Klimatske promjene uti\u010du na stope umiranja, povre\u0111ivanja i obolijevanja od zaraznih i nezaraznih oboljenja, a mogu uticati i na pojavu novih bolesti, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).<\/p>\n
Iz te zdravstvene ustanove su agenciji MINA rekli da je uticaje klimatskih promjena na zdravlje te\u0161ko kvantifikovati, zbog, kako su naveli, kompleksnog uzajamnog uticaja izme\u0111u klimatskih promjena i efekata adaptiranja na njih.<\/p>\n
\u201eKlimatske promjene uti\u010du i utica\u0107e na stope umiranja, povre\u0111ivanja i obolijevanja kako od zaraznih, kao \u0161to su vektorske zarazne bolesti i bolesti koje se prenose vodom, tako i od nezaraznih bolesti poput kardio-vaskularnih, respiratornih i mentalno-zdravstvenih problema\u201c, kazali su iz IJZ-a.<\/p>\n
Oni su ukazali na rizik koji se javlja usljed toplotnih talasa koji, kako su pojasnili, predstavljaju naro\u010dito izra\u017een rizik za starije i osobe koje pate od respiratornih i kardio-vaskularnih oboljenja.<\/p>\n
\u201eKvalitet vazduha se tokom toplotnih talasa \u010desto pogor\u0161a, \u0161to dodatno pogor\u0161ava zdravstvene probleme\u201c, kazali su iz IJZ i istakli da su starije osobe, trudnice, djeca i hroni\u010dni bolesnici posebno osjetljivi na uticaj klimatskih promjena na zdravlje.<\/p>\n
Na pitanje u \u010demu se ogledaju uticaji klimatskih promjena na zdravlje gra\u0111ana Crne Gore, iz IJZ-a su podsjetili da monitoring i evaluacija klime u Crnoj Gori pokazuju da su toplotni talasi sve \u010de\u0161\u0107i, kao i da njihova du\u017eina pokazuje visoku varijabilnost iz godine u godinu, iako je, iz dugoro\u010dne perspektive, vidljiv trend kontinuiranog rasta du\u017eine trajanja toplotnih talasa.<\/p>\n
Navode\u0107i da u Crnoj Gori do sada nijesu ra\u0111ena konkretna istra\u017eivanja o uticaju klimatskih promjena na zdravlje, iz IJZ-a su ukazali na procjene iz Programa adaptiranja zdravstvenog sistema na klimatske promjene u Crnoj Gori za period 2020-2022. godine prema kojima toplotni talasi dovode do 55 smrtnih slu\u010dajeva na godi\u0161njem nivou.<\/p>\n
Na pitanje da li toplotni talasi i klimatske promjene mogu uticati na \u0161irenje novih bolesti, iz IJZ-a su odgovorili potvrdno.<\/p>\n
To se, kako su pojasnili, posebno odnosi na bolesti koje se prenose vektorima, prete\u017eno komarcima i krpeljima.<\/p>\n
\u201ePrenos vektorskih bolesti je veoma slo\u017een i multifaktorski, a na njega uti\u010de mno\u0161tvo biolo\u0161kih, ekolo\u0161kih, socioekonomskih, demografskih i faktora koje ljudi izazivaju, uklju\u010duju\u0107i klimatske promjene, migraciju, globalnu trgovinu i putovanja\u201c, kazali su iz IJZ-a, prenosi Mina.<\/p>\n
Oni su upozorili da su klimatske promjene, iako jedan od nekoliko pokreta\u010da, prepoznate kao glavni ekolo\u0161ki faktor koji uti\u010de na distribuciju vektorskih bolesti.<\/p>\n
\u201eKlimatske promjene pogor\u0161avaju rizik i teret i vektora i patogena i omogu\u0107avaju njihovo uno\u0161enje i \u0161irenje u nove regije. Prenosioci bolesti \u2013 vektori (prete\u017eno komarci i krpelji) koji ih prenose, oslanjaju se na spolja\u0161nje izvore toplote kako bi odr\u017eali svoju temperaturu unutar funkcionalnih granica\u201c, pojasnili su iz IJZ-a.<\/p>\n
Oni su dodali da su klimatski uslovi glavne determinante u fiziologiji, ekologiji, razvoju i pona\u0161anju vektora.<\/p>\n
\u201eIako je interakcija izme\u0111u klimatskih varijabli i prenosa vektorskih bolesti slo\u017eena, postoje jasni dokazi koji podr\u017eavaju povezanost izme\u0111u klimatskih promjena i prenosa vektorskih bolesti\u201c, kazali su iz IJZ-a.<\/p>\n
Prema njihovim rije\u010dima, jedna od posljedica klimatskih promjena je i njihov uticaj na pojavu, rasprostranjenost i sezonske varijacije zaraznih bolesti ljudi.<\/p>\n
To, kako su naveli iz IJZ-a, podrazumijeva pojavu i \u0161irenje ve\u0107 postoje\u0107ih zaraznih bolesti na podru\u010djima gdje ih ranije nije bilo, ali i pojavu novih zaraznih bolesti.<\/p>\n
Iz te zdravstvene ustanove su dodali da najve\u0107i uticaj klimatske promjene imaju na vektorske zarazne bolesti, odnosno zoonoze.<\/p>\n
\u201ePromjene u porastu prosje\u010dne temperature uti\u010du na lak\u0161e razmno\u017eavanje mikroorganizama i ve\u0107u vjerovatno\u0107u kontaminacije hrane, \u0161to uti\u010de na pove\u0107an rizik od obolijevanja. Usljed klimatskih promjena \u010de\u0161\u0107e su i pojave poplava na odre\u0111enim podru\u010djima, a kao posljedica mogu se javiti bolesti povezane sa kontaminacijom vode\u201c, istakli su iz IJZ-a.<\/p>\n
