veoma zna\u010dajna, imala malo odjeka u medijima.<\/p>\n
“U studiji je testirano vi\u0161e od 8.000 djeca (uzrasta od 11 do 14 godina) u 84 \u0161kole u Velikoj Britaniji u periodu od 2016. do 2018. godine. Rezultati su pokazali da meditacija, odnosno umjerena svijest, nije uspjela da unaprijedi njihov osje\u0107aj blagostanja, u pore\u0111enju sa kontrolnom grupom i da je \u010dak imala negativne efekte kod onih koji su bili u riziku od mentalnih problema”, isti\u010de psiholog.<\/p>\n
Bez obzira na pomenuta otkri\u0107a, meditacija je danas neizostavan dio mnogih programa koji obe\u0107avaju li\u010dno blagostanje, a procjenjuje se da je industrija podu\u010davanja ove vje\u0161tine u SAD vrijedno \u010dak 2,2 milijarde dolara.<\/p>\n
U\u010ditelj budizma Ronald Purser u svojoj knjizi “McMindfulness”, objavljenoj pro\u0161le godine, pi\u0161e da su se nekada\u0161nja duhovna u\u010denja po\u010dela postajati “kapitalisti\u010dka spiritualnost”.<\/p>\n
“Meditacija je pod ki\u0161obranom ‘velnes industrije’. Ono \u0161to je zabrinjavaju\u0107e je koliko je lako postala uklopiva u mejnstrim tr\u017ei\u0161te. Meditacija je toliko pogodna za marketing, jer godi duboko individualisti\u010dkom i preduzetni\u010dkom etosu. Sve se vrti oko ‘ja’ i samorazvoja. Ona cvjeta u kulturi narcizma. Fokus je \u010dvrsto na tome da se stvara sre\u0107niji pojedinac”, ka\u017ee Purser. (Izvor: Euronews.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kako disciplina namijenjena opu\u0161tanju i postizanju mira mo\u017ee da izazove psihi\u010dke probleme<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278831,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-408050","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/408050","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=408050"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/408050\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":408053,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/408050\/revisions\/408053"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278831"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=408050"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=408050"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=408050"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}