{"id":407593,"date":"2024-07-19T09:46:52","date_gmt":"2024-07-19T07:46:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=407593"},"modified":"2024-07-19T09:46:52","modified_gmt":"2024-07-19T07:46:52","slug":"nakon-vasingtona-moze-li-se-nato-okupiti-oko-zastave-demokratije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/19\/nakon-vasingtona-moze-li-se-nato-okupiti-oko-zastave-demokratije\/","title":{"rendered":"Nakon Va\u0161ingtona, mo\u017ee li se NATO okupiti oko zastave demokratije?"},"content":{"rendered":"

Autor: Florent Marciacq<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

NATO samit u Va\u0161ingtonu od 9. do 11. jula organizovan je radi proslave 75. godi\u0161njice. Bila je to prilika da se istakne odlu\u010duju\u0107a uloga Alijanse u pro\u0161losti, posebno na Zapadnom Balkanu, i da se uspostavi strate\u0161ka vizija za njenu budu\u0107nost. Trajni rat koji Ruska Federacija vodi u Ukrajini, poja\u010dana geopoliti\u010dka konkurencija i transnacionalni napadi na demokratiju naveli su Alijansu da signalizira jedinstvo i strate\u0161ki anga\u017eman.<\/p>\n

Samit je, me\u0111utim, samo u ograni\u010denoj mjeri ispunio ova o\u010dekivanja. Naravno, radilo se o Ukrajini i predsjedniku Bajdenu. Lideri NATO-a pohvalili su Bajdenovo vo\u0111stvo i korake koje je NATO napravio pod njegovom administracijom u mobilizaciji podr\u0161ke Ukrajini. NATO je igrao va\u017enu ulogu u ujedinjenju saveznika protiv ruske invazije 2022.; pro\u0161irenja prema Finskoj i \u0160vedskoj, i sada vi\u0161e od dvije tre\u0107ine njenih \u010dlanica ispunjava svoja dva posto obaveza za odbranu. Iz ove perspektive, NATO samit je ispunio o\u010dekivanja.<\/p>\n

Bez obzira na ovaj uspjeh, samit je imao pomalo sumorni ton. Teku\u0107a predizborna kampanja u SAD i debate oko kandidature predsjednika Bajdena utjecale su na atmosferu. Saveznici su se pona\u0161ali pa\u017eljivo, poku\u0161avaju\u0107i da samit u\u010dine uspje\u0161nim, istovremeno izbjegavaju\u0107i nadolaze\u0107e pitanje potencijalnih promjena u ameri\u010dkom rukovodstvu, koje bi mogle potkopati napredak postignut na samitu. Neizvjesnost na ameri\u010dkim izborima, prije svega, ali i zabrinutost zbog izbornih rezultata u Evropi, skrenule su pa\u017enju lidera sa dugoro\u010dnijih razmi\u0161ljanja o budu\u0107nosti Alijanse.<\/p>\n

Iako je samit mo\u017eda ispunio neposredni cilj okupljanja – podr\u0161ke Ukrajini, uprkos zna\u010dajnim podjelama me\u0111u saveznicima, nije uspio da donese sveobuhvatnu dugoro\u010dnu strategiju. Diskusije su se bavile bezbednosnim izazovima Ukrajine u Evropi, ali nisu uklju\u010dile Zapadni Balkan u strate\u0161ku sliku, a lideri su izgleda bili zadovoljni odr\u017eavanjem sada\u0161njeg, iako krhkog, status quo.<\/p>\n

\n

Veza izme\u0111u bezbjednosti i demokratije<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Vi\u0161e od vojnog, NATO je politi\u010dki savez sa potencijalom da ponovo kalibrira i oja\u010da demokratske vrijednosti. Iako su se saveznici NATO-a sastali u Va\u0161ingtonu tokom 75. godi\u0161njice, lideri NATO-a nisu iskoristili ovu priliku da ponovo kalibriraju spremnost Alijanse u pogledu promjenjivog bezbjednosnog pejza\u017ea i stalno prisutnih sigurnosnih izazova.<\/p>\n

Prema o\u010dekivanjima, va\u0161ingtonski samit je trebao biti mjesto za izradu strategije i kapitaliziranje napora za ja\u010danje demokratije, posebno s obzirom na \u010dinjenicu da trenutna ameri\u010dka administracija nastoji uokviriti rat u Ukrajini kao bitku demokracije protiv autokratije. Dok su zemlje \u010dlanice sa autokratskim tendencijama unutar NATO-a, kao \u0161to su Ma\u0111arska i Turska, mogle ograni\u010diti ovu ambiciju, samit je trebao biti prilika za ja\u010danje demokratske agende unutar alijanse, koja, iako izgleda kohezivna, ne izgleda u potpunosti uskla\u0111ena kada je u pitanju njena budu\u0107nost.<\/p>\n