Oni su, ukazuju\u0107i na upozoravaju\u0107u epidemiolo\u0161ku situaciju u Evropi proteklih godina po pitanju obolijevanja iz grupe zaraznih bolesti koje prenose vektori i \u0161irenja stani\u0161ta pojedinih vektora, ocijenili da Crna Gora ne mo\u017ee biti po\u0161te\u0111ena uticaja klimatskih promjena, ali ni od pove\u0107anog rizika od \u010de\u0161\u0107eg javljanja bolesti koje prenose insekti\/vektori, kao i od bolesti koje se prenose kontaminiranom hranom i vodom.<\/p>\n
Na pitanje da li se pove\u0107an broj respiratornih oboljenja mo\u017ee dovesti u vezu sa zaga\u0111enjem vazduha, iz IJZ-a su istakli da su zaga\u0111enje vazduha i klimatske promjene sna\u017eno povezani.<\/p>\n
\u201eZaga\u0111enje vazduha uzrokuje klimatske promjene, a klimatske promjene uzrokuju promjenu kvaliteta vazduha. Klimatske promjene uti\u010du na pove\u0107anje koncentracija prizemnog ozona koji je veoma \u0161tetan po zdravlje, pove\u0107anje izlo\u017eenosti ljudi alergenima poput polena i doprinose pogor\u0161anju kvaliteta vazduha\u201c, rekli su iz IJZ-a.<\/p>\n
Oni su dodali i da toplotni talasi uzrokuju pove\u0107anje zaga\u0111enja prizemnom ozonom, jer se hemijske reakcije koje stvaraju ozon u atmosferi \u010de\u0161\u0107e de\u0161avaju na visokim temperaturama.<\/p>\n
\u201eDugotrajne visoke temperature zbog klimatskih promjena \u010desto dovode do nastajanja \u0161umskih po\u017eara, kada se osloba\u0111aju velike koli\u010dine PM \u010destica, ugljen monoksida i ostalih gasova koji imaju \u0161tetan efekat po zdravlje\u201c, naveli su iz IJZ-a.<\/p>\n
Kako su dodali, suv vazduh koji nosi u sebi veliku koli\u010dinu pra\u0161ine tokom perioda vru\u0107eg vremena tako\u0111e pove\u0107ava koli\u010dinu zaga\u0111enja \u010desticama.<\/p>\n
Na pitanje da li su smrtni ishodi mo\u017edanih udara, bolesti srca i raka plu\u0107a izra\u017eeniji u op\u0161tinama sa visoko zaga\u0111enim vazduhom, iz IJZ-a su ukazali na studiju \u201cUticaj zaga\u0111enja vazduha na zdravlje u Crnoj Gori\u201d koja je objavljena 2016. godine i koja je, kako su naveli, dokazala da zaga\u0111enje vazduha predstavlja zna\u010dajno optre\u0107enje bolestima u gradovima u Crnoj Gori.<\/p>\n
U toj studiji su, kako su pojasnili iz IJZ-a, analizirani podaci o izlo\u017eenosti stanovni\u0161tva pra\u0161kastim PM 2,5 \u010desticama u Podgorici, Pljevljima i Nik\u0161i\u0107u, a studija je pokazala da je udio bolesti srca i krvnih sudova, kao i rak plu\u0107a, najve\u0107i u Pljevljima, potom u Nik\u0161i\u0107u i Podgorici, \u0161to je u skladu sa konstatacijom da su smrtni slu\u010dajevi izra\u017eeniji u op\u0161tinama sa visokim zaga\u0111enjem vazduha, proporcionalno veli\u010dini zaga\u0111enja.<\/p>\n
Komentari\u0161u\u0107i mogu\u0107nost ve\u0107eg rizika od pojave karcinoma ko\u017ee usljed klimatskih promjena, iz IJZ-a su rekli da istra\u017eivanja ukazuju na ultraljubi\u010dasto zra\u010denje, zanimanje osobe, porast temperature, pona\u0161anje pojedinca i zaga\u0111enje vazduha kao mogu\u0107e faktore koji uti\u010du na nastajanje karcinoma ko\u017ee.<\/p>\n
\u201ePretpostavlja se da klimatske promjene pove\u0107avaju rizik za nastanak karcinoma ko\u017ee kroz vi\u0161e faktora i mehanizama, kao \u0161to su porast temperature okoline i potencijala za nastajanje karcinoma zbog zaga\u0111enja vazduha\u201c, kazali su iz IJZ-a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Klimatske promjene uti\u010du na stope umiranja, povre\u0111ivanja i obolijevanja od zaraznih i nezaraznih oboljenja, a mogu uticati i na pojavu novih bolesti, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":407725,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-407722","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407722","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=407722"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407722\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":407726,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407722\/revisions\/407726"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/407725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=407722"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=407722"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=407722"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}