Jednako va\u017ean zadatak bio je prepoznati NATO agenciju u podr\u0161ci regionalnoj stabilnosti i demokratizaciji, posebno na Zapadnom Balkanu. O\u010dekivalo se da \u0107e ovaj samit donijeti jasne i konkretne odluke, jer je odr\u017ean u Va\u0161ingtonu, prikladnoj lokaciji za ja\u010danje transatlantskih strate\u0161kih napora u regiji. Kako svijet postaje sve nestabilniji i nepredvidiviji, s pojavom \u017eari\u0161ta sukoba, samit ne bi trebao biti fokusiran samo na kratkoro\u010dne bezbjednosne ciljeve na Zapadnom Balkanu, kao u protekloj deceniji. Tako\u0111e trebalo je naglasiti va\u017enost jednakog odr\u017eavanja i promocije demokratskih vrijednosti.<\/p>\n

Me\u0111utim, u Deklaraciji samita, saveznici su ostali dvosmisleni u vezi sa Zapadnim Balkanom, fokusiraju\u0107i se na kratkoro\u010dnu stabilnost \u2013 pristup koji se pokazao problemati\u010dnim u posljednjoj deceniji. Ovaj samit je predstavljao idealnu priliku za njegovanje demokratskog jedinstva me\u0111u saveznicima u SAD i EU, uz istovremenu opreznost protiv poku\u0161aja Rusije da u\u010dvrsti svoju autoritarnu agendu u Ukrajini i na zapadnom Balkanu.<\/p>\n

\n

NATO-ov ukrajinski imperativ<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Dok je ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu poslu\u017eila kao podsticaj da se ponovo osmisli NATO, samit je stavio na test strate\u0161ku viziju Alijanse, kao i njenu sposobnost da odr\u017ei koheziju me\u0111u saveznicima. Ruska strategija za produ\u017eavanje rata u Ukrajini i dalje iscrpljuje resurse Zapada da zadr\u017ei stalnu podr\u0161ku Ukrajini. U poku\u0161aju da poja\u010daju podr\u0161ku, saveznici su garantovali njen nastavak, ali su se pitanjem \u010dlanstva Ukrajine u NATO-u bavili na dvosmislen na\u010din.<\/p>\n

Dok saveznici hodaju po tankom ledu, poku\u0161avaju\u0107i da osiguraju kontinuiranu pomo\u0107 Ukrajini, \u010dini se da je ideja o \u010dlanstvu zemlje u NATO-u gurnuta u pozadinu. Debata o \u010dlanstvu Ukrajine u NATO-u bila je neuhvatljiva, a me\u0111u saveznicima su se pojavile linije rasjeda. Dok su Francuska i balti\u010dke dr\u017eave sklonije da slijede ovu agendu, Njema\u010dka i SAD su zauzele vrlo oprezan stav.<\/p>\n

Samit u Va\u0161ingtonu je trebao nastojati da unaprijedi ovu agendu s vi\u0161e odlu\u010dnosti, prije nego \u0161to izborni rezultati u SAD-u i Evropi dovedu u opasnost anga\u017eman Alijanse u odnosu na Ukrajinu. Konsenzus po ovom pitanju ne\u0107e biti lak\u0161i kako vrijeme odmi\u010de, tako da je Va\u0161ington bio klju\u010dni prozor sa koga je signalizirana predanost na najsna\u017eniji na\u010din. Kako proces pristupanja mo\u017ee trajati decenijama, \u010dini se da saveznicima nedostaje plan B u slu\u010daju da do\u0111e do promjene u ameri\u010dkoj administraciji, koja bi Ukrajinu li\u0161ila jednog od njenih klju\u010dnih podr\u017eavalaca unutar Alijanse.<\/p>\n

\n

Rje\u0161avanje ‘starih’ bezbjednosnih izazova zapadnog Balkana<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Dok je Ukrajina, razumljivo, dobila najvi\u0161e pa\u017enje, druga bezbednosna meka ta\u010dka u Evropi na koju je trebalo obratiti pa\u017enju je Zapadni Balkan. Uglavnom, region je pri\u010da o uspjehu NATO-a, sa naporima pro\u0161irenja NATO-a koji efektivno zatvaraju koridore Jadranskog i Jonskog mora od ruskog uticaja zbog \u010dlanstva Hrvatske, Crne Gore i Albanije u Alijansi. Nakon ovog uspjeha, uslijedilo je \u010dlanstvo Sjeverne Makedonije 2020. Me\u0111utim, uprkos ovom uspjehu u \u0161irenju NATO-a, sigurnosni pejza\u017e ostaje krhak i jo\u0161 uvijek u velikoj mjeri zavisi od NATO-a, a prijeti opasnost od destabilizacije.<\/p>\n

Secesionisti\u010dka retorika u Bosni i Hercegovini dr\u017ei region na ivici, a Milorad Dodik iz Republike Srpske koji podr\u017eava Rusija neprestano prijeti secesijom. EU je 2024. godine skoro udvostru\u010dila veli\u010dinu snaga Evropske unije (EUFOR) na 1.100 vojnika, zbog zabrinutosti da bi nestabilnost zbog sukoba u Ukrajini mogla imati efekat prelivanja na Zapadni Balkan. U me\u0111uvremenu, Rusija ima za cilj da unese strah i odr\u017ei Bosnu i Hercegovinu u stalnom stanju nesigurnosti; ova strategija tako\u0111e nastoji da blokira pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u i dr\u017ei je podalje od euroatlantskih integracija.<\/p>\n

Sli\u010dno, rat u Ukrajini je stavio pod pritisak misiju NATO-a na Kosovu (KFOR). D\u017eep nestabilnosti u sjevernom dijelu Kosova, koji efikasno odr\u017eava Srbija i podr\u017eava Rusija, pogor\u0161ao je bezbjednosnu situaciju. U septembru 2023. do\u0161lo je do zabrinjavaju\u0107e eskalacije nasilja na sjeveru Kosova, kada je te\u0161ko naoru\u017eana grupa Srba napala kosovsku policiju u manastiru u Banjskoj (sjeverno Kosovo), vr\u0161e\u0107i pritisak na KFOR kao kosovskog bezbjednosnog garanta da odgovori. Nakon ovog napada, usledilo je zna\u010dajno gomilanje srpskih vojnih snaga du\u017e granice sa Kosovom, zbog \u010dega je Bijela ku\u0107a reagovala pozivom za povla\u010denje ovih trupa. Kao odgovor na rastu\u0107e tenzije, NATO je rasporedio dodatnih 1.000 vojnika na Kosovo kako bi odr\u017eao stabilnost na terenu i odgovorio na bezbjednosne rizike koje predstavlja Srbija, koja odr\u017eava sna\u017enu vojnu saradnju sa Rusijom i Kinom.<\/p>\n

Za razliku od situacije u Bosni i Hercegovini, gdje su izazovi za \u010dlanstvo u NATO-u uglavnom iznutra vo\u0111eni, \u010dlanstvo Kosova u NATO-u jo\u0161 uvijek je na po\u010detku zbog blokade \u010detiri dr\u017eave \u010dlanice (Slova\u010dka, Rumunija, \u0160panija i Rumunija). Ovo je eklatantan slu\u010daj u kojem nedostatak kohezije me\u0111u saveznicima doprinosi uspjehu ruske agende u Evropi. Samit u Va\u0161ingtonu mogao je da bude jedinstvena prilika da se ubla\u017ei pristup Kosovu kao odgovor na njegov zahtjev za pove\u0107anje saradnje sa NATO-om.<\/p>\n

To je, tako\u0111e, mogao biti povod da se poo\u0161tri stav Alijanse prema autoritarnom re\u017eimu u Beogradu, posebno nakon la\u017eiranih izbora pro\u0161le godine. Odnosi Srbije sa Rusijom nisu dovedeni u pitanje ratom, a njena destabilizuju\u0107a diplomatija zasnovana na te\u017enji za \u201esrpskim svetom\u201c u regionu kosi se sa interesima Alijanse.<\/p>\n

Dok se samit u Va\u0161ingtonu bavio sigurnosnim izazovima u Ukrajini, strategija za rje\u0161avanje nestabilnosti na Zapadnom Balkanu je tako\u0111e kriti\u010dno potrebna. Vojni uspjeh NATO-a na Zapadnom Balkanu i zamah nakon 2022. ne mogu se u potpunosti ostvariti bez okupljanja saveznika oko zastave demokratije. Nakon samita u Va\u0161ingtonu, Alijansa \u0107e morati da bude mjesto gdje demokratski partneri mogu izraditi strategiju i koordinirati odgovore na vi\u0161e frontova u borbi protiv autokratija. Trebalo bi intenzivirati napore da se suprotstavi defetisti\u010dkom stavu me\u0111u saveznicima, kako na politi\u010dkoj tako i na vojnoj strani. Ovo bi mogla biti posljednja prilika za rekalibraciju i ja\u010danje transatlantskog partnerstva u unapre\u0111enju demokratske agende.<\/p>\n

[1] \u201eSrpski svet\u201c je iredentisti\u010dka, nacionalisti\u010dka politi\u010dka ideologija koja odra\u017eava imperijalizam \u201eruskog svijeta\u201c. Nastoji da okupi sve Srbe koji \u017eive na Zapadnom Balkanu oko ideje Velike Srbije.<\/p><\/blockquote>\n

Prevod je uradio PCNEN.<\/em><\/p>\n

Link na englesku verziju teksta.<\/a><\/p>\n

\"\"NAPOMENA:\u00a0<\/em>Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa\u00a0European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n

Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon samita u Va\u0161ingtonu, Alijansa \u0107e morati da bude mjesto gdje demokratski partneri mogu izraditi strategiju i koordinirati odgovore na vi\u0161e frontova u borbi protiv autokratija. Trebalo bi intenzivirati napore da se suprotstavi defetisti\u010dkom stavu me\u0111u saveznicima, kako na politi\u010dkoj tako i na vojnoj strani<\/p>\n","protected":false},"author":3316,"featured_media":406866,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[526,3746,3747,1168,3238,990],"class_list":["post-407593","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","tag-nato","tag-nato-samit","tag-nato75","tag-ukrajina","tag-vasington","tag-zapadni-balkan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407593","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3316"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=407593"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407593\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":407599,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407593\/revisions\/407599"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/406866"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=407593"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=407593"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=407593"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